Alternativa za Nemačku osvojila je 43,8 odsto glasova, dok je Merkelina CDU potonula na 17,2 odsto i praktično prepolovila podršku u odnosu na izbore 2021. godine.
Bivša nemačka kancelarka Angela Merkel ocenila je istorijski uspeh AfD u Saksoniji-Anhalt kao „pravi prelomni trenutak“ za Nemačku i priznala da ju je rezultat duboko pogodio.
Merkel je o rezultatu govorila danas na manifestaciji Digital X u Kelnu, tokom razgovora sa profesorkom i publicistkinjom Mirijam Mekel.
- Videla sam ankete pre izbora, ali kada to u nedelju uveče vidite crno na belo, onda je to šokantno. To je prelom, pravi prelom koji doživljavamo u istoriji Savezne Republike Nemačke - rekla je Merkel.
„Kao članici CDU, srce mi krvari“
Merkel nije skrivala ni koliko ju je pogodio debakl stranke koju je nekada vodila.
- Kao članici CDU, srce mi krvari, to zaista moram da kažem - poručila je bivša kancelarka.
Posebno je upozorila na ogromnu prednost koju AfD ima na društvenim mrežama i način na koji preko njih direktno dolazi do birača.
- Kada pogledate kakav domet i kontrolu nad informacijama AfD ima na društvenim mrežama, moramo tome da se suprotstavimo i da ljude pronađemo tamo gde se nalaze. Nećemo ih sve vratiti pred javni televizijski servis - rekla je Merkel.
Ona smatra da tradicionalne stranke više ne mogu da računaju na stare metode kampanje i centralno plasirane poruke.
Prema njenim rečima, kandidati moraju mnogo direktnije da razgovaraju sa građanima, posebno zato što AfD na terenu nastupa toliko dominantno da se predstavnici drugih stranaka ponekad povlače.
- Nije dovoljno prenositi parole iz Konrad-Adenauer-Hausa. Kandidati moraju da budu zaista spremni - navela je Merkel.
Merkel ne voli priču o „zaštitnom zidu“
Bivša kancelarka osvrnula se i na takozvani „zaštitni zid“ prema AfD, odnosno politiku prema kojoj druge nemačke stranke odbijaju saradnju sa tom partijom.
Merkel kaže da joj se sama parola „zaštitni zid“ ne dopada i da ostale stranke previše pažnje usmeravaju upravo na AfD.
„Moramo da prestanemo da budemo fiksirani na tu jednu stranku. Moramo da govorimo o stvarima koje mogu da ubede ljude“, rekla je Merkel.
Ipak, jasno je stavila do znanja da za nju politička saradnja sa AfD ne dolazi u obzir.
- Iz toga proizlazi da sa tom strankom ne mogu da imam ništa zajedničko - poručila je.
Ona je ocenila i da je deo problema gubitak poverenja građana u tradicionalne stranke, jer obećanja često nisu ispunjena.
- Ljudi nam jednostavno više ne veruju jer se stvari ne ispunjavaju. Iz toga nastaje razočaranje -rekla je Merkel.
Merkel je ukazala i na raskorak između statističkih podataka i raspoloženja birača u Saksoniji-Anhalt. Nezaposlenost je, kako je navela, pala, a životni standard porastao, ali veliki deo stanovništva očigledno nema osećaj da živi bolje.
Hiljade ljudi na ulicama posle pobede AfD
Pobeda AfD već je izazvala velike proteste širom Nemačke.
Dan nakon izbora nekoliko hiljada ljudi okupilo se kod Brandenburške kapije u Berlinu. Policija je procenila da je bilo oko 5.000 demonstranata, dok su organizatori govorili o približno 14.000 učesnika. Protesti su održani i u drugim nemačkim gradovima.
AfD je na izborima 6. septembra osvojila 43,8 odsto glasova i 39 od 83 mesta u pokrajinskom parlamentu, čime je ostvarila najbolji rezultat na pokrajinskim izborima u svojoj istoriji.
Ipak, stranka nije osvojila apsolutnu većinu, dok ostale velike partije za sada odbijaju koaliciju sa njom.
Rezultat je istovremeno jedan od najtežih poraza CDU u njenoj istoriji u Saksoniji-Anhalt i novi problem za kancelara Fridriha Merca, koji se sada suočava sa pitanjem kako zaustaviti rast AfD bez političkog približavanja toj stranci.
Predsednik SAD Donald Tramp traži od lidera Rusije i Ukrajine Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog da rat okončaju do novembra, najkasnije do kraja ove godine.
Rusija je u proleće 2014. propustila jedinstvenu priliku da odlučnom vojnom intervencijom u Donbasu potpuno promeni tok ukrajinske krize, u trenutku kada Oružane snage Ukrajine (OSU) još nisu bile spremne za ozbiljan i dugotrajan rat, smatra ruski vojni analitičar Konstantin Sivkov.
Ruski predsednik Vladimir Putin objavio je da je ruska vojska zauzela Svjatogorsk u Donjeckoj oblasti, ali je nekoliko dana kasnije iz samog centra tog grada stigao direktan odgovor.
Premijer Jermenije Nikol Pašinjan mogao bi već u najskorije vreme ponovo da doputuje u Moskvu na razgovore sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, i to u trenutku kada su odnosi dve zemlje prošli kroz možda najveću promenu od raspada Sovjetskog Saveza.
