PUTIN RASKRINKAO PREVARU VEKA, POHAPSIO BANDU, A SADA OD MOSKVE TRAŽE 50 MILIJARDI DOLARA ODŠTETE ! Vrhovni sud Holandije dao sebi pravo da odlučuje o Jukosu i Hodorkovskom!
Podeli vest
Rusija osporava najveću svetsku arbitražnu presudu na Vrhovnom sudu Holandije, jer je petnaestogodišnja bitka oko imovine nekadašnje najveće naftne kompanije u zemlji došla do vrhunca.
U februaru ove godine je holandski Žalbeni sud potvrdio prethodne odluke suda s Ugovorom o energetskoj povelji i naložio Moskvi da bivšim deoničarima Jukosa isplati 50 milijardi dolara plus kamate, nakon što je ruska vlada 2003. preduzela mere zbog optužbi za prevaru i utaju poreza.
Desetine zemalja širom sveta žele da kupe ruske vakcine protiv kovid-19 i "uspostave saradnju u snabdevanju i njihovoj zajedničkoj proizvodnji"
15.11.2020
16:39
Najveća odšteta u Istoriji
U međuvremenu je pravni tim Rusije zatražio od najviših holandskih sudija da intervenišu i obustave odluku, a Vrhovni je sud početkom ovog meseca počeo da prima argumente Moskve.
Niži sud, tvrde, nije razmotrio kršenje antikorupcijskih zakona od strane kompanije, kao ni to da oni koji bi imali koristi od nagodbe nisu niti "bona fide" niti "strani" investitori zaštićeni Ugovorom o Evropskoj energetskoj povelji. .
Kako se slučaj odštete za deoničare Jukosa odugovlačio, tako je razotkrio napetosti između ruskog i međunarodnog prava. Iako je Moskva u početku bila potpisnica Ugovora o Energetskoj povelji, Rusija ga nikada nije ratifikovala i primenila ga je samo privremeno.
Štaviše, kao i u mnogim drugim zapadnim zemljama, nedavni ruski ustavni amandmani dali su ruskom Ustavnom sudu ovlašćenja za preispitivanje presuda stranih i međunarodnih pravosudnih tela.
Iznos od 50 milijardi dolara plus dodatni troškovi postupka čini ovaj slučaj najznačajnijom arbitražom u istoriji u svetu. Ukupna predložena nagodba slična je godišnjem proračunu koji Rusija izdvaja za odbranu.
Pravna bitka dolazi u vreme kada se odnosi između Moskve i Evropske pogoršavaju. U oktobru se ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov oglasio u vezi s rastućom napetošću sa zapadnim državama, rekavši kako je "verovatno najbolje da prestanemo razgovarati s onim ljudima na Zapadu koji su odgovorni za spoljnu politiku i koji ne razumeju potrebu međusobnog dijaloga s poštovanjem."
Pravni postupak možda će samo povećati razdor između Kremlja i EU, što će samo pojačati ruske tvrdnje da je Evropska Unija otvoreno antiruska.
Rast carstva Jukos
Jukos je bio među brojnim poslovnim divovima koji su proizašli iz tržišnih reformi započetih za vreme Mihaila Gorbačova 1980, ali ozbiljno ubrzanih 1990. kada je tadašnji predsednik Boris Jeljcin krenuo u liberalizaciju privrede.
Postao je dragulj poslovnog carstva kontroverznog oligarha Mihaila Hodorkovskog, jer je ono što je postalo poznato kao šema "Zajmovi za deonice" zapravo omogućilo ogromno bogatstvo nekolicini ljudi. Ova i slične licitacije dovele su do stvaranja klase oligarha u Rusiji.
Niz ovakvih ekonomskih reformi i povećanje političke autonomije ponuđenih republikama započele su niz događaja koji su razbili Sovjetski Savez. 1991.
Oružane snage, potpomognute tvrdokornim komunistima, krenule su u borbu za kontrolu vojnim napadom . U kultnim scenama uz pomoć kojih je došao na mesto predsednika novoosnovane Ruske Federacije, Jeljcin je, uzjahavši tenk, okupio narod protiv puča.
Kako je jedan politički sistem ustupao mesto drugome, politička pripadnost i poslovna verodostojnost Hodorkovskog pružila mu je jedinstvenu poziciju, a on je uvršćen u prvu Jeljcinovu vladu kao ekonomski savetnik.
Brze tržišne reforme ili kako se to zvalo "šok terapija" koju je provodio Jeljcinov tim značili su da su milioni Rusa gotovo preko noći izgubili životnu ušteđevinu. Cela industrija zaustavljena i siromaštvo se brzo povećalo.
Ali to je stvorilo i mogućnosti za ljude poput Hodorkovskog! Vlada je pokušavala rasprodati državne kompanije i njihovu imovinu radi podsticanja privrede. Jukos je bila jedna od takvih kompanija, osnovana iz naftnih operacija u Sibiru i Samari i spremna za prodaju. Ekonomski haos koji je vladao u tom periodu stvorio je efikasan metod "svima dostupno" na nameštenoj aukciji". Hodorkovski je sa svojim prijateljima kupio kompaniju za samo 170 miliona dolara, iako je njena stvarna vrednost u to vreme bila pet milijardi dolara, što je navelo jednog ekonomskog savetnika da prodaju opiše kao "prevaru veka".
Jukosov raspad
Na vrhuncu, Jukos je proizvodio 20 odsto ruske nafte, što ga čini jednim od najvećih svetskih preduzeća. Kompanija, osnovana privatizacijom državnih industrija nakon pada Sovjetskog Saveza, bila je kruna kontroverznog oligarhijskog poslovnog carstva. Hodorkovski je smatran najbogatijim čovekom Rusije, a lično bogatstvo mu je procenjeno na 15 milijardi dolara. Tako je bilo sve do hapšenja zbog optužbi za prevaru 2003. godine.
