OVO NIKO NE ŽELI DA ČUJE! 5 uglednih naučnika iznelo kada predviđaju kraj pandemije
Podeli vest
Nekoliko uglednih naučnika otkriva na koji način bi mogla da se završiti epidemija koronavirusa i njihova predviđanja nisu baš optimistična
– Po mom mišljenju, najverovatniji scenario jeste da će se nakon nekoliko nedelja izolacije broj slučajeva početi smanjivati do te mere da će biti moguće relaksirati neke aspekte izolacije. Na primer, ljudi bi se mogli vratiti ključnim poslovima da bi se smanjio negativan uticaj na ekonomiju – rekao je za "Večernji" prof. dr. sc. Nenad Ban, molekularni biolog s prestižnog švajarskog Saveznog tehnološkog instituta ETH.
Stanovnik Njujorka snimio je ispred jedne bolnice potresne scene. Naime, bolničari su izvezli napolje tela preminulih od koronavirusa i čekaju da ih ubace u veliki kamion hladnjaču
31.03.2020
14:16
Međutim, prema njegovim rečima to ne znači da će se stvari vratiti na normalu.
- Naime čim bi se ponašanje potpuno vratilo na staro, sve dok je čak i samo nekoliko slučajeva COVID-19, bolest bi se nastavila eksponencijalno širiti tako da bi se situacija za nekoliko nedelja opet morala obuzdavati snažnim merama izolacije. Dakle, potrebno je naći balans između izolacije i funkcionisanja tako da se bolest ne širi eksponencijalno. Dakle, neće biti moguće vratiti se na "normalu" dok se neki lek ne pokaže korisnim ili, verovatnije, dok se ne razvije vakcina, što će biti najranije u jesen, verovatnije sledeće godine. Nadajmo se da će leto usporiti širenje virusa pa da mere neće trebati biti toliko teške kao sada – zaključuje prof. dr. Ban.
Glavni talas pandemije koji trenutno zahvaća veći deo sveta pašće na kontrolisane uslove do kraja jula smatra Ivan Đikić naučnik sa Gete univerziteta.
Da nas na jesen čeka još jedan jači talas misli Gordan Laucprofesor na Farmaceutsko-biohemijskom fakultetu u Zagrebu.
Skloniji sam da verujem da najveći deo populacije još nije stupio u kontakt s virusom i da nas na jesen čeka jedan još jači talas epidemije za koji se moramo dobro pripremiti ako ne želimo veći deo sledeće zime provesti u karantinu. Od ovog virusa ne možemo pobeći i pandemija će stati tek kada većina nas preboli COVID-19. Vakcina nažalost verovatno neće doći na vreme, tako da možemo samo računati na naš zdravstveni sistem da zbrine onaj mali postotak obolelih koji ima teški oblik bolesti. Zato je jako važno imati jasan uvid u opseg i tok epidemije kako bi se optimalnim merama balansiralo između ekonpmske i javnozdravstvene štete.
Da će korona kiza opametiti protivnike vakcinisanja smatra Luka Čičin-Šain z Centra Helmholtz za infektivna istraživanja u Braunschweigu.
– Teško je predvideti ishod ove pandemije, čak i najboljim modelima. Sve se projekcije zasnivaju na pretpostavkama da će se društvo ponašati na određeni način. Čim se nešto promeni (npr. karantin, zabrane kretanja, prestanak mera zaštite...), dosadašnji modeli moraju biti revidirani. Površni utisak takvih promena u projekcijama jest da naučnici ne znaju o čemu govore, ali je to zapravo rezultat veoma promenjive situacije na terenu i promena u pravilima igre. Zato je teško predvideti kada će ova bolest jenjati – možda do leta, a možda tek na jesen ili do kraja godine, ali to zavisi uveliko o našem ponašanju i o političkim odlukama na svetskom nivou. Jasno je da će pandemija jenjavati kako broj ljudi koji su preboleli infekciju bude rastao jer će oni biti imuni na virus i neće ga širiti dalje. Obično treba barem oko 60 posto stanovništva biti inficirano da bi to delovalo. U tom će slučaju ova korona i dalje tinjati među decom (koja su premlada da bi imala prirodnu imunost) i povremeno izazivati jače bolesti među starijima koji nisu imuni. Verovatno je da ćemo razviti vakcinu protiv ovog virusa za godinu-dve i da će CoV-2 doći u kalendar vakcinacije, a moja najveća nada jest da će ovo iskustvo znatno smanjiti uticaj antivaksera i poslužiti kao podsetnik roditeljima da su vakcine zaista korisne. Takođe se nadam da će globalne kampanje vakcinacije moći dovesti do globalne eradikacije ove bolesti u nekom trenutku – procena je virusnog imunologa prof. dr. sc. Luke Čičin-Šaina iz Centra Helmholtz za infektivna istraživanja u Braunschweigu.
