Građanima severnog dela okruga Tulča preko sistema RO-Alert poručeno je da postoji mogućnost pada objekata iz vazdušnog prostora i da se sklone u podrume ili skloništa civilne zaštite.
Onima koji nemaju sklonište savetovano je da ostanu u kućama, dalje od prozora i spoljnih zidova, dok je procenjeno trajanje upozorenja bilo 90 minuta.
Prema rumunskim izvorima, strukture zadužene za nadzor i odbranu granice oko 2.10 časova uočile su više dronova koji su se približavali severnom delu okruga Tulča. Generalni inspektorat za vanredne situacije izdao je upozorenje stanovništvu desetak minuta kasnije.
Više od polovine ruskih dronova bilo na mlazni pogon
Upozorenje u Rumuniji stiglo je tokom velikog ruskog vazdušnog napada na Ukrajinu u kojem su, prema ukrajinskim vazduhoplovnim snagama, korišćene rakete različitih tipova i 166 bespilotnih letelica.
Ukrajinska strana navodi da su među njima bili dronovi tipa „šahed“ i imitatori „Parodija“, a da je više od polovine upotrebljenih „šaheda“ bilo na mlazni pogon. Glavni pravci udara bili su Odeska i Kijevska oblast.
Pojedini ukrajinski izvori i kanali istovremeno su objavili tvrdnje da su ruske bespilotne letelice koristile pravce preko Moldavije i prema Rumuniji. Takva ruta nije bez presedana: ukrajinske vazduhoplovne snage ranije su tvrdile da ruski dronovi koriste vazdušni prostor Moldavije, Rumunije i Belorusije kako bi zaobišli pojedine zone ukrajinske PVO.
Za sada, međutim, nema zvanične rumunske potvrde da su dronovi zbog kojih je izdato najnovije upozorenje imali zadatak da napadnu ciljeve u Rumuniji ili drugim državama NATO-a. Sam RO-Alert upozorava na mogućnost pada objekata iz vazdušnog prostora, odnosno na neposrednu opasnost za stanovništvo.
Rumunsko nebo već više puta probijeno
Alarm ipak dolazi posle serije ozbiljnih incidenata tokom ove godine. Rumunsko Ministarstvo odbrane navodi da je do 7. septembra samo tokom 2026. registrovano 67 ruskih napada u blizini rumunske granice i 25 neovlašćenih ulazaka dronova u nacionalni vazdušni prostor. Četiri drona su oborena.
Jedan od ozbiljnijih slučajeva dogodio se 20. avgusta, kada je rumunska vojska zvanično potvrdila da je dron ušao u vazdušni prostor zemlje oko 13 kilometara istočno od Galaca i potom pao kod mesta Grindu u okrugu Tulča. Posle udara u tlo izbio je požar, ali nije bilo žrtava.
Nekoliko dana ranije španski lovci F-18, raspoređeni u Rumuniji u okviru NATO misije, oborili su još jednu bespilotnu letelicu koja je u rumunski vazdušni prostor ušla iz pravca Moldavije.
Zbog toga noćašnji alarm nije samo preventivna formalnost. Stanovnici rumunskog pograničnog područja sada sve češće dobijaju upozorenja da se sklone od prozora i potraže zaklon dok traje ruski vazdušni rat neposredno preko granice, a niz prethodnih upada pokazuje da dronovi više puta nisu ostali samo iznad ukrajinske teritorije.
Predsednik SAD Donald Tramp traži od lidera Rusije i Ukrajine Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog da rat okončaju do novembra, najkasnije do kraja ove godine.
Rusija je u proleće 2014. propustila jedinstvenu priliku da odlučnom vojnom intervencijom u Donbasu potpuno promeni tok ukrajinske krize, u trenutku kada Oružane snage Ukrajine (OSU) još nisu bile spremne za ozbiljan i dugotrajan rat, smatra ruski vojni analitičar Konstantin Sivkov.
Ruski predsednik Vladimir Putin objavio je da je ruska vojska zauzela Svjatogorsk u Donjeckoj oblasti, ali je nekoliko dana kasnije iz samog centra tog grada stigao direktan odgovor.
Premijer Jermenije Nikol Pašinjan mogao bi već u najskorije vreme ponovo da doputuje u Moskvu na razgovore sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, i to u trenutku kada su odnosi dve zemlje prošli kroz možda najveću promenu od raspada Sovjetskog Saveza.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik SAD Donald Tramp traži od lidera Rusije i Ukrajine Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog da rat okončaju do novembra, najkasnije do kraja ove godine.
Nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" Aleksandar Vučić pozvao je građane Srbije da dođu na skup Srpske napredne stranke koji će danas biti održan u Kragujevcu.
Poljska je tokom noći između četvrtka i petka podigla vojnu avijaciju zbog napada ruskih dronova „Geran“ na zapadne delove Ukrajine, u blizini granice sa NATO, dok su se istovremeno pojavili izveštaji o vazdušnoj uzbuni i obustavi rada graničnih prelaza između dve zemlje.
Kada je ideolog blokadera Dejan Šoškić tokom debate na RTS-u govorio o obrazovanju, nauci i ekonomiji znanja, Siniša Mali mu je odgovorio povezujući ga sa studentskim blokadama i poručio da ne može istovremeno da govori o značaju univerziteta i podržava njihovu blokadu.
Ivan Živkov, sociolog koji je blizak tzv. "studentskoj listi", rekao je da će na izborima da pobedi kandidat SNS Aleksandar Vučić, a blokaderima je poručio da se ne zanose.
Siniša Mali iskoristio je završne sekunde debate da vođi blokadera Dejanu Šoškiću postavi direktno pitanje o njegovom stavu prema Srebrenici, čime je ekonomska rasprava na samom kraju prešla na političku temu.
Putnički vozovi na relaciji Niš-Leskovac-Niš od danas ponovo saobraćaju, nakon što je završena rekonstrukcija i modernizacija pruge između Niša i Brestovca.
Pripadnici švajcarske policije uhapsili su u blizini Ciriha državljanina Srbije (35) nakon što je zatečen u primopredaji 4 kilograma kokaina, a naknadnim pretresom njegovog stana otkriveno je još 8 kilograma kokaina u paketima sa oznakama "Rolex" i "Tesla", kao i velika količina ketamina, ekstazija i metamfetamina.
Podgoričanin Vidoje Stanišić, optužen za učešće u pokušaju ubistva "škaljarca" Igora Krstovića, tokom suđenja na Višem sudu u Podgorici izvadio je veštačko oko pred zaprepašćenim sudijama kako bi dokazao infekciju, optužujući policiju za teror i pritisak na svog lekara.
Pripadnici Regionalnog centra granične policije Centar u Crnoj Gori sprečili su krijumčarenje veće količine marihuane na zajedničkom graničnom prelazu Vraćenovići - Deleuša te uhapsili državljanina Bosne i Hercegovine (31).
Ćerka Marinka Madžgalja, Sara Madžgalj, koju je glumac dobio u braku sa Dubravkom Mijatović, nedavno je imala svoj pozorišni debi u jednoj baletskoj predstavi.
Poznati glumac C. V. Morgan, koji je publici najpoznatiji po ulozi Henka Lumisa, oca Bilija Lumisa u kultnom horor filmu „Vrisak“ iz 1996. godine, preminuo je u 72. godini.
Jakna Majkla Džeksona iz spota za pesmu "Triler" mogla bi, kako se očekuje, da na predstojećoj aukciji u Ujedinjenim Arapskim Emiratima dostigne cenu veću od deset miliona dolara, prenosi list Špigl.
Jedan koker španijel rešio je da se uključi u kućne poslove, ali je njegova pomoć vlasnici donela više posla nego koristi. Snimak psa koji "pregleda" veš pre pranja brzo je postao hit na društvenim mrežama.
Hrizantema je jedan od cvetova čije se značenje značajno razlikuje od zemlje do zemlje - dok je negde simbol sreće i blagostanja, u drugim kulturama povezuje se sa tugom i sećanjem na preminule.
Alberto Ernandes Kastiljo iz SAD priveden je 4. oktobra na aerodromu u Majamiju, nakon što su carinici primetili ogromno ispupčenje na njegovim pantalonama.
Denser Đole Đogani otkrio je kako je zamerio Lepoj Breni kada ju je pozvao da se pojavi u njenom dokumentarnom filmu, a ona mu na poziv nije ni odgovorila.
Pevačica narodne muzike Zorica Brunclik otvoreno je govorila o zdravstvenim problemima kroz koje je prošla, periodu provedenom u bolnicama, kao i planovima za povratak na scenu nakon finalne lekarske kontrole.
Pevačica Atina Ferari u emisiji “Demanti” otkrila je zanimljive detalje o svom imenu i objasnila zašto je gotovo ceo život svi zovu Atina, iako joj u dokumentima piše Kristina Marković.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.