Kao Jeljcinov naslednik, Putin je umanjio političku moć oligarha. Hodorkovski je postao istaknuti kritičar Kremlja, ali tvrdio je da se njegovo protivljenje odnosi na nedostatak demokratije i liberalnih vrednosti.
U međuvremenu je zbog nepodmirenog poreza od 27 milijardi dolara proizašlog iz kriminalnih radnji Jukosovog menadžerskog tima, imovina kompanije zamrznuta, što je dovelo do propasti. Sada već bivši oligarh odslužio je 10 godina zatvora nakon što je osuđen, ali je pušten 2013., nakon predsedničkog pomilovanja od Putina.
Hodorkovski je tvrdio da je osuđujuća presuda isključivo rezultat njegovog protivljenja Kremlju. Međutim, iako je niz zahteva podnet Evropskom sudu za ljudska prava, sud je u presudio da njegovo suđenje nije bilo politički motivirano.
Konačna presuda DSC u slučaju koja će koštati 50 milijardi dolara plus dodatni sudski troškovi, za Jukos trebalo bi da bude objavljena 2021. godine.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Dule
pre 3 godine
Опет прештампавате хрватске пропагандне пасквиле. Кад видим да пише "прорачун" уместо "буџет" дође ми да се исповраћам.
Ćuta je javno istakao da je, po njegovom uvek skromnom mišljenju, predsednik Srbije Aleksandar Vučić prihvatio zahtev opozicije za spojenim izborima 2.juna da bi ih, kako kaže Ćuta, pocepao!
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić tokom medijskog istupanja govorio je o svim gorućim tematikama koje okupiraju naš narod, a ovim povodom napomenuo je i da ga očekuje veoma važan sastanak sa pomoćnikom državnog sekretara SAD za evropska i evroazijska pitanja, nakon čega putuje u Njujork.
Aktuelni sukob Irana i Izraela i lobiranje Zapada na Bliskom istoku komentarisali su gosti Info večeri, advokat Nebojša V. Petrović, ekonomista Bojan Dimitrijević i ivši protivterorista i dobrovoljac u Donbasu Radomir Bata Počuča
Specijalni gost Glavnog dnevnika Informera bio je Marjan Rističević, SNS. On je komentarisao mnoge zahteve opozicije vezane za izbore, ali i način na koji posluju Šolakovi mediji.
Aktuelne teme poput, raketnog napada Irana na Izrael i vojne vežbe Vojske Srbije "Vihor", komentarisali su gosti emisije "Rat uživo", general Mitar Kovač, novinar Darko Zlojutro i počasni konzul u Izraelu Aleksandar Nikolić.
Gost "Info dana" bio je analitičar Saša Borojević. On je govorio o tome na koji način su povezani svi ratovi koji se trenutno rasplamsavaju po celom svetu. Evo kakve veze ima Balkan i Srbija sa projektima velikih sila. Uživo u program, putem vajber linka, uključio se i Dževad Galijašević, stručnjak za terorizam koji je komentarisao kompleksne odnose između Amerike i Izraela.
U kruševačkom naselju Bagdala, u kasnim popodnevnim satima, dogodio se pokušaj ubistva. Prema još uvek nezvaničnim informacijama, od posledica napada nožem, jedan muškarac je zadobio teške povrede i životno je ugrožen.
Nakon navoda pojedinih medija da je Dalibor Dragijević (40), koji je bio osumnjičen da je pomogao bratu Dejanu Dragijeviću (50) da sakriju telo ubijene Danke Ilić (2) iz Bora, preminuo nasilnom smrću, glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Zaječaru rekao je da te navode ne može da potvrdi.
Dugoočekivani blokbaster “Građanski rat: Svakom carstvu dođe kraj”, najskuplji akcioni film reditelja Aleksa Garlanda, koji se posle samo nekoliko dana prikazivanja u Americi našao na prvom mestu američke box office liste, premijerno je prikazan u Beogradu.
Tim princa Harija pobedio je na jednom polo turniru na Floridi, ali ukus pobede pokvarila mu je supruga Megan Markl i njen poljubac sa drugim muškarcem.
Iako su se Anđelina Džoli i Bred Pit razveli još 2019. godine, to nije bio kraj nesuglasica i sudskih sporova oko starateljstva nad decom i vlasništva nad vinarijom u Francuskoj.
Šumadija sajam u Kragujevcu sve do nedelje biće najlepše mesto u ovom gradu. Na najvećem Sajmu hortikulture u regionu već prvog dana na platou ali i pod krovom velike hale, okupilo se stotinu izlagača i nekoliko puta više posetilaca.
Manastir Prepodobnog Prohora Pčinjskog kod Bujanovca dobio je na poklon 1, 7 hektara zemlje. Ljiljana Antić Ranđelović iz Paraćina odlučila je da svoje nasledstvo daruje ovoj svetoj kući.
Članovi Udruženja veterana Posebne jedinice policije u Kuršumliji obišli su spomenik tragično stradalog Duška Ilića, njihovog kolege i prijatelja, koji je ubijen u selu Budakovo kod Suve reke na Kosovu i Metohiji, tačno pre 25 godina, 19. aprila 1999. godine.
U dvorištu Tehničke škole "15.maj "pas lutalica napao je i ujeo srednjoškolku za butinu, ali joj je ukazana pomoć i posle primljene terapije puštena je kući.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.