OBJAVLJENO PISMO BILA GEJTSA, SADA JE JASNO DA OVO NIJE POSLEDNJA PANDEMIJA! Milijarder do detalja otkrio šta nas tek čeka...
Podeli vest
Bil i Melinda Gejts juče su na svojoj stranici objavili godišnje pismo u kojem govore o mogućim posledicama ove i budućih pandemija. U nastavku donosimo najvažnije delove njihovog pisma
"Kada smo objavili naše prošlogodišnje pismo, svet je tek počeo da shvata koliko ova nova pandemija koronavirusa može biti opasna. Iako je naša fondacija već duže vreme zabrinuta zbog mogućeg scenarija pandemije, posebno nakon epidemije ebole u Africi, ipak smo bili šokirani koliko je dramatično kovid-19 poremetio ekonomije, radna mesta, obrazovanje i dobrobit širom sveta.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić došao je na udar stranih moćnika jer je uspeo da otme vakcine ispred nosa najmoćnijim i najbogatijim zemljama na svetu.
27.01.2021
17:17
Baš kao što je Drugi svetski rat bio presudan događaj za generaciju naših roditelja, pandemija koronavirusa definisaće našu. I baš kao što je Drugi svetski rat doveo do veće saradnje među zemljama kako bi se zaštitio mir i dalo prvenstvo opštem dobru, sada svet ima priliku da ove teške lekcije koje smo naučili tokom pandemije pretvorimo u zdraviju, ravnopravniju budućnost za sve.
Optimistični smo i smatramo da se bližimo početku kraja pandemije. Međutim, takođe smo realni i znamo što je potrebno kako bismo to ostvarili – najveće angažovanje javnog zdravstva u istoriji; ono u koje su uključeni političari, naučnici, zdravstveni radnici, poslovni čelnici, lokalne vlasti, verske zajednice i ostali.
Ta zajednička saradnja je izuzetno važna jer u globalnoj krizi poput ove ne želite da su kompanije koje donose bitne odluke vođene motivom zarade ili da vlade deluju samo s uskim ciljem zaštite jedino sopstvenih građana. Potrebno nam je puno različitih ljudi i interesa koji su se okupili kako bi korist imalo celo čovečanstvo.
Filantropija može da olakša ovakvu saradnju. Budući da naša fondacija već decenijama radi na zaraznim bolestima, imamo snažne dugogodišnje odnose sa Svetskom zdravstvenom organizacijom, stručnjacima, vladama i privatnim sektorom. A budući da je naša fondacija posebno usmerena na probleme s kojima se suočavaju najsiromašniji ljudi na svetu, mi takođe razumemo važnost osiguranja da će svet uzeti u obzir posebne potrebe zemalja s niskim prihodima.
Naša fondacija je do sada uložila 1.75 milijardi dolara u borbu protiv kovida-19. Većina tih finansija usmerena je na proizvodnju i nabavku presudnih medicinskih potrepština. Na primer, dali smo podršku naučnicima koji su razvijali nove lekove za zarazu koronavirusom, uključujući monoklonska antitela, i sarađivali smo s raznim partnerima kako bismo osigurali da se ti lekovi formulišu na način koji je jednostavan za transport i upotrebu u najsiromašnijim delovima sveta.
Takođe smo podržali napore na razvoju i distribuciji sigurnih i delotvornih cepiva. Među njima su vakcine protiv upale pluća, kolere, meningitisa, rotavirusa, tifusa i japanskog encefalitisa - koje su spasile milione života.
Moguće je da ste, dok ovo čitate, već primili vakcinu protiv kovida-19. Smatramo da je izvanredno to što su te vackine već sada nekima dostupne, posebno ako uzmete u obzir da je kovid-19 početkom 2020. godine bio gotovo nepoznati patogen i da je razvoj vakcine rigorozna procedura (važno je da ljudi razumeju da, iako su te vakcine napravljene u ubrzanom vremenskom periodu, ipak su kompanije morale da zadovolje stroge smernice pre nego što su dobile odobrenje za cepivo)", pišu Melinda i Bil Gejts.
