SRBIJO, TEK SADA NEMA RAZLOGA DA ŽURIŠ, VREME RADI ZA TEBE! U TOKU JE RAĐANJE POSTAMERIČKOG SVETA! Albanci su ti kojima verme curi!
Podeli vest
Postamerički svet dolazi brže nego što se generalno očekivalo. Manje zbog neminovnog uspona drugih, a više zbog onoga što su Sjedinjene Države učinile same sebi
Od samog početka, suština Trampove spoljne politike bilo je ometanje sporazuma i politika koje su pretežno služile Sjedinjenim Državama tri četvrtine veka - što sam elaborirao prošle godine u članku za Forin afers pod nazivom „Prisutan u remećenju", piše Ričard Has,američki diplomata, bivši direktor Saveta za planiranje politike u Stejt departmentu, dugogodišnji predsednik Saveta za spoljne odnose. Njegovu analizu za Forin Afeirs prenosimo u celini!
Ambasador Srbije u Vašingtonu Marko Ðurić izjavio je da je 140 godina diplomatskih odnosa Srbije i SAD neverovatan istorijski jubilej, kao i da veruje da će se dugogodišnje partnerstvo pretvori u nešto još značajnije i sadržajnije
14.01.2021
15:19
Čitav svet gleda
Naglo povlačenje predsednika Donalda Trampa iz dugotrajnih sporazuma i organizacija, njegovi napadi na saveznike, njegova naklonjenost autoritarnim vladarima i nemar prema kršenjima ljudskih prava, njegova navika da najavljuje političke promene preko Tvitera uz malo ili nimalo konsultacija: sve to, objasnio sam, rezultovaće oštrim opadanjem američkog uticaja, na korist Kine, Irana i Rusije i štetu globalnih nastojanja da se obuzdaju klimatske promene, zarazne bolesti, nuklearna proliferacija i sajber pretnje.
Ali šteta koju su naneli događaji u Vašingtonu šestog januara - bezakonje i nasilje u američkom Kapitolu, kao i odbijanje Trampa i desetina republikanskih članova Kongresa da prihvate rezultate novembarskih predsedničkih izbora - biće još veća, kako za američku spoljnu politiku, tako i za američku demokratiju. Pomerili smo se od „prisutnih u disrupciji (remećenju)" do „prisutnih u destrukciji". Ono što se dogodilo prošle nedelje bio je izrazito američki poraz, ali posledice će se osetiti daleko izvan američkih obala. Postamerički svet - onaj koji više nije definisan primatom SAD - dolazi brže nego što se očekivalo, i to manje zbog neizbežnog uspona drugih, a više zbog onoga što su Sjedinjene Države učinile sebi.
Svet odavno pažljivo prati dešavanja u Sjedinjenim Državama: proteste pokreta građanskih prava i one protiv rata u Vijetnamu tokom 1950-ih i 1960-ih, Votergejt, finansijsku krizu iz 2008. godine - a tokom protekle četiri godine Šarlotsvil, ubistvo Džordža Flojda i američki neuspeh da se izađe na kraj sa pandemijom virusa COVID-19. Ali opsada i zauzimanje Kapitola šestog januara bili su nešto specifično: predsednik Sjedinjenih Država, zajedno sa mnogim pristalicama i pomagačima iz Kongresa i cele zemlje, podsticali su i vršili nasilje s namerom da obore američku demokratiju (tu je i neuspeh snaga reda, što ponovo otvara pitanje o osnovnim kapacitetima Amerike da izlazi na kraj sa problemima, ranije otvorenim usled loše reakcije na COVID-19 i sajber napada Rusije).
Slike iz Kapitola učvrstile su utisak drugih demokratija da nešto ozbiljno nije u redu sa Sjedinjenim Državama. One se sada pitaju kako je moguće da tako mnogo Amerikanaca glasa za lidera koji je još ranije napadao nezavisne pravosudne i medijske institucije, odbio da bude uzoran lider pred licem smrtonosne pandemije i prekršio mnoge od najstarijih političkih normi svoje zemlje? Njih plaši da će Tramp, čak i nakon što napusti Ovalni kabinet, ostati na političkoj sceni, utičući na američku politiku i dominirajući Republikanskom strankom još neko vreme. U očima većine američkih saveznika, obnova tradicionalne američke politike pod Bajdenom i Kamalom Haris mogla bi da se ispostavi samo kao ograničen i privremen predah.