I Kristijan Ramadan pprofesor na Oksfordu smatra da jedino vakcina može da zaustavi pandemiju
– Jedini način da zaustavimo ovu pandemiju jest ili da imamo dobru vakcinu koja će dati željeni imuni odgovor kod ljudi, za šta će trebati barem 10-12 meseci - rekao je prof. dr. sc. Kristijan Ramadan, profesor na Odseku za molekularnu medicinu na Oxfordu i dodaje:
– Drugi je način da će se velika većina ljudske populacije inficirati COVID-19 za oko šest-devet meseci i onda ćemo stvoriti imunost krda ili stada, kako to volimo nazivati. Oni koji su dobrog zdravlja i mlade životne dobi dobro će to podneti, a oni koji su stariji i pate od hroničnih bolesti, pogotovo ako se leče protiv povišenog pritiska (jer neki od lekova za hipertenziju dovode do povećanja hACE2 receptora, koji su ulazna vrata za virus), mogu očekivati teže komplikacije. Konačno, ishod pandemije koronavirusa jako će zavisiti o zdravstvenom sistemu pojedine države i odgovornosti pojedinca. Ukratko, moramo odložiti širenje bolesti što je moguće više, sve dok ne dođe dobra vakcina na tržište, a za to će nam trebati oko jedne godine. Moja je prognoza da će ovo jako dugo trajati, restrikcija će morati biti sve dok se ne dođe do vakcine (10 meseci do godine) ili dok ne steknemo imunitet stada.
Sličnog stava je i Vanda Juranić Lisnić s Medicinskog fakulteta Univerziteta u Rijeci koja kaže da će pandemija završiti kada većina ljudi stvori imunitet na ovaj virus.
- Vrlo je teško davati dugoročne prognoze s obzirom na to da postoji previše varijabli, pa tako i sadašnji algoritmi za predviđanje mogu dati projekciju za samo nedelju-dva unapred. Ali ono što treba stalno isticati jest da širenje virusa i dalji tok pandemije uveliko zavisi o nama, građanima. Znam da je lako upasti u osećaj bespomoćnosti, ali svako od nas zaista može svojim odgovornim ponašanjem mnogo pridoneti da se opseg i trajanje epidemije skrati. Imajte na umu da inkubacija virusa (period od kada se zarazite, pa kada počnete ispoljavati simptome bolesti) traje i do dve nedelje, stoga rezultate svih mera koje uvodimo danas videćemo tek za 10 dana. A svi mi imamo kratkotrajno pamćenje i očekujemo brže rezultate. Nažalost, u biologiji virusa to tako ne ide. Takođe je sasvim ljudski opustiti se kada dođu dobre vesti, a to je isto nešto što ne smemo sami sebi dopustiti. Stoga apelujem na sve naše građane da se pridržavaju mera koje preporučuje Svetska zdravstvena organizacija. Najvažnija mera je držanje distance od dva metra, bilo na otvorenom bilo u zatvorenom prostoru. Oni koji se leče kod kuće trebali bi se samoizoluju u odvojenoj sobi ako ikako mogu, a celo domaćinstvo treba pojačati mere opreza i odvojiti pribor za jelo samo za tu osobu. Druga stvar koja je izuzetno važna, a koju je laiku jako teško osvestiti, jest koliko puta diramo lice rukama. Danas sam kupovala hranu u svojoj lokalnoj prodavnici. Videla sam mnogo ljudi s maskama, ali malo ko je masku pravilno stavio. Osim toga, stalno su je dodirivali rukama i nameštali. Ako masku stavite nepravilno, predugo je nosite ili je stalno dodirujete rukama, onda ste si s njom učinili više štete nego koristi. Isto važi za gumene rukavice. S njima NEMOJTE dirati lice, stavite ih samo kada očekujete da ćete dirati nešto