"Jedno od pitanja koje mi često ljudi postavljaju jeste kada mislim da će se svet vratiti u normalu. Razumem zašto je to mnogima na umu. Svi želimo da se vratimo u vreme pre kovida-19. Ali nadam se da se nećemo više nikada vratiti jednoj stvari – našem odmahivanju rukom prema tome koliko posledice pandemije mogu biti ozbiljne.
Nažalost, kovid-19 možda nije poslednja pandemija. Ne znamo kada će doći do sledeće i hoće li je uzrokovati grip, koronavirus ili neka nova bolest koju nikada pre nismo videli. Ali ono što znamo jeste da ne možemo sebi priuštiti da nas opet uhvati nespremne. Od sada pa nadalje će nam uvek nad glavama visiti pretnja sledeće pandemije - osim ako svet ne preduzme potrebne korake kako bi se to sprečilo.
Dobra vest je da možemo da sprečimo izbijanje žarišta zaraznih bolesti. Iako se svet nije savršeno pripremio na pandemiju kovida-19, to ne znači da nismo puno toga naučili od prijašnjih epidemija. Na primer, epidemija ebole nam je jasno pokazala da moramo da ubrzamo razvoj novih vakcina. Stoga se naša fondacija udružila s vladama i drugim donatorima kako bi stvorila Koaliciju za inovacije spremnosti za epidemiju (engl. Coalition for Epidemic Preparedness Innovations/CEPI). CEPI je finansirao brojne kandidate za vakcine protiv kovida-19, uključujući vakcine kompanija Moderna i Oksford/AstraZeneka.
28 biliona dolara
Da se ne bi ponovili problemi s kojima smo se suočili tokom ove pandemije, pretnju pandemije moramo da shvatimo jednako ozbiljno kao pretnju ratom. Svet mora da udvostruči ulaganja u istraživanje i razvoj, kao i u organizacije poput CEPI-ja koje su se pokazale neprocenjivima u borbi protiv kovida-19.
Za zaustavljanje sledeće pandemije biće potrebno uložiti desetine milijardi dolara godišnje; što je veliko ulaganje, ali imajte na umu da se procenjuje kako će pandemija kovida-19 svet koštati 28 biliona dolara (28 hiljada milijardi dolara). Svet treba da potrošiti milijarde kako bi sprečio milione smrtnih slučajeva. Smatram ovo najboljom i najisplativijom polisom osiguranja koju bi svet mogao da kupi.
Najveći deo ovih investicija mora da dođe iz bogatih zemalja. Zemlje i fondacije s niskim i srednjim dohotkom poput naše moraju da igraju svoju ulogu, ali vlade zemalja s visokim prihodom moraju da vode u finansiranju jer su koristi za njih jako velike. Ako živite u bogatoj zemlji, u vašem je najboljem interesu da vaša vlada uvelike ulaže u pripravnost za pandemiju širom sveta. Melinda je napisala da žarišta kovida-19 negde na svetu ugrožavaju zdravlje svugde; isto važi i za sledeću potencijalnu pandemiju. Alati i sistemi stvoreni za zaustavljanje patogena na njihovom putu moraju da zahvate celu planetu, uključujući zemlje s niskim i srednjim prihodima.
Za početak, vlade moraju da nastave ulaganja u naučne alate koji su nam pomogli kroz trenutnu pandemiju, čak i nakon što je kovid-19 iza nas. Nova otkrića pomoći će nam sledeći put kada se pojavi nova bolest. Trebali su meseci da se dobije dovoljan broj testova za kovid-19 u Sjedinjenim Državama. Ali moguće je pokrenuti dijagnostiku koja se može vrlo brzo primeniti. Nadam se da ćemo do sledeće pandemije imati ono što ja nazivam mega-dijagnostičkim platformama, koje bi mogle svake nedelje da testiraju čak 20 odsto globalne populacije.
Antitela
"Uveren sam da ćemo sledeći put imati bolje lekove. Jedno od najperspektivnijih tretmana protiv kovida-19 su monoklonska antitela. Ako ih pacijent dobije dovoljno rano tokom zaraze, potencijalno možemo smanjiti stopu smrtnosti za čak 80 odsto.