Rezultat je da saveznici nemaju mnogo izbora nego da preispitaju odluku da sopstvenu bezbednost povere Sjedinjenim Državama. Na ovom polju su već postojale sumnje usled nekih poteza Obamine administracije, a još više tokom Trampove (napadi na saveznike, umiljavanje diktatorima, unilateralno i nepredvidivo postupanje). Takve sumnje znače veću tendenciju ostalih zemalja da ignorišu molbe SAD, kao i da u političkom domenu odlučuju na svoju ruku, bilo izlaženjem u susret zahtevima moćnih susedima, bilo izgradnjom (i upotrebom) sopstvenih vojnih snaga.
Simptomi ovoga već su prisutni na Bliskom istoku, u Evropi i Aziji: saudijski rat protiv Jemena, turski angažman u Siriji i podrška Azerbejdžanu u Nagorno-Karabahu, investicioni sporazum EU sa Kinom, azijski trgovinski blok Regionalno sveobuhvatno ekonomsko partnerstvo, itd. Rezultat će biti svet koji je više nasilan i manje otvoren u političkom i ekonomskom smislu, a u kojem Sjedinjene Države zadržavaju značajnu, ali ne više i dominantnu moć i uticaj.
Nasilje na Kapitolu naročito će oslabiti sposobnost Sjedinjenih Država da se zalažu za demokratiju i vladavinu prava: zamislite povike o licemerju sledeći put kada Vašington bude držao slovo ili uvodio sankcije nekoj vladi zbog njenog ponašanja. Autoritarni režimi poput kineskog već likuju, tvrdeći kako prošlonedeljne scene istovremeno dokazuju superiornost njihovog modela i licemerje američkih zvaničnika koji kritikuju nasilno zavođenje reda u Hongkongu ili represiju u Sinkjangu.
Slično tome, argumenti protiv širenja nuklearnog oružja zasnovani na tome kako druge države nisu dovoljno stabilne ili odgovorne, zvučaće isprazno kada vrhovni komandant vodeće svetske nuklearne sile, po svemu sudeći, ne poseduje te atribute.
Samosvesna Amerika
Kao i u slučaju pojedinaca, reputaciju države lakše je srušiti nego izgraditi. Neophodno je učiniti sve što je moguće kako bi se šteta umanjila, ne samo zbog Sjedinjenih Država, nego i čitavog sveta. Čak i u postameričkom svetu, moć i uticaj SAD ostaju značajni, a šanse za izgradnju stabilnog, otvorenog i efikasnog međunarodnog poretka gotovo su nepostojeće bez velikog američkog doprinosa.
Potrebno je nešto samosvesti. Sjedinjene Države nisu ni približno tako jedinstvene kao što mnogi Amerikanci veruju, nisu imune na opasnost podbacivanja demokratije. Ono što se dogodilo moralo bi da okonča ideju američkog ekscepcionalizma (ideologija američke izuzetnosti; prim. prev), onu sliku večno blistavog grada na gori.
Dolazećoj Bajdenovoj administraciji bi bilo pametno da zaustavi najavljene planove o organizovanju sastanka vodećih svetskih demokratija dok se ne uvede red u samoj američkok kući. To će zahtevati preduzimanje nekih direktnih i momentalnih koraka, kao što je osnivanje tela, poput Komisije za 11. septembar, sa zadatkom da istraži zašto je Kapitol ostavljen tako ranjivim pred jasno uočljivom pretnjom i da formuliše preporuke za korigovanje bezbednosnih nedostataka, uključujući i korigovanje protokola bezbednosti nacionalne prestonice. Takođe je od esencijalnog značaja izvođenje pred lice pravde što više ljudi uključenih u nezakonito postupanje, ne samo kako bi se razjasnilo da takvo ponašanje ima posledice, nego i kako bi se signaliziralo svetu da neće biti dopušteno da se takav raspad reda i zakona pretvori u permanentno stanje.
Ali mnogi koraci koje je neophodno preduzeti zahtevaju dugoročni trud. Država mora da se pozabavi nejednakošću u prihodima i dostupnosti obrazovanja i drugih životnih šansi, što je problem koji je postao drastično gori u pandemijom izazvanoj recesiji. Takve okolnosti rasplamsavaju razumljive frustracije i podstiču populizam i radikalizam, kako levi, tako i desni. Jedan od posebnih izazova jeste smer Republikanske stranke. Američka demokratija ne može da funkcioniše ako jedna od njene dve najveće stranke odbija ideju lojalne opozicije i definiše sebe ne u kontekstu onoga što može da učini, nego u kontekstu onoga što može da spreči.
