• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA

Autor: informer.rs/sputnjik

26.03.2021

07:10

ISPLIVALI DETALJI ŠOKANTNOG PLANA MILIJARDERA! U junu će iznad jednog grada započeti jeziv eksperiment... Da li svet ovo sme da dozvoli?!

Vesti

ISPLIVALI DETALJI ŠOKANTNOG PLANA MILIJARDERA! U junu će iznad jednog grada započeti jeziv eksperiment... Da li svet ovo sme da dozvoli?!

Podeli vest

Projekat koji podržava suosnivač „Majkrosofta“ Bil Gejts ima za cilj zaustavljanje klimatskih promena ispuštanjem tona praha krede u stratosferu, objavio je Tajms

Prema navodima lista, inicijativa koju je finansiraju privatni donatori, uključujući suosnivača „Majkrosofta“, biće prvi ozbiljni pokušaj da se klimatske promene zaustave zatamnjivanjem Sunca.

U osnovi, naučnici će pokušati da ispuste prah krede u atmosferu nadajući se da će stvoriti „suncobran“ koji će odbiti neke sunčeve zrake, preusmeriti ih u svemir i prigušiti one koji prolaze, sprečavajući tako da naša planeta postane toplija.

Ovog leta, tačnije u junu, naučnici planiraju da lansiraju veliki balon koji nosi dva kilograma praha krede iznad švedskog grada Kiruna, a zatim ga rasprše.

Foto: Reuters

Bil Gejts

Istraživači će potom nadgledati kako ona deluje u atmosferi. Ove informacije će se koristiti za pokretanje simulacionih testova da bi se videlo da li će povećanje količine praha krede pomoći u rešavanju problema klimatskih promena.

Naučnici koji stoje iza projekta inspirisani su erupcijom vulkana 1991. godine na Filipinima. Tada je planina Pinatubo oslobodila ogroman oblak pepela koji je sadržao milione čestica sumpor-dioksida, koji su se zatim grupisale u kapljice sumporne kiseline koje su bile u vazduhu duže od godinu dana zaklanjajući sunčeve zrake. Naučnici tvde da je temperatura na globalnom nivou zbog toga pala za 0,5 stepeni Celzijusa.

Uprkos popularnosti, projekat je izazvao zabrinutost među naučnom zajednicom. Kritičari kažu da se inicijativa ne bavi glavnim krivcem klimatskih promena - zagađenjem - i da će političarima biti izgovor za neusvajanje oštrih mera za rešavanje problema, prenosi Sputnjik internešenal.

 

 

Drugi ističu da je sama ideja prilično opasna. Ser Dejvid King sa Univerziteta u Kembridžu rekao je za Tajms da bi tu tehniku trebalo zabraniti, jer bi mogla biti pogubna po vremenske prilike na načine koje niko ne može da predvidi. King insistira da podatke o potencijalnom efektu „suncobrana“ treba prikupljati drugim tehnikama.

Naučnici koji stoje iza projekta uveravali su da mala količina krede koji planiraju da ispuste ovog juna neće stvoriti nikakav problem i naglašavaju da je njihova ideja opcija koja se može koristiti zajedno uz ostale mere.

„Iz moje perspektive, ozbiljno istraživanje o tome koji su njegovi rizici i koliko bi to moglo da funkcioniše, pruža sledećoj generaciji bolje informacije za donošenje odluke", rekao je Tajmsu Dejvid Kejt, član istraživačkog tima, dodajući da bi projekat mogao da kupi svetu malo vremena dok pokušava da reši problem klimatskih promena.

Bil Gejts, koji je donirao oko 50 milijardi dolara u razne dobrotvorne svrhe, smatra klimatske promene jednim od najvećih problema sa kojima se čovečanstvo suočava i predvodio je nekoliko inicijativa za istraživanje i razvoj zelene energije.


Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

komentari
Svi komentari
Djordje

pre 3 godine

Hahahaha vi iz informera, tacno znate sta sme, a sta ne sme?! “Svet to ne sme dozvoliti”?! Hahahaha drzite se vi Mimi-oro i ostalih “licnosti”! Hahahaha toliki vam je domet!

Pa

pre 3 godine

dozvolili su mu da proizvede i patentira virus kao biološko oružje, pa iz iste laboratorije i letalnu genetsku terapiju - vakcinu, da preporučuje lockdown-e zbog uništenja ekonomije (zbog gladi koja će nastati, a potrebna je za depopulaciju), ko će ovo da mu zabrani? Gretica već piški u gaćice od sreće... samo ako čovek misli svojom glavom i ima sposobnost dedukcije, može da poveže neke stvari, recimo: rezultat smanjenja sunčeve svetlosti će biti umanjena proizvodnja kiseonika i UMANJENA POTROŠNJA CO2 u tom procesu fotosinteze, dakle može biti upravo obrnut efekat. Igra se sa Prirodom... da želi dobro (ovaj satanista) koristio bi svoje (naštampane i lažne) pare da posadi koju milijardu stabala, da bi trošila taj "višak" CO2.

Hobit J Vučičević

pre 3 godine

A Evropska komisija? Šta kažu? Idemooooooo...

ma bre

pre 3 godine

Odakle mu pravo da odlucuje u ime svi stanovnika planete,kakva je to drskot,ko je on da zatamnjuje sunce,neverovatno kakvu slobodu ima taj trovac.

sun cu

pre 3 godine

Americki predsednik Bajden je postao dementan,a Bil Gejts je ludak neopevani,jednom nogom je vec za ludaru!!!!!!Da li na planeti ima naucnika koji mogu i zele da sprece katastrofu planete!!!!!

sledeća vest

Izbori 2024

Vesti

Primenjene umetnosti važan deo projekta izgradnje beogradskog metroa
Društvo

Primenjene umetnosti važan deo projekta izgradnje beogradskog metroa

Sporazum o saradnji za aktivno uključenje studenata i nastavnog osoblja u projekat izgradnje beogradskog metroa potpisali su juče dekan Fakulteta primenjenih umetnosti prof. Goran Čpajak i direktor JKP „Beogradski metro i voz” Andreja Mladenović. Ovim preduzeće dodatno razvija saradnju sa fakultetima u cilju unapređenja struke, inovacija i tehnološkog razvoja i, od ustanova iz prvenstveno tehničke struke, proširuje je i na fakultete iz oblasti društveno-humanističkih nauka.

17.04.2024

22:23

TV

JOŠ TV VESTI

Hronika

Sport

Zabava

JOŠ Zabava VESTI

Magazin

Džet set

Srbija