Monoklonska antitela nisu bila dostupna za lečenje kovida-19 sve do novembra. Zamislite koliko bi života moglo biti spaseno da smo imali taj tretman nekoliko meseci ranije.
Naša fondacija više od deset godina finansira istraživanje monoklonskih antitela kao potencijalnog leka za grip i malariju. Ta antitela se mogu koristiti za lečenje velikog broja bolesti. Međutim, negativna strana je što treba dugi niz godina za njihov razvoj. Verovatno će trebati još pet godina usavršavanja tehnologije pre nego što možemo brzo da ih izbacimo kao lek za nove patogene.
Takođe očekujem da ćemo tokom sledećih pet godina imati ogroman napredak u tehnologiji razvoja novih vakcina, velikim delom i zbog uspeha mRNK vakcine protiv kovida-19. Kao što smatram da ćemo videti ogromna poboljšanja u dijagnostici i razvoju monoklonskih antitela, predviđam da će se mRNK cepiva u budućnosti razvijati brže, u većim količinama i da će biti stabilnija za skladištenje. To bi bio veliki napredak, kako za buduće pandemije, tako i za ostale globalne zdravstvene izazove. Ove vakcine su obećavajuće i za bolesti poput HIV-a, tuberkuloze i malarije. Napredak u istraživanju i razvoju koji je ostvaren pri borbi s kovidom-19 mogao bi nam jednog dana pružiti alate za konačno zaustavljanje ovih smrtonosnih bolesti.
Prva žarišta presudna
Ipak, što se tiče sprečavanja pandemije, nije dovoljan samo naučni napredak. Trebaju nam objekti na terenu koji će neprestano nadgledati potencijalno opasne patogene. Treba još puno posla na osmišljanju njihovog izgleda i funkcije, ali ovo su neke od mojih zamisli:
Prvo, moramo registrovati prva žarišta što je pre moguće, gde god da se ona pojavila. Za to će biti potreban globalni sistem upozorenja. Okosnica ovog sistema bilo bi dijagnostičko ispitivanje. Recimo da ste medicinska sestra u nekoj lokalnoj ambulanti na selu i da primećujete da dolazi više pacijenata s kašljem nego što biste očekivali za ovo doba godine, ili možda čak i da više ljudi umire nego što je normalno, u tom slučaju biste obolele testirali na uobičajene patogene. Ako nijedan test nije pozitivan, vaši uzorci bi se slali negde drugde na dalju analizu.
Ako se pokaže da je vaš uzorak neki super zarazni, ili potpuno novi, patogen, u akciju stupa tim koji prvi reaguje na pojavu zarazne bolesti. Zamislite ga kao vatrogasce za pandemiju. Baš kao i vatrogasci, oni su potpuno obučeni profesionalci koji su spremni odmah da odgovore na potencijalnu kriznu situaciju. Moja procena je da nam treba oko 3.000 takvih radnika širom sveta.
Ono zbog čega sam najoptimističniji jeste da svet sada razume koliko ozbiljno treba shvatiti pandemiju. Nikoga više ne treba uveravati da bi neka zarazna bolest mogla da ubije milione ljudi ili srušiti globalnu ekonomiju.
Ovo bolno iskustvo od protekle godine biće s nama još generacijama. Nadam se da ćemo se potruditi na globalnom nivou da više ne dođe do nečeg ovakvog. Već sada se pojavljuju nove strategije odgovora i pripravnosti na pandemiju, uključujući i na ovogodišnjem G7 pod vođstvom Velike Britanije, a očekujem da ću ih videti više u mesecima i godinama koji dolaze.
Svet nije bio spreman za pandemiju kovida.19. Mislim da će sledeći put biti drugačije", piše Bil Gejts.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
980 biliona, koliko je to nula? Reset ekonomije, toliko u džep najbogatiji naplaćuju svoju "filantropiju" da bi opet bilo po starom, sirotinja da pomogne najbogatijima, ili u suprotnom neka crkne,hipoteke su pokrenute, gazde sveta i života smeju se svima u lice.