Neke proceduralne promene - otvoreni izbori za predsedničke kandidate (engl. „open primaries", predlog da birači ne moraju da pripadaju jednoj od dve glavne američke stranke kako bi mogli da glasaju na stranačkim izborima za predsedničke kandidate; prim. prev), glasanje po modelu rangiranog izbora (engl. „ranked choice voting" - sistem prema kojem birač može da zaokruži više opcija na glasačkom listiću i da ih rangira, prim. prev), olakšano glasanje poštom, kao i na biračkom mestu - sve to bi bilo od pomoći. Isto kao i smanjenje izbornih manipulacija korigovanjem granica izbornih jedinica (engl. „gerrymandering" - manipulacija granicama izborne jedinice radi nameštanja pobede jedne stranke, prim. prev.), bilo kroz sudsku aktivnost, bilo kroz rad dvopartijskih komisija koje bi ponovo utvrdile dimenzije kongresnih distrikta.
Međutim, na kraju krajeva sve to će zavisiti od samih birača. Oni će morati da odluče da li su Trampovi pomagači vredni njihove podrške. Republikanci moraju da odluče da li će njihova stranka biti konzervativna ili radikalna (a ukoliko se većina opredeli za ovo drugo, konzervativci će morati da odluče da li je vreme da spakuju kofere i formiraju novu stranku). Pitanje kako će demokrate koristiti svoju trenutnu kontrolu izvršne grane vlasti i oba doma Kongresa (sa pozicija centra ili levice) takođe će imati značajan efekat.
Promena američke političke kulture zahteva ambicioznu i široku agendu. Ona zahteva suprotstavljanje opasnim elementima društvenih mreža, koje imaju tendenciju ljude usmeravaju ka ličnostima i informacijama koje se uklapaju u njihove već izgrađene stavove. Nužno je reinvestirati sredstva u građansko obrazovanje - DNK demokratije ne prenosi se automatski sa jedne generacije na drugu. A biće neophodno i preispitati ideju služenja državi. Sjedinjene Države sve više postaju zemlja mnoštva nacija, podeljenih geografijom, rasom, iskustvom, obrazovanjem i političkim tendencijama. Služenje državi ne podrazumeva samo vojnu službu, niti mora biti obavezno. Ali ukoliko ne želimo da se razlike unutar Amerike pretvore u njenu propast, više mladih Amerikanaca moraće da se druži i radi sa onima iz drugih klasa, rasa, religija i uopšte sa građanima drugačijeg porekla.
Uostalom, mnoge od najvažnijih promena ne mogu se propisati ili urediti. Ovo je stvar nacionalnog karaktera. Sjedinjene Države možda sebe smatraju zemljom zakona, ali postoji granica do koje zakoni mogu da uređuju poredak i sankcionišu prestupe. Norme su esencijalno tkivo demokratije; one podstiču vladare da čine ono što je ispravno, umesto da prosto vladaju tako što će izbegavati poteze koji su nelegalni. Donald Tramp bio je serijski kršitelj normi. Kongres će možda moći da iskoreni neke od njegovih najbahatijih praksi kroz zakonske izmene, a Bajdenova Bela kuća bi mogla da pomogne sarađujući sa Kongresom u ukidanju nekih od predsedničkih prerogativa. Ali na kraju će presuditi to kako će se ponašati nacionalni lideri i građani.
Šesti januar je dan koji će, s pravom, ostati upamćen kao dan sramote. Nadajmo se da će poslužiti kao koristan šok za političko telo. Ali krize ne izazovu uvek promenu koja je potrebna. Staranje o tome da ova kriza to postigne mora biti nacionalni prioritet.
Osvrt na istoriju nam može pomoći kad je ovo u pitanju. Šok Velike depresije bio je ono što je pokrenulo Nju dil, a Perl Harbor okončao je američki izolacionizam. Ako šesti januar dovede do kolektivnog samosagledavanja i unutrašnjih reformi, Sjedinjene Države mogu da se upuste u vraćanje meke i tvrde moći potrebne da se izađe na kraj sa rivalitetom velikih sila i kontinuiranim svetskim izazovima.
Kao i uvek, spoljna politika kreće od kuće. Postameričkim svetom neće dominirati Amerika, ali to ne znači da njime mora da dominira Kina ili da ga definiše haos.
Američki spoljnopolitički establišment slepo namerava da pobedi Rusiju na bojnom polju i uništi njenu ekonomiju. Neće se desiti ni jedno ni drugo. Negde prošlog vikenda sastalo se nekoliko desetina bivših članova Kabineta, visokih vojnih oficira, akademika i analitičara trustova mozgova kako bi procenili vojnu situaciju u svetu.
