ŠOK PREOKRET, RUSIJA "OVAJ RAT VEĆ IZGUBILA"... Na karti Starog kontinetna više ništa neće biti isto, Moskva "srušila" pravo koje štiti nepromenljivost granica
Podeli vest
Vest da su dve do sada neutralne zemlje Finska i Švedska podnele zahtev za ulazak u NATO više nije nova. Ali je jasno - to je veliki preokret
Prof. dr Vlatko Cvrtila, jedan od vodećih hrvatskih geopolitičkih stručnjaka, rektor Univerziteta Vern i nekadašnji savetnik predsednika Hrvatske Stjepana Mesića, kaže za Slobodnu Dalmaciju da je, strateški gledano, Rusija "ovaj rat već izgubila".
Zamenik generalnog sekretara NATO-a Mirča Džoana upozorio je da bi Rusija mogla napasti kritičnu digitalnu infrastrukturu Gruzije i Bosne i Hercegovine
18.05.2022
12:11
Upozorenja Russije na širenje NATO-a do njenih granica sada ništa ne važe, a ulazak Finske i Švedske u ALijansu znače takav preokret kakav Evropa nije videla još od 1989. i pada Berlinskog zida, preokret nakon kog ništa na političkoj i vojnoj karti Starog kontinenta više neće biti isto, piše Slobodna Dalmacija.
"Ovo je je zaista velika promena. Potez koji je Rusija preduzela ratom u Ukrajini prekršio je odredbe i međunarodnog prava i političkih deklaracija koje su štitile nepromenjivost granica. Sad se to sve srušilo", ističe Cvrtila.
Bezbednosne politike pre ruske agresije imale su, podseća on, svoje obrasce utemeljene na pretpostavci da se rat u Evropi ne može dogoditi.
"Ceo projekat EU, evropskog udruživanja i saradnje počiva upravo na tome. Rat se sada dogodio i to je promenilo perspektive svih država, i onih koje su organizovane u NATO-u, i onih koje to do sada nisu bile. Ceo zapadni svet stao je na stranu žrtve, tačnije na stranu odbrane poretka koji je od 1945. godine čuvao stabilnost u Evropi", pojašnjava Cvrtila.
Podseće da je Finska je 1939. ratovala sa SSSR-om, a u Drugom svetskom ratu, da bi vratila teritorije koje je izgubila, bila je na strani Nemačke. Nakon završetka rata Finska je bila država koja je isključena iz pobedničke strane i kroz sporazum sa SSSR-om jamčila je vojnu neutralnost i nekorišćenje finske teritorije za napade na SSSR.
Švedska ima nešto drugačiju priču, dodaje ovaj profesor
"Njena tradicionalna neutralnost datira još nakon Napoleonovih ratova 1812. godine i duboko se ukorenila u njihovu kulturu. Švedska je u oba svetska rata bila neutralna, iako je davala određene koncesije nacističkoj Nemačkoj kako bi ostala van sukoba", kaže Cvrtila.
"Rusija je puno puta govorila da približavanje NATO-a ugrožava njihovu nacionalnu sigurnost. Paradoks je da su svojom agresijom podstakli dve države koje se nalaze na strateški jako važnom mestu da uđu u NATO. Rusi su se borili protiv NATO-a u Ukrajini, a dobili su ga u Finskoj i Švedskoj", dodaje on.
Sedam ključnih posledica ulaska Finske i Švedske u NATO
Robert Barić s Fakulteta političkih nauka, stručnjak za NATO i evropska vojna i bezbednosna pitanja kaže da ima sedam ključnih posledica ulaska Finske i Švedske u NATO.
"Pre svega, jasno je da NATO ostaje ključna sigurnosna organizacija u Evropi. EU i njezine ideje o strateškoj autonomiji ne funkcionišu. Celokupna vojna pomoć Ukrajini ide preko NATO-a. Tu glavnu inicijativu imaju SAD i Velika Britanija, Odbrana Evrope bez SAD-a još uvek nije moguća", navodi Barić.
Druga važna činjenica je da su Švedska i Finska promenile stav o svojoj neutralnosti jer u budućnosti ne žele da same budu izložene pretnji bez spoljne pomoći. Do 24. februara to uopše ije bila opcija.
"Finska i Švedska očigledno su šokirane ovim što se dogodilo u Ukrajini i odlučile su da naprave zaokret za 180 stepeni. To je za Rusiju strahovito nepovoljna vest jer sada dobija još 1.300 kilometara granice s NATO savezom. Tu dolazimo do treće važne činjenice. Vojni objekti na poluostrvu Koli biće posebno izloženi jer će do granice s NATO-om sada biti samo 200 kilometara. Tu je baza severnomorske flote, vojne vazdušne luke, deo sistema za rano upozoravanje za nuklearni napad", ističe on.
Četvrto, dodaje, ruskom invazijom na Ukrajinu završavaju se rasprave o budućnosti Severnoatlantskog saveza, koje traju poslednjih 30 godina.
Kao peto, on ističe da će Finska i Švedska značