GAS SKAČE NA 3.000 DOLARA, EVROPA PO HITNOM POSTUPKU ODOBRAVA SEVERNI TOK 2? Ruski ekspert izneo šok scenario, nikad neizvesniji početak godine na Starom kontinentu
Podeli vest
Koje su političke odluke bile primarni izvor ove krize - i da li će Evropa uspeti da se sačuva od smrzavanja ove zime?
Godina 2021. ući će u istoriju kao jedinstven vremenski period za tržište gasa. Mnoge okolnosti su se dogodile ili poklopile prvi put u istoriji – i to je dovelo do kolosalnih posledica po celokupnu evropsku, pa i svetsku ekonomiju. Koje su političke odluke bile primarni izvor ove krize - i da li će Evropa uspeti da se sačuva od smrzavanja ove zime?
Brisel želi da uvrsti nuklearnu energiju i oblike prirodnog gasa kao „zelenu“ energiju kao deo značajne klasifikacione šeme EU koja će pomoći finansijska tržišta odlučuju šta se smatra održivim ulaganjem
01.01.2022
23:34
Evropsko tržište gasa se 2021. okrenulo naglavačke. Do tada, tradicionalno su tražnja i cene na spot tržištu gasa rasle do zime, do grejne sezone. Letnji period je bio povoljan za kupovinu gasa u evropskim podzemnim skladištima. Čak i uzimajući u obzir troškove skladištenja gasa, to je bio profitabilan posao za trgovce gasom: leti su kupovali jeftin gas, pumpali ga u skladište, a zimi prodavali skuplje.
Međutim, 2021. godine stvari su krenule potpuno drugačije. Paradoksalno, cene gasa su počele da rastu od početka proleća. U martu 2021. hiljadu kubnih metara koštalo je manje od 300 dolara, ali je u maju cena otišla na 350 dolara. Do početka leta gas na tržištu fjučersa je porastao na 400 dolara, a do kraja leta na 600 dolara.
U septembru je došlo do još oštrijeg skoka - do 800 dolara, au oktobru je bilo moguće probiti 1.000 dolara i skoro dostići 2.000 dolara za hiljadu kubnih metara. Istorijski rekord cena gasa u Evropi postavljen je i pre početka grejne sezone. Drugi vrhunac - skok cena iznad 2.150 dolara - dogodio se sa prvim mrazevima u Evropi, sredinom decembra sa logičnim snažnim povratkom usled zagrevanja.
"Ove godine se odjednom spojilo nekoliko faktora, što je dovelo do ogromne nestašice gasa i povećanja cena", kaže Igor Juškov, stručnjak sa Finansijskog univerziteta pri Vladi Ruske Federacije i Fonda za nacionalnu energetsku bezbednost. Prvi od njih je rastuća potražnja za gasom iz Azije i posebno Kine, čija je privreda prva počela da se oporavlja nakon pandemije.
"Kina se ponaša kao usisivač koji usisava sav slobodni gas“, kaže stručnjak. Logično je da je skoro sav TPG projurio pored Evrope u Aziju. Nestašica gasa u Evropi dovela je do poskupljenja.
Drugi faktor su vetroelektrane, koje su takođe donekle izneverile evropsko tržište energije.
"Tokom 2021. vetroturbine su proizvele znatno manje električne energije u Evropi nego prethodnih godina. Jer godina nije bila jako vetrovita", kaže stručnjak. Kada nema energije vetra, morate sagoreti više uglja i gasa.
Pogrešna procena
Četvrti faktor je vreme. Posle duge ledene zime, došlo je sparno leto. Za klimatizaciju je bilo potrebno mnogo struje, pa se leti nije dešavao uobičajeni pad potražnje i cena gasa.
"Evropske kompanije početkom leta bile su veoma neoprezne i nisu pumpale gas u podzemna skladišta - smatrale su da je nenormalno da gas bude skuplji leti nego zimi. Verovalo se da treba da se sačeka i da će se situacija normalizovati. Tada je cena porasla na 500, a mnoge kompanije su odlučile da je ovo vrhunac cene i da treba još malo sačekati. Međutim, opet su se pogrešili – cene su još više porasle, pa je u podzemna skladišta pre grejne sezone upumpano vrlo malo gasa“, objašnjava Juškov.
Istovremeno, u Evropi se nisu pojavili novi izvori gasa. Naprotiv, sopstvena proizvodnja gasa u EU opada – i to je peti faktor koji je uticao na cenu goriva.
"Polja u Severnom moru se iscrpljuju, a rudarstvo u Norveškom i Barencovom moru je skupo. U isto vreme, evropske birokrate vrše pritisak na kompanije sa potrebom za energetskom tranzicijom. Sredinom godine došlo je do značajne odluke - holandski sud je tužio Šel i naložio kompaniji da pooštri svoj program dekarbonizacije. Zbog ovog pritiska, mnogi se jednostavno plaše da ulažu u proizvodnju gasa", kaže Juškov. Dobavljači iz drugih zemalja (Alžir, Norveška) ne povećavaju zalihe iz svojih razloga.
Tako su Evropljani postali aktivniji u kupovini gasa od Rusije. U prvoj polovini godine Gasprom je izvezao 100 milijardi kubnih metara gasa – rekordna cifra. Međutim, od septembra, kada su cene počele naglo da rastu, potražnja Evropljana je opala.
Preskup gas po spot cenama
"Naš izvoz je opao ne zato što Gasprom ne želi da prodaje, već zato što Evropljani ne mogu da priušte tako skupi gas", kaže Juškov.
Evropljani su preuzeli sve ugovorene količine gasa od Gasproma, jer je ugovorna cena vezana za spot tržište, ali dolazi sa popustom (koeficijent smanjenja) i kašnjenjem od šest do devet meseci. Međutim, količine prekoračene u ugovoru se prodaju po spot ceni. A Evropljani nisu spremni da uzimaju ruski gas po spot tržišnim cenama – preskup je.
Otuda se pokazalo da je velika tražnja dovela do nestašice gasa i rasta cena, a povećanje cena do pada tražnje. Mnogi proizvođači azotnog đubriva, hemijska postrojenja i farme u Evropi su se jednostavno zatvorili.
U novoj 2022. godini malo je verovatno da će se situacija mnogo promeniti.
"Ako govorimo o trgovini fjučersima na berzi, onda ćemo ove zime videti nove rekorde cena. Cena hiljadu kubnih metara može dostići i do 3.000 dolara, jer najintenzivniji period grejne sezone tek predstoji, reč je o drugoj polovini februara i martu. Najgore što može da se desi je mraz u martu. Do ovog trenutka gasa u podzemnim skladištima nema, odnosno Evropa gubi još jedan izvor gasa", kaže Igor Juškov.
Ovim tempom će podzemna skladišta u Evropi najverovatnije biti ispražnjena krajem januara, a kako će povećati sadašnji uvoz nije sasvim jasno, rekao je ruski stručnjak.
Dve opcije
Međutim, postoje opcije. Prvo, u januaru-februaru ruski TPG sa Jamala može doći u Evropu. Druga opcija je pokretanje Severnog toka 2. Za ruski gasovod, 2021. je takođe bila posebna godina. Ove godine, uprkos sankcijama, gasovod je u potpunosti završen. Štaviše, do 1. januara oba cevna ogranka su u potpunosti napunjena gasom i, sa tehničke tačke gledišta, potpuno su spremna za rad.
S druge strane, Evropljani su pronašli birokratski trik da odlože izdavanje sertifikata za Severni tok 2 do kasnog leta ili čak do jeseni. Evropskom regulatoru nije odgovarala registracija operatera cevi – Nord Stream 2 AG – u Švajcarskoj, kompanija mora da se preregistruje u Nemačkoj. Tek nakon toga će se nastaviti proces sertifikacije, i to od nule.