25.03.2024
21:50
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Djordje
pre 3 godine
Ni reci o srbiji u celom tekstu!? Vazno je da je u naslovu
Spomenuta?! O cemu se radi?!
Ambasador Srbije u Vašingtonu Marko Ðurić izjavio je da je 140 godina diplomatskih odnosa Srbije i SAD neverovatan istorijski jubilej, kao i da veruje da će se dugogodišnje partnerstvo pretvori u nešto još značajnije i sadržajnije
Nestala devojčica Danka Ilić (2) kojoj se trag gubi od utorka 26. marta oko 13 časova u Banjskom polju kod Bora, još nije pronađena. Policija je juče popodne nakon 27 sati prekinula terensku pretragu jer ne veruje da se devojčica nalazi na pretraživanom području površine od oko 10 kvadratnih kilometara.
Potpredsednik Srpske napredne stranke Vladimir Orlić oglasio se na društvenoj mreži Iks i zanimljivom objavom opisao politiku opozicije okupljene oko Dragana Đilasa.
Šef poslaničke grupe "Aleksandar Vučić - Srbija ne sme da stane" Milenko Jovanov izjavio je danas da su konsultacije o izboru zamenika predsednika radnih tela prošle efikasno i da više nema prepreka da skupštinski odbori budu konstituisani već naredne sedmice.
Lider Nove DSS Miloš Jovanović izjavio je da će predstavnici koalicije NADA i "Srbije protiv nasilja" imati sastanak vrlo brzo, ali da ako vlast ne prihvati fer, demokratske i poštene izbore, opozicija na njih neće izaći i takvih izbora neće biti.
Srpska opozicija koja se navodno zalaže za dijalog, opet je uskočila sebi u usta, ne došavši u Skupštinu Srbije na konsultacije o zamenicima predsednika radnih tela!
Marinika Tepić, potpredsednica Stranke slobode i pravde (SSP) i desna ruka tajkuna Dragana Đilasa, izjavila je da nije došlo do pomaka u primeni preporuka ODIHR-a u vezi sa izbornim uslovima i navela da je "nemoguće učestvovati na izborima koji nisu izbori".
Detektiv poligrafista Nikola Novak izjavio je danas, povodom nestanka dvogodišnje Danke Ilić u Banjskom Polju kod Bora i ispitavanja njenih roditelja od strane policije, da su poligrafsko ispitivanje, mobilna forenzika i veštačenje baznih stanica deo svake istrage i jedan od prvih koraka koji se rade, istakvši da je poligrafsko ispitivanje važno jer može ili da eliminiše nekoga iz istrage, ili da koncentriše istragu u tom pravcu.
Stravični momenti koji mogu delovati kao večnost - jesu oni kada roditelji barem na tren izgube decu iz vidokruga. Vrtlog bespomoćnosti, straha i strepnje komešaju se poput rovca, a svaki mogući scenario rasplamsava agoniju.
Šefovi Službe bezbednosti, Glavne obaveštajne uprave Ukrajine i predsednik Volodimir Zelenski biće eliminisani raketnim udarima, avionima ili specijalnim snagama Oružanih snaga Rusije. Prema navodima, doneta je odluka da se eliminiše jedan broj vojno-političkih lidera Ukrajine visokopreciznim, bespilotnim sredstvima ili dejstvima specijalnih snaga ruske vojske. Da li je ovakava scenario moguć i šta bi on doneo svetu, u "Info jutru" govorio je reditelj Ljubiša Ristić.
Teroristički napad u Moskvi je tema broj jedan svetskih medija. Međutim, Zapad na različite načine pokušava da cenzuriše informacije koje dolaze iz Rusije. Sa Jutjub platforme koja je dostupna u većem delu sveta, skidaju se emisije i snimci koji izveštavaju o dešavanjima u Moskvi. To se dešava i televiziji Informer. Sve naše informativne emisije u kojima razgovaramo o ovom užasnom masakru uklonjene su sa Jutjuba sa objašnjenjem da kršimo njihove uslove korišćenja. Cenzurišu se samo i isključivo oni mediji koji postavljaju logično pitanje: da li su Ukrajina i zapadne sile umešane u ovaj teroristički akt? Na ovu temu u "Info jutru" govorio je novinar i publicista Drago Delić i Boško Vasiljević, stručnjak za srpsko-ruske odnose.
