PUTINOV ČOVEK OD POVERENJA OTKRIVA: Spremni smo da udovoljimo Srbiji kada su NOVI PVO SISTEMI U PITANJU!
Podeli vest
Vojnotehnička saradnja Rusije i Srbije poslednjih nekoliko godina podignuta je na viši nivo. Ona se razvija u formatu strateškog partnerstva o kojem su govorili rukovodioci naših država
Potpisan je međuvladin dogovor o vojnotehničkoj saradnji, realizuju se projekti o isporuci oružja i vojne tehnike kao i rezervnih delova. Osim toga radi se na remontu i modernizaciji ranije isporučene tehnike.
Ruske oružane snage otkrile su najnoviji "Pancir" sistem protivvazdušne odbrane poslednje generacije "Pancir-SM" tokom vežbe za vojnu paradu Dana pobede koji će se održati u Moskvi 24. juna 2020. Pancir-SM je modernija verzija njegovog prethodnika Pancir-S1
19.06.2020
13:32
To, za Novosti, poručuje Dmitrij Jevgenjevič Šugajev, direktor Federalne službe vojnotehničke saradnje Ruske Federacije, inače u krugu veoma važnih saradnika predsednika Vladimira Putina.
Osim aviona i helikoptera, koje je dobila poslednjih nekoliko godina, Srbija je nabavila i PVO sisteme "Pancir". Planira li Rusija da i ubuduće pomaže našoj zemlji kao svom savezniku da osavremeni svoju protivvazdušnu odbranu?
- Saradnja naših zemalja realizuje se u više pravaca, ali je u sferi avijacije i tehnike PVO poslednjih godina bila najobimnija. Srbija u naoružanju ima avione "mig-29", od kojih je šest isporučeno iz sastava Ministarstva odbrane RF, helikopteri su iz porodice Mi, kao i ruski sistemi PVO. Od realizovanih ugovora mogu da navedem isporučene helikoptere Mi-17B-5. U junu 2018. bio je potpisan ugovor za prodaju helikoptera Mi-35 M, koji su isporučeni krajem 2019. Baterija "Pancira-S1" bila je isporučena početkom ove godine. Naši partneri iz Srbije su izrazili interesovanje da nabave i druge sisteme PVO i mi smo spremni da udovoljimo Srbiji kao našem davnašnjem savezniku i pouzdanom partneru. Tim pre ruski proizvođači i specijalni izvoznik "Rosoboroneksport" danas predlažu široku liniju prvoklasnih sredstava PVO raznog dometa. Nastavljamo da o tome razgovaramo sa partnerima iz Srbije, ali o konkretnim rezultatima rano je govoriti.
Možete li objasniti koje su sve mogućnosti "Pancira"?
- "Pancir S1" je PVO sredstvo malog dometa. Njime upravljaju dvojica operatera. On ima navođene rakete i automatske topove. Namenjen je zaštiti manjih objekata od vazdušnih napada aviona i dronova, ali može da vodi borbu sa lakim oklopnim vozilima i protivničkom živom silom. Posebna osobina tog sistema je što on vrlo brzo, za četiri do šest sekundi, može neprekidno da prelazi na ciljeve koji relativno nisko lete.
Da li je u okviru kupovine oružja i vojne tehnike predviđena i obuka srpskih vojnika?
- Pri potpisivanju ugovora sa Srbijom uvek se dogovara i obuka srpskih specijalista. Tako je i 2019. prošla obuka i bojeva primena na "Panciru S1" i helikopterima. To je neophodno da bi srpski vojnici mogli odmah da počnu da rade sa tom vojnom tehnikom kad stignu u Srbiju.
Da li je planirano u bližoj budućnosti da ruska i srpska vojna industrija zajednički proizvode i nastupaju na tržištima trećih zemalja?
- Tehnološka saradnja je jedno od najsloženijih pitanja u našoj sferi delatnosti. Osim visokog nivoa razvoja međusobnih odnosa, neophodno je uzeti u obzir i tehnološke mogućnosti proizvođača. Mora se jasno razumeti koji su vidovi tehnike prioritet proizvodnje i koliki je obim proizvodnje, jer bez toga tehnološka saradnja neće biti rentabilna. Neophodna je kompleksna analiza, jer proizvodnja vojne tehnike u zemlji partnera može biti bitno skuplja nego direktna nabavka iz Rusije, a to ne bi bilo korisno obema državama. Principijelno, Rusija je spremna da razvija bilo koji oblik saradnje sa Srbijom, ali to treba biti po uzajamno povoljnim uslovima, a ne samo u ime "tehnološkog partnerstva", što lepo zvuči. Imamo dobar primer uspešne kooperacije remontovanja dela tehnike sarađujući sa remontnim zavodom "Moma Stanojlović".