Puštanje Severnog toka 2 ove zime bez sertifikacije moguće je u dva slučaja. Prvi – ako se ispostavi da je tranzit gasa kroz ukrajinsku cev iz ovog ili onog razloga blokiran, kaže Juškov. Na primer, to bi moglo biti da Kijev krade gas iz tranzitne cevi ili da dođe do velike havarije u ukrajinskom delu. U ovom slučaju, Gasprom može da otpočne isporuku gasa Evropi preko Severnog toka 2 kako bi ispunio svoje ugovorne obaveze.
Druga opcija je da sami Evropljani daju zeleno svetlo za pokretanje Severnog toka 2 pod plaštom tehničkog testiranja gasovoda, kako je bi ispalo da su bili prinuđeni da se ponize. To je moguće u slučaju velikih mrazeva i kritične nestašice gasa na ukrajinskom ili evropskom tržištu.
Šta će biti po završetku grejne sezone? Svi faktori koji utiču na cenu gasa ostaće i 2022. godine. Još se ne vide preduslovi za promenu situacije, rekao je Juškov. Ponovo će se isprazniti podzemna skladišta, TPG se neće vraćati u Evropu i neće se pojaviti drugi „novi“ gas. Mnogo će zavisiti od vremena - da li je leto toplo ili mirno. Zbog toga mislim da će potražnja za gasom biti velika tokom 2022. godine“, zaključuje izvor.
Ruska vlada planira da od 1. marta uvede privremenu zabranu izvoza benzina kako bi izjednačila rastuću potražnju u prolećnoj i letnjoj sezoni, izjavio je za TASS portparol potpredsednika vlade Aleksandra Novaka.
Sve zainteresovane strane treba da doprinesu rešavanju sukoba u Ukrajini, rekla je portparolka kineskog ministarstva spoljnih poslova Mao Ning, komentarišući izjavu francuskog predsednika Emanuela Makrona da su evropski lideri razgovarali o mogućnosti slanja vojnika u pomoć Ukrajini, ali da nisu postigli konsenzus.
28.02.2024
09:36
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Brisel želi da uvrsti nuklearnu energiju i oblike prirodnog gasa kao „zelenu“ energiju kao deo značajne klasifikacione šeme EU koja će pomoći finansijska tržišta odlučuju šta se smatra održivim ulaganjem
Potpredsednik Srpske napredne stranke Vladimir Orlić oglasio se na društvenoj mreži Iks i zanimljivom objavom opisao politiku opozicije okupljene oko Dragana Đilasa.
Šef poslaničke grupe "Aleksandar Vučić - Srbija ne sme da stane" Milenko Jovanov izjavio je danas da su konsultacije o izboru zamenika predsednika radnih tela prošle efikasno i da više nema prepreka da skupštinski odbori budu konstituisani već naredne sedmice.
Lider Nove DSS Miloš Jovanović izjavio je da će predstavnici koalicije NADA i "Srbije protiv nasilja" imati sastanak vrlo brzo, ali da ako vlast ne prihvati fer, demokratske i poštene izbore, opozicija na njih neće izaći i takvih izbora neće biti.
Srpska opozicija koja se navodno zalaže za dijalog, opet je uskočila sebi u usta, ne došavši u Skupštinu Srbije na konsultacije o zamenicima predsednika radnih tela!
Radomir Lazović (44), student koji se seća studentskih protesta ’68. na kojima je učestvovao, umesto da zagreje stolicu sada kad mu je Vučić omogućio lakše studentske dane uz studentsku karticu, on se mlatara po N1 gde laže.
Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija (SB UN) večeras još jednom nije prihvatio da raspravlja o NATO agresiji na Jugoslaviju pošto za predloženi dnevni red nije glasao dovoljan broj članica tog tela. Kao i na sednici SB UN 25. marta, i na večerašnjoj, ponovo zakazanoj na zahtev Rusije, Francuska je zatražila takozvano proceduralno glasanje o dnevnom redu. Za dnevni red, odnosno raspravu o NATO agresiji na Jugoslaviju 1999. godine, večeras je glasalo šest od 15 članica Saveta bezbednosti, dok je ostalih devet bilo uzdržano. Za usvajanje dnevnog reda bilo je potrebno devet glasova. Ovu odluku, u emisiji "Info veče" Informer TV, komentarisali su analitičari Veljko Jovanović i Luka Stajić, kao i Nebojša Obrknežev iz Ruske stranke.