potencijalno kontaminirano i potom ih skinite tako da ne zagadite svoje ruke. Nemojte s tim rukavicama kopati po torbi ili novčaniku. Odnosno, ako to radite, tretirajte i svoj novčanik/torbu kao izvor zaraze i držite ih kod kuće na odvojenom mestu. Pandemija će završiti kada većina ljudi stvoriti imunitet na ovaj virus. Na vakcinama se intenzivno radi i nadajmo se da ćemo ih imati što pre jer je cena stvaranja imuniteta pobolijevanjem zaista visoka, kao što svedočimo sada u Italiji i Španiji. Nadam se da su oni koji su bili skeptični oko dobrobiti vakcinacije sada naučili nešto na ovoj pandemiji – tvrdi doc. dr. sc. Vanda Juranić Lisnić s Medicinskog fakulteta Univerziteta u Rijeci.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Stanovnik Njujorka snimio je ispred jedne bolnice potresne scene. Naime, bolničari su izvezli napolje tela preminulih od koronavirusa i čekaju da ih ubace u veliki kamion hladnjaču
Ruski bombarder Tu-22M3 Vazdušno-kosmičkih snaga Rusije srušio se u Stavropoljskoj teritoriji nakon završenog borbenog zadatka pri povratku na matični aerodrom, saopštilo je Ministarstvo odbrane Ruske Federacije.
Ukrajina neće moći odmah da primi ceo iznos zamrznutih ruskih sredstava ako ih Zapad zapleni, prenosi Rojters, pozivajući se na visokog zvaničnika američkog Ministarstva finansija.
Ćuta je javno istakao da je, po njegovom uvek skromnom mišljenju, predsednik Srbije Aleksandar Vučić prihvatio zahtev opozicije za spojenim izborima 2.juna da bi ih, kako kaže Ćuta, pocepao!
Na Privremenom poligonu "Pešter" danas će biti održana združena taktička vežba s bojevim gađanjem "Vihor 2024", na kojoj je angažovano više hiljada pripadnika Vojske Srbije i više od 500 sredstava naoružanja i vojne opreme, a vežbi će prisustvovati predsednik Srbije Aleksandar Vučić, najviši zvaničnici Vlade i Vojske Srbije.
Strickland Metals ušao je u "unosnu srpsku zlatnu igru" nakon što je izdvojio 37 miliona dolara za kupovinu projekta Rogozna koji se može pohvaliti ogromnim resursom od 5,44 miliona unci zlatnog ekvivalenta (oko 170 tona), pišu australijski mediji.
Zbog energetske krize, Vlada je cene struje i gasa držala pod kontrolom. Od maja cena se formira na tržištu i stekli su se uslovi za pojeftinjenje za privredu - struje za više od 20 odsto, a gasa 15 procenata. Za domaćinstva cene ostaju iste, a u EPS-u i "Srbijagasu" kažu da do kraja godine neće biti ni poskupljenja, piše RTS.
Na društvenim mrežama pojavio se snimak vožnje bicikla u Zemunu na kome se vide dva dečaka koji su upravo takvom vožnjom ozbiljno ugrozili svoje živote.
Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković sastaće se danas sa ambasadorima i predstavnicima država Kvinte, kao i šefom Delegacije EU u Republici Srbiji.
Hipersonične rakete su razbile "gvozdenu kupolu" i pokazale da je Izrael itekako ranjiv, izjavio je novinar "Večernjih novosti" Dragan Vujičić tokom svog gostovanja u "Info jutru" na Informer TV.
U novom izdanju Info večeri o prijemu tzv. Kosova u Savet Evrope, opoziciji, ali i o sramnoj rezoluciji o navodnom genocidu u Srebrenici, govorili su gosti analitičar Veljko Jovanović, potpredsednica SRS Vjerica Radeta, državni sekretar Đorđe Dabić, Goran Đorđević, advokat, analitičar Slobodan Josipović.