Види се колико су уједињени и колико су издашни у спречавању економске кризе.
Не дају новац фирми којој наређују да не ради, не дају ни онима који су због ове пандемије смањили делатност а они који су профитирали због те исте пандемије само се хвале а о донацијама и помоћи ни једно слово у медијима.
Ima osmeh kao vestac, po njegovoj prici sprema se jos nesto gore, ovog bolesnika treba pod hitno ubiti.
Ko je on da odredjuje broj stanovnika na planeti.
Patoloski bolesnik, nicija nije gorela do zore ima Boga.
Koji je ovo demagog!!! Evo zašto je ovo rekao. Vladari iz senke kojima i on pripada, plasiraju vest o nečemu, i kada masa to pročita i poveruje, na taj način se STVARA budućnost, i oni onda samo sprovode u delo svoje satanističke naume.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić došao je na udar stranih moćnika jer je uspeo da otme vakcine ispred nosa najmoćnijim i najbogatijim zemljama na svetu.
Vladajuća stranka hrvatskog premijera Andreja Plenkovića Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) dobila je 60 od 151 mesta na parlamentarnim izborima, što teoretski jeste pobeda, ali stranka se nadala boljem rezultatu, a opozicija fijasku vladajuće partije, piše ruski sajt "Katehon".
Ukrajinske trupe povukle su se sa svojih pozicija i pobegle iz sela Očeretino u DNR, izjavio je za RIA Novosti Vladimir Rogov, kopredsednik Koordinacionog saveta za integraciju novih regiona.
Lider Demokratske stranke Zoran Lutovac, partije koja je najavila da će učestvovati na izborima 2. juna, poručio je sada da će njihov izlazak na izbore biti uslovljen "revizijom, odnosno sređivanjem biračkog spiska".
Predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić rekla je danas da će beogradski i lokalni izbori biti održani 2. juna i da je i taj zahtev opozicije usvojen zahvaljujući apelu predsednika Srbije Aleksandra Vučića koji je inicirao da se pokaže konstruktivnost i da se nakon izbora nastavi da se radi dalje.
Poslanici Skupštine Srbije usvojili su danas izmene i dopune Zakona o lokalnim izborima kojima se pomeraju rokovi za raspisivanje i glasanje na lokalnim izborima.
Predsednik DS Zoran Lutovac rekao je da je koalicija izgubila jedinstvo jer Dragan Đilas, Zdravko Ponoš i Nebojša Zelenović nisu stali uz odluku većine koja želi na izbore
Isplata učeničkih i studentskih stipendija i kredita na šalterima Banke Poštanska štedionica počinje počinje danas, saopštilo je Ministarstvo prosvete.
Na konferenciji za štampu gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić izneo planove za unapređenje gradskog prevoza i govorio o tužbama koje država podnosi protiv kompaije "Kentkart" kao odgovor na njihovu tužbu za iznos od 17 miliona evra.
Specijalna izvestiteljka Evropskog parlamenta za tzv. Kosovo Viola fon Kramon saopštila je nakon sastanka u Strazburu sa političkim predstavnicima Albanaca sa juga Srbije "da sistematska diskriminacija prema njima mora da prestane".
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić rekla je danas da se sve što se dešava sa nasilnim guranjem tzv. Kosova u Savet Evrope i rezolucije o genocidu u Srebrenici, nameće čitavoj Srbiji i srpskom narodu a da u tome deo opozicije vidi "šansu i sreću" samo zato što misle da će time oslabiti predsednika Aleksandra Vučića.
Društvo za ugrožene narode, Memorijalni centar Srebrenica i Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji, čiji je osnivač Nataša Kandić, u pismu upućenom svim državama članicama Ujedinjenih nacija pozivaju sve ambasadore zemalja članica UN da glasaju za podršku sramnoj rezoluciji Generalne skupštine kojom bi se, kako se navodi, "11. juli proglasio Međunarodnim danom sećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine".