Danijel Simić, novinar i ratni reporter i prof. dr Svetislav Lutovac, specijalista za bezbednost i kontraterorizam gostovali su u emisiji "Rat uživo" Informer TV gde su komentarisali trenutno stanje na frontu u Ukrajini, cenzuru u medijima na Zapadu, kao i tekući sukob u Izraelu.
Goran Petronijević, advokat, Nikola Jović, politikolog, prof. dr Aleksandar Lukić sa Instituta za političke studije i akademik prof. dr Dragan Radenović govorili su u emisiji "Info dan" na Informer TV o terorističkom napadu u Moskvi i tome šta on zapravo predstavlja i kako će uticati na budućnost Rusije.
Advokat Goran Petronijević i politikolog Nikola Jović komentarisali su antisrpske izjave Dinka Gruhonjića tokom svog gostovanja u "Info danu" na Informer TV.
Rođaci Vladimira i Miljane Kecmanović, roditelja dečaka ubice Koste K. (14) za koga se sumnja da je 3. maja počinio stravičan masakr u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" na Vračaru, na sve načine pokušavaju da blokiranu imovinu te porodice prebace na sebe, nezvanično saznaje Informer!
Bila sam u dvorištu Novakovića, u tu kuću je udata moja ćerka i bavila sam se decom. Čula sam da je došao Milan Nikolić i udario mog sina Vuka sa obe šake. Nisam videla, ali sam čula tada šta se desilo. Milan mu je zapretio prstom i rekao, "j....u ti majku", a Vuk mu je odgovorio, "ti da j...š moju Draganu. Milan je mali čovek, ali je poskočio i sa obe šake udario Vuka. To su snimile kamere.
Nikola Kačarević koji je optužen da je kao pripadnik grupe Nikole Vušovića Džonija "namestio" druga Aleksandra Šarca u tržnom centru Ušće gde ga je pripadnik iste kriminalne grupe Lazar Ili smrtonosno ranio izneo je danas svoju odbranu pred sudskim većem Svetlane Aleksić.
U Specijalnom sudu u Beogradu izvođenjem dokaza sa Skaj aplikacije koji se odnose na otmicu i ubistvo Nikole Mitića nastavljeno je suđenje je kriminalnoj grupi Veljka Belivuka i Marka Miljkovića.
Košarkaši Makabija iz Tel Aviva ovosezonske mečeve u Evroligi igrali su u beogradskom "Pioniru", ali su sada u završnici sezone promenili mesto domaćinstva.
Kafa je napitak bez koji mnogi ne mogu da započnu jutro. Neki vole gorku, neki slatku, ali jedno je sigurno, ukus koji volite dosta toga govori o vašoj ličnosti, kaže svetski psiholog Daren Stenton.
Crvenilo kože, osip, osećaj grebanja u usnoj duplji, kijanje, pa čak i vrtoglavica i pad pritiska sigurni su znaci da treba da prestanete da jedete neku hranu.
Vanja Ignjatović, bivša supruga repera Nenada Aleksića Ša, zaprepašćena je njegovom pričom o njihovom braku, koju je u "Eliti" podelio s cimerima iz Bele kuće.
Ivana i Milivoj Putić Puta, bračni i umetnički par koji poznaje ceo Zrenjanin po mini koncertima koje izvode u centru grada, doživeli su nedavno neprijatnost...
Žrtvovanje ljudi ili životinja tako što su bili uzidani u temelje ili zidove neke građevine, poznato je od antičkih vremena, a kod nas se najviše pamti po pesmi "Zidanje Skadra".
Dečak na krilu oborenog NATO aviona F117 A usred njive u Buđanovcima, čija je fotografija pre 25 godina obišla ceo svet danas ima 29! Zoran Jovanović i dalje čuva naslovne strane novina i kao kroz maglu seća se tih dana svog detinjstva.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.