Pred beogradske izbore članovi opozicije pokušavaju da izmanipulišu građane Beograda. Malo, malo dižu paniku netačnim informacijama: tvrde da će pešački prelazi nestati sa mesta na kojima su neophodni, spinuju da je država dozvolila građenje stambenog objekta na mestu dečijeg parka, dižu paniku gde je nema. Sa druge strane, kada zađete među građane i kada popričate sa njima uglavnom komentarišu da Beograd nikada lepše nije izgledao. Gost "Info jutra" bio je glavni gradski urbanista Marko Stojčić sa kojim smo razgovarali o EXPU koji će se održati u Beogradu 2027. godine, ali i drugim važnim temama vezanim za naš glavni grad.
Predsenik Srbije Aleksandar Vučić kaže da su vitalni nacionalni interesi naše zemlje ugroženi. "U ovom trenutku, nije lako da kažem kakve smo vesti dobili u poslednjih 48 sati. Direktno nam ugrožavaju vitalne nacionalne interese i Srbije i Srpske. Narednih dana upoznaću narod Srbije sa svim izazovima koji su pred nama. Biće teško, najteže do sad. Borićemo se. Pobediće Srbija", napisao je Vučić na svom Instagram profilu.
Na ovu temu u "Info jutru" govorio je novinar Tomislav Lovreković.
Estradni menadžer Novak Radin uhapšen je pre dva dana u Beogradu zbog sumnje da preprodaje kokain, kao i jer je u kući u kojoj živi nelegalno držao pištolj i municiju različitog kalibra, pišu portali.
Pripadnici kriminalne grupe Radoja Zvicera i Nikole Vušovića zvanog Džoni sa Vračara, koji su u bekstvu, među kojima je i Vladimir Kovačević zvani Kovač koji je optužen da je 20. marta 2020. namamio na sastanak pokojnog Aleksandra Halabrina, izjavio je danas pred Specijalnim sudom u Beogradu da je pokojnog poznavao, ali da nisu tačni navodi optužnici da je bio član kriminalne grupe koja je optužena za njegovo ubistvo.
Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv trojice okrivljenih zbog sumnje da su 8. oktobra 2023. godine ubili radnika obezbeđenja Stevana Stevanovića Japanca (36) iz Obrenovca ispred jedne diskoteke.
Radovan Dimitrov (46) koji je osumnjičen da je ubio svoju suprugu Ivanu Harangozu (39) nakon svađe u porodičnoj kući u ulici Marka Kraljevića u Staparu nadomak Sombora, te da je zatim izvršio samoubistvo, zločin je počinio iz ljubomore.
Američki košarkaš jutros je odradio šuterski trening, tako da ipak postoji mogućnost da se večeras nađe na terenu protiv Olimpijakosa u 32. kolu Evrolige (Sport klub 1, 20.30).
Košarkaši Partizana žele da ponove podvig iz prošle sezone! Aktuelni šampion ABA lige večeras (20.30, Sport klub 1) u krcatoj Beogradskoj areni dočekuju grčki Olimpijakos u jednom od najvažnijih mečeva ove sezone u Evroligi.
Sin proslavljenog fudbalera Dejvida Bekama, Bruklin, dobio je otkaz od svoje supruge, a onda je lepa Nikol obrazložila zbog čega se odlučila na taj potez.
Jedna indijanska glumica ušla je u istoriju nakon što su saopštene nominacije za dodelu Oskara, pola veka nakon što je Marlon Brando dobio da primi prestižnu nagradu Američke akademije nauka i umetnosti zbog načina na koji su se u filmovima prikazivali Indijanci. Govor je na ceremoniji u njegovo ime pročitala pripadnica plemana Apači Sačin Litlfeder.
Naša poznata folkerka otvorila je dušu o krahu braka svojih prijatelja Dragane i Tonija, prisetila se sličnih situacija iz svog života, a onda dobro "potkačila" muškarce!
Poznatu denserku izvređali su na društvenim mrežama, ali im ona nije ostala dužna, pa je odmah uputila video-poruku i svima koji su ružno komentarisali njen izgled zapušila usta.
Ivana i Milivoj Putić Puta, bračni i umetnički par koji poznaje ceo Zrenjanin po mini koncertima koje izvode u centru grada, doživeli su nedavno neprijatnost...
Žrtvovanje ljudi ili životinja tako što su bili uzidani u temelje ili zidove neke građevine, poznato je od antičkih vremena, a kod nas se najviše pamti po pesmi "Zidanje Skadra".
Dečak na krilu oborenog NATO aviona F117 A usred njive u Buđanovcima, čija je fotografija pre 25 godina obišla ceo svet danas ima 29! Zoran Jovanović i dalje čuva naslovne strane novina i kao kroz maglu seća se tih dana svog detinjstva.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.