Hoće li "Moma" uspeti da podigne svoj nivo i postane regionalni centar za remont helikoptera?
- To pitanje je na dnevnom redu od 2016. Od tada se razgovaralo o različitim varijantama realizacije tog projekta. Kao prvi pozitivni korak u tom pravcu mogu da navedem činjenicu da je ARZ "Moma Stanojlović" prošle godine uspešno remontovao helikoptere tipa Mi iz Severne Makedonije. Mi smo spremni da nastavimo rad po dogovorenoj shemi i u perspektivi ako raširimo krug klijenata iz zemalja regiona. Srbija može biti regionalni centar remonta helikoptera i druge avio-tehnike.
U vreme SSSR mnoga ekonomska pitanja između naših zemalja rešavala su se preko bartera (razmena robe za robu). Može li takvo iskustvo danas biti korisno u oblasti vojnotehničke saradnje?
- U vreme SSSR se takva varijanta saradnje zaista koristila. Ali savremena realnost diktira druge uslove. Svetsko tržište oružja stoji na ekonomskim zakonima, a trgovina pretpostavlja prodaju robe za neku od valuta, a ne na razmenu robe. Mada ne treba negirati da SAD i neke druge zemlje nastavljaju da koriste sankcije protiv Rusije i kao instrument pritiska na naše partnere koriste upravo barter. Tako on opet postaje alternativna forma tradicionalnim formama plaćanja.
Analitičari ocenjuju da svetsko tržište izvoza oružja vredi oko 100 milijardi dolara. Koliko je učešće Rusije?
- Vojnotehnička saradnja je specifična forma međunarodne delatnosti, pomoću koje mi doprinosimo jačanju nacionalne bezbednosti država koje su naši saveznici. Kvalitetno oružje daje državi mogućnost da se zaštiti od spoljne agresije i obezbedi svoj mirni razvoj. Isporučujući vojne proizvode inostranim partnerima naša zemlja stiče vojnopolitičke saveznike u za nas strateški važnim regionima sveta. Danas Rusija ima vojnotehničku saradnju sa više od 100 država, vojna tehnika se isporučuje u više od 50 zemalja. Izvoz oružja i vojne tehnike Ruska Federacija ostvaruje samo u okvirima našeg nacionalnog zakonodavstva, uz poštovanje međunarodnih normi i pravila. Poslednjih nekoliko godina Rusija je jedan od vodećih svetskih izvoznika oružja. Nije tajna da suvereno čuva drugo mesto među glavnim izvoznicima sa godišnjim obimom oko 15 milijardi dolara.
Bez obzira na to što Amerika raznim sankcijama protiv Rusije pokušava da smanji izvoz ruskog oružja, vaša prodaja stalno raste. Dobar primer je sistem S-400. Kako vi objašnjavate rast popularnosti vaše moderne vojne tehnike?
- Kao prvo, mi uvek podvlačimo da je naša vojna tehnika pouzdana i efikasna za zaštitu i suzdržavanje protivnika. Korisnici ocenjuju njenu visoku pouzdanost u bilo kakvim klimatskim uslovima. Osim toga ruska vojna tehnika se odlikuje time što može brzo da se popravi. Ali mislim da je danas glavni argument u korist izbora ruske tehnike to što se potvrđuje njena efikasnost u realnim ratnim uslovima. Sada uspešno izvozimo S-400, savremene avione SU-35, spremni smo da prodajemno laki lovac "MIG-35", savremeni tenk T-14.
Znajući kakvu propagandnu mašinu koristi Zapad, da li vam je teško da ubedite nove kupce da nabave vaše oružje i vojnu tehniku?
- U poslednjih nekoliko godina Rusija se sudarila sa pokušajima bez presedana SAD i njihovih saveznika da izoluju našu zemlju u međunarodnoj areni. Stalno se uvode sankcije. Nažalost, to je već davno prešlo granice konkurentske borbe. U nekim slučajevima nas teraju da se zamislimo o tome da se Amerika otvoreno zaigrala i da misli da joj je sve dozvoljeno. Na sreću takva politika SAD izaziva danas alergiju kod sve većeg broja partnera koji ne žele da žrtvuju interese svoje nacionalne bezbednosti u ime nečije koristi. Zbog toga značajan broj partnera i dalje bira rusku tehniku. Isporuka S-400 Turskoj prošle godine, potpisivanje i realizacija ugovora za isporuku S-400 i fregata u Indiju, ugovori na više od milijardu dolara afričkim zemljama, sve su to samo neke od poznatih činjenica koje potvrđuju moje reči o neprihvatljivosti pritisaka na suverene države o pitanjima nacionalne bezbednosti. Usporedo sa tim, Rusija ne prestaje da traži nove naručioce. Rusija ne postavlja političke uslove, ne nameće svoje političke vrednosti partnerima. Mi smo pouzdan i ako može da se kaže komforan partner, koji predlaže kvalitetnu tehniku za realnu cenu. Zato na tržištu oružja postoji realna potražnja za našim proizvodima.