Raspad opozicione koalicije i neizvesnu političku budućnost Dragana Đilasa, komentarisali su gosti Info jutra, direktor Srpskog telegrafa Saša Milovanović i Đorđe Todorov iz Centra za društvenu stabilnost.
Lažni izbori Aljbina Kurtija i pokušaje da predstavi svoje institucije kao bastion demokratije, komentarisao je gost Info jutra, predsednik matice Albanaca u Srbiji Demo Beriša.
Besan stav predstavnice Malte Vanese Frejžer i pristrasnost prema prištinskoj delegaciji, komentarisala je gošća Info jutra, ministarka kulture Maja Gojković.
Diplomatsko delovanje Republike Srbije u UN i pokušaje Zapada da progura lažnu državu Kosovo u međunarodne institucije, komentarisao je gost Info jutra, državni sekretar u Ministarstvu odbrane Nemanja Starović.
Svedokinja koja je prijavila da je na mestu ubistva Džil Dando videla muškarca kako "beži spasavajući živu glavu" identifikovala ga je kao "brutalnog ubicu iz Srbije", Milorada Ulemeka Legiju, koji je osuđen zbog povezanosti s kriminalom i izvršenjem političkih atentata, prenosi britanski portal "Miror"
U Specijalnom sudu u Beogradu danas je izvođenjem dokaza nastavljeno ponovljeno suđenje suspendovanom inspektoru SBPOK-a Božidaru Stoliću, optuženom da je zloupotrebom službenog položaja odavao informacije o istrazi koja se vodi protiv organizatora i dela pripadnika klana Veljka Belivuka i Marka Miljkovića.
U Višem javnom tužilaštvu u Zaječaru danas je kao svedok u slučaju ubistva devojčice Danke Ilić (2) ispitan Dušan Janković, otac osumnjičenog Srđana Jankovića (50)
Osnovna škola "Vladislav Ribnikar" na svom sajtu napravila je poseban odeljak pod imenom "Naši anđeli" u secanje na žrtve stravičnog masakra koji se dogodio 03.05.2023. od strane dečaka-ubice Koste Kecmanovića.
Inspektori UKP i Interventne jedinice 92 Policijske uprave za grad Beograd, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsili su S. R. (41) iz Beograda. Tom prilikom zaplenjeno je oko 15 kilograma marihuane i više tableta ekstazija
Fudbaleri Crvene zvezde spremaju se za jedan od najvažnijih koraka u sezoni, a to je polufinale Kupa Srbije protiv Partizana, koje će biti odigrano večeras od 19.00 časova (Arena 1 premijum) na "Marakani".
Američki glumac Alek Boldvin istragao je telefon iz ruke antiizraelske agitatorke koja je od njega više puta tražila da izgovori "Slobodna Palestina" u kafiću Maman u Njujorku.
Obožavaoci britanske kraljevske porodice razočarani su jer na Instagram profilu princeze i princa od Velsa nema rođednanske slike princa Luisa koji danas puni šest godina.
Pored filmova "As pik - loša sudbina" i "Zaliv", Draško Đurović je poznat i po tome što je godinama režirao spotove muzičkim imenima poput Bajage, Viktorije, Ramba Amadeusa i grupe "Kerber".
Andreana Čekić i Slađa Alegro bile su bliske prijateljice, a onda su u jednom trenutku njihovi odnosi zahladneli. Pevačica je sada otkrila zašto se to dogodilo.
Prodavci u poljoprivrednim apotekama u Jagodini ne pamte kada su poslednji put prodali motiku! Poljoprivrednici su prestali da ih traže pre dve decenije, jer se, kažu trgovci, gotovo više ništa ne okopava!
Na republičkom takmičenju iz oblasti veterinarske medicine koje je nedavno održano u Rekovcu, učenica Hemijsko-tehnološke škole iz Subotice osvojila je prvo mesto!
Kolektivno Đurđevdansko venčanje, koje je trebalo da bude održano u okviru obeležavanja Dana grada, 6. maja, otkazano je zbog nedovoljno prijavljenih parova.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.