Novi izborni propust u Berlinu i to dovoljno veliki da promeni ne samo pobednika u jednoj izbornoj jedinici, već i raspodelu mandata u Predstavničkom domu nemačke prestonice.
Predsednik Hrišćansko-demokratske unije (CDU) u Meklenburg-Zapadnoj Pomeraniji Danijel Peters podneo je ostavku posle istorijskog izbornog kraha stranke.
Levica je osvojila 25,7 odsto glasova na izborima za parlament Berlina, dok je AfD sa 38,2 odsto bila najjača stranka u Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji. CDU nemačkog kancelara Fridriha Merca u toj pokrajini nije prešao cenzus od pet odsto, što je on ocenio kao "propast".
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik SAD Donald Tramp traži od lidera Rusije i Ukrajine Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog da rat okončaju do novembra, najkasnije do kraja ove godine.
Nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" Aleksandar Vučić pozvao je građane Srbije da dođu na skup Srpske napredne stranke koji će danas biti održan u Kragujevcu.
Poljska je tokom noći između četvrtka i petka podigla vojnu avijaciju zbog napada ruskih dronova „Geran“ na zapadne delove Ukrajine, u blizini granice sa NATO, dok su se istovremeno pojavili izveštaji o vazdušnoj uzbuni i obustavi rada graničnih prelaza između dve zemlje.
Ivan Živkov, sociolog koji je blizak tzv. "studentskoj listi", rekao je da će na izborima da pobedi kandidat SNS Aleksandar Vučić, a blokaderima je poručio da se ne zanose.
Aleksandar Šešelj, zamenik predsednika Srpske radikalne stranke gostovao je na TV Lav Plusu gde je govorio o izborima 25. oktobra, blokaderima i njihovom mraćnom planu za celu Srbiju.
Kada je ideolog blokadera Dejan Šoškić tokom debate na RTS-u govorio o obrazovanju, nauci i ekonomiji znanja, Siniša Mali mu je odgovorio povezujući ga sa studentskim blokadama i poručio da ne može istovremeno da govori o značaju univerziteta i podržava njihovu blokadu.
Putnički vozovi na relaciji Niš-Leskovac-Niš od danas ponovo saobraćaju, nakon što je završena rekonstrukcija i modernizacija pruge između Niša i Brestovca.
Pripadnici švajcarske policije uhapsili su u blizini Ciriha državljanina Srbije (35) nakon što je zatečen u primopredaji 4 kilograma kokaina, a naknadnim pretresom njegovog stana otkriveno je još 8 kilograma kokaina u paketima sa oznakama "Rolex" i "Tesla", kao i velika količina ketamina, ekstazija i metamfetamina.
Podgoričanin Vidoje Stanišić, optužen za učešće u pokušaju ubistva "škaljarca" Igora Krstovića, tokom suđenja na Višem sudu u Podgorici izvadio je veštačko oko pred zaprepašćenim sudijama kako bi dokazao infekciju, optužujući policiju za teror i pritisak na svog lekara.
Pripadnici Regionalnog centra granične policije Centar u Crnoj Gori sprečili su krijumčarenje veće količine marihuane na zajedničkom graničnom prelazu Vraćenovići - Deleuša te uhapsili državljanina Bosne i Hercegovine (31).
Ćerka Marinka Madžgalja, Sara Madžgalj, koju je glumac dobio u braku sa Dubravkom Mijatović, nedavno je imala svoj pozorišni debi u jednoj baletskoj predstavi.
Poznati glumac C. V. Morgan, koji je publici najpoznatiji po ulozi Henka Lumisa, oca Bilija Lumisa u kultnom horor filmu „Vrisak“ iz 1996. godine, preminuo je u 72. godini.
Jakna Majkla Džeksona iz spota za pesmu "Triler" mogla bi, kako se očekuje, da na predstojećoj aukciji u Ujedinjenim Arapskim Emiratima dostigne cenu veću od deset miliona dolara, prenosi list Špigl.
Jedan koker španijel rešio je da se uključi u kućne poslove, ali je njegova pomoć vlasnici donela više posla nego koristi. Snimak psa koji "pregleda" veš pre pranja brzo je postao hit na društvenim mrežama.
Hrizantema je jedan od cvetova čije se značenje značajno razlikuje od zemlje do zemlje - dok je negde simbol sreće i blagostanja, u drugim kulturama povezuje se sa tugom i sećanjem na preminule.
Alberto Ernandes Kastiljo iz SAD priveden je 4. oktobra na aerodromu u Majamiju, nakon što su carinici primetili ogromno ispupčenje na njegovim pantalonama.
Denser Đole Đogani otkrio je kako je zamerio Lepoj Breni kada ju je pozvao da se pojavi u njenom dokumentarnom filmu, a ona mu na poziv nije ni odgovorila.
Pevačica narodne muzike Zorica Brunclik otvoreno je govorila o zdravstvenim problemima kroz koje je prošla, periodu provedenom u bolnicama, kao i planovima za povratak na scenu nakon finalne lekarske kontrole.
Pevačica Atina Ferari u emisiji “Demanti” otkrila je zanimljive detalje o svom imenu i objasnila zašto je gotovo ceo život svi zovu Atina, iako joj u dokumentima piše Kristina Marković.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.