Kina je godinama veliki kupac vaše vojne tehnike, posebno avionskih motora. Amerikanci nemaju visoko mišljenje o kineskom oružju, kakvo je vaše mišljenje o tehnici konkurenata?
- Kina ulaže ozbiljne napore i sredstva da poveća tehničke i eksploatacione karakteristike, kako civilne tako i vojne produkcije. Kao i druge zemlje, ona nudi svoju tehniku na svetskom tržištu. Mi smo spremni za poštenu konkurenciju, sistematski povećavamo kvalitet i bojeve mogućnosti naše tehnike.
Pomorski PVO sistem „pancir M“ prvi put je upotrebljen u specijalnoj vojnoj operaciji i uništio je rakete „storm šedou“, saopštio je generalni direktor holdinga „Sistemi visoke preciznosti (deo „Rosteha“) Oleg Rjazancev.
Udarajući klizećim bombama, Rusija primorava ukrajinske oružane snage da postave sisteme protivvazdušne odbrane blizu fronta, što ih čini ranjivijim, piše Business Insider.
Hipersonične rakete kompleksa „Cirkon“ baziranog na moru korišćene su u sklopu kombinovanih udara na vojne ciljeve u Ukrajini, uključujući i testiranje sposobnosti ovih raketa da savladaju slojeviti sistem PVO, poput zapadnih protivvazdušnih sistema, rekao je za RIA Novosti Viktor Murahovski, ruski vojni analitičar, glavni urednik časopisa „Arsenal otadžbine”.
01.03.2024
05:30
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruske oružane snage otkrile su najnoviji "Pancir" sistem protivvazdušne odbrane poslednje generacije "Pancir-SM" tokom vežbe za vojnu paradu Dana pobede koji će se održati u Moskvi 24. juna 2020. Pancir-SM je modernija verzija njegovog prethodnika Pancir-S1
Darko Simić, nekadašnji zamenik predsednika OO DS Lazarevac i simpatizer Miroslava Aleskića odavno je poznat javnosti, ne po obavljanju svoje funkcije i pristojnom ponašnju, već po spopadanju žena čemu su svedočile i prepiske koje su ugledale svetlost dana.
Predsednik Narodne stranke Vladimir Gajić oglasio se na društvenim mrežama oko izbora zakazanih za 2. jun i opleo po koaliciji okupljenoj oko tajkuna Dragana Đilasa.
Lider takozvane koalicije "Srbija protiv nasilja" Dragan Đilas još se nije oglasio povodom odluke predsednice Skupštine Srbije Ane Brnabić da se beogradski i lokalni izbori održe 2. juna, ali zato jeste automehaničar iz Berlina.
Predsednik Stranke Srbija centar Zdravko Ponoš izjavio je da ponuda koju je objavila predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić da će lokalni izbori biti istog dana kad i beogradski, odnosno 2. juna, "nije dobra".
Direktor Centra za odgovorne medije Marko Matić istakao je danas da odluka predsednice Skupštine Ane Brnabić da objedini beogradske i druge lokalne izbore za drugi jun odudara od demokratskih standarda, ali da je, zarad mira u kući i smirivanja tenzija u društvu, vlast napravila maksimalan mogući ustupak.
Radi istinitog obaveštavanja javnosti, a povodom navoda objavljenih u pojedinim medijima, vd generalnog direktora "Teleoptik Žiroskopi“ Zoran Jarić istakao je da se dronovi “kamikaze” koje koristi Vojska Srbije proizvode u preduzećima Odbrambene industrije Srbije.
Vlada Srbije odlučila je na današnjoj sednici da rezervno snabdevanje električnom energijom krajnjih kupaca koji nemaju pravo na garantovano snabdevanje obavlja Akcionarsko društvo "Elektroprivreda Srbije" Beograd.
U Banjaluci je danas održan veliki narodni miting "Srpska te zove", na kojem je prisustvovala i predsednica Srpske stranke "Zavetnici" Milica Đurđević Stamenkovski.