Rezolucija o lažnom genocidu u Srebrenici bila je glavna tema emisije Rat uživo. O toj nepravdi i pritisku Zapada govorili su gosti bivši ministar policije RS Tomo Kovač, prof. Branko Nadoveza, sa Instituta za noviju istoriju, prof. Radomir Milašinović sa Fakluteta bezbednosti u Beogradu i Nebojša Kuzmanović direktor Arhiva Vojvodine.
Sumnja se da je istu noć kada je Dejan Dragijević (50) uhapšen pod sumnjom da je ubio Danku Ilić (2) njegov brat Dalibor u panici i bez njegovog znanja prebacio devojčicino telo na nepoznatu lokaciju.
Pre nešto više od mesec dana, 11. marta, dečak M.Ž. (13) iz sela Markovac kod Vršca sekirom je ubio 12 jaganjaca u toru komšije Predraga Tadića i od tada se nalazi na odeljenju psihijatrije Kliničkog centra Vojvodina.
U Višem sudu u Beogradu danas u 11 sati nastavlja se suđenje Zoranu Marjanoviću optuženom da je 2. aprila 2016. na nasipu u Crvenki kod Borče ubio suprugu, pevačicu Jelenu Marjanović.
Australijanac Nik Kirjos jedan je od retkih koji je može da se pohvali pobedama nad svim članovima "velike trojke", ali teniser iz Kanbere u svom stilu tvrdi da se Novak Đoković, Rodžer Federer i Rafael Nadal pitaju kako su mogli da izgube od njega.
Argentinski čuvar mreže i golman Aston Vile spasao je svoj tim u penal seriji protiv Lila u četvrtfinalu Lige konferencija, a zatim je rekao da uvek bolje brani kada su navijači protiv njega.
19. APRILA 1972. godine rođen je legendarni brazilski fudbaler Rivaldo. Afirmisao se u Palmeirasu, pa igrao za Deportivo La Korunju, Barselonu, Milan, Kruzeiro, Olimpijakos, AEK... Sa Brazilom je bio prvak sveta 2002, sa Milanom prvak Evrope 2003, a Zlatnu loptu je dobio 1999. godine.
U preostala dva revanš meča četvrtfinala Lige Konferencija, plasman dalje i šansu da se bore za finale obezbedili su Klub Briž, koji je slavio protiv PAOK-a sa 2:0, dok je Fenerbahče ispao nakon izvođenja jedanaestaraca.
Dugoočekivani blokbaster “Građanski rat: Svakom carstvu dođe kraj”, najskuplji akcioni film reditelja Aleksa Garlanda, koji se posle samo nekoliko dana prikazivanja u Americi našao na prvom mestu američke box office liste, premijerno je prikazan u Beogradu.
Tim princa Harija pobedio je na jednom polo turniru na Floridi, ali ukus pobede pokvarila mu je supruga Megan Markl i njen poljubac sa drugim muškarcem.
Iako su se Anđelina Džoli i Bred Pit razveli još 2019. godine, to nije bio kraj nesuglasica i sudskih sporova oko starateljstva nad decom i vlasništva nad vinarijom u Francuskoj.
Italijanski grad Viganela nema sunčevu svetlost 3 meseca - od novembra do februara. Zbog toga je iznad grada postavljeno ogromno ogledalo koje reflektuje sunčevu svetlost.
Nakon što je Koraima Tores, svetskoj publici poznata po telenoveli "Kasandra", za Informer izjavila da bi volela da glumi sa Milošem Bikovićem, producenti su rešili da joj ponude ulogu koju neće moći da odbije.
U Reljanu kod Preševa, aprila 1999. u toku vazdušnog napada NATO bombardera stradala su sedmorica pripadnika 78. motorizovane brigade Vojske Jugoslavije...
Tim lekara Klinike za kardiologiju Kliničkog centra u Kragujevcu, prvi je - južno od Beograda, ugradio srčanu mini-pumpu impelu najtežim pacijentima. Ta vrsta mehaničke podrške omogućava bezbednije intervencije kod životno ugroženih bolesnika.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.