Komandant Kfora general-major Ozkan Ulutaš prisustvovaće Danu visokih zvanica na združenoj taktičkoj vežbi Vojske Srbije ''Vihor 2024'' sutra na Privremenom poligonu na Pešteru, saopštio je danas portparol Kfora Salvatore Maskoli.
U novom izdanju Info večeri o prijemu tzv. Kosova u Savet Evrope, opoziciji, ali i o sramnoj rezoluciji o navodnom genocidu u Srebrenici, govorili su gosti analitičar Veljko Jovanović, potpredsednica SRS Vjerica Radeta, državni sekretar Đorđe Dabić, Goran Đorđević, advokat, analitičar Slobodan Josipović.
Rezolucija o lažnom genocidu u Srebrenici bila je glavna tema emisije Rat uživo. O toj nepravdi i pritisku Zapada govorili su gosti bivši ministar policije RS Tomo Kovač, prof. Branko Nadoveza, sa Instituta za noviju istoriju, prof. Radomir Milašinović sa Fakluteta bezbednosti u Beogradu i Nebojša Kuzmanović direktor Arhiva Vojvodine.
U Info danu o sramnoj rezoluciji o navodnom genocidu u Srebrenici, govorili su Saša Milovanović, direktor "Srpskog Telegrafa" i novinar Aleksandar Gajović.
Suđenje Zoranu Marjanoviću, koji je optužen za ubistvo supruge Jelene (33) 2. aprila 2016. godine na nasipu Crvenka u Borči, biće nastavljeno sutra u Višem sudu u Beogradu.
Darko Simić, nekadašnji zamenik predsednika OO DS Lazarevac i simpatizer Miroslava Aleskića odavno je poznat javnosti, ne po obavljanju svoje funkcije i pristojnom ponašnju, već po spopadanju žena čemu su svedočile i prepiske koje su ugledale svetlost dana.
Posle gotovo godinu dana, u Prvom osnovnom sudu u Beogradu 13. marta održano je pripremno ročište u slučaju protiv okrivljenog N. Š. za krivično delo nanošenja teških telesnih povreda usled kojih je preminuo Zoran Nedeljković.
Poznati su prvi polufinalisti Lige Evrope! Fudbaleri Atalante, Rome i Bajer Leverkuzena i Marseja igraće u završnici drugog po jačini elitnog takmičenja.
Fudbaleri Aston Vile posle drame i penala pobedili su Lil sa 4:3 i plasirali se u polufinale Lige konferencija, dok je Fiorentine tek u produžetku slomila Viktoriju Plzenj rezultatom 2:0.
Srpski reprezentativac u boksu Stefan Camović danas je ostvario prvu pobedu za nacionalni tim na Evropskom prvenstvu, pošto je u kategoriji do 60 kg savladao Azerbejdžanca Tajfura Alijeva rezultatom 4:1.
Francuski teniser Artur Fis igraće protiv Dušana Lajovića u četvrtfinalu ATP turnira u Barseloni, pošto je u meču osmine finala savladao Aleksa de Minora sa 2:0 (7:5, 6:2).
Dugoočekivani blokbaster “Građanski rat: Svakom carstvu dođe kraj”, najskuplji akcioni film reditelja Aleksa Garlanda, koji se posle samo nekoliko dana prikazivanja u Americi našao na prvom mestu američke box office liste, premijerno je prikazan u Beogradu.
Tim princa Harija pobedio je na jednom polo turniru na Floridi, ali ukus pobede pokvarila mu je supruga Megan Markl i njen poljubac sa drugim muškarcem.
Iako su se Anđelina Džoli i Bred Pit razveli još 2019. godine, to nije bio kraj nesuglasica i sudskih sporova oko starateljstva nad decom i vlasništva nad vinarijom u Francuskoj.
Kako dalje je ključno pitanje za mnoge koji pate od slomljenog srca. Uz nekoliko saveta stručnjaka za ljubavne odnose, možete se oporaviti brže nego što mislite.
Folker Era Ojdanić već nekoliko godina ima kuću na crnogorskom primorju gde svake godine letuje, a svojevremeno je doživeo šok kada mu je nekretnina obijena.
U Reljanu kod Preševa, aprila 1999. u toku vazdušnog napada NATO bombardera stradala su sedmorica pripadnika 78. motorizovane brigade Vojske Jugoslavije...
Tim lekara Klinike za kardiologiju Kliničkog centra u Kragujevcu, prvi je - južno od Beograda, ugradio srčanu mini-pumpu impelu najtežim pacijentima. Ta vrsta mehaničke podrške omogućava bezbednije intervencije kod životno ugroženih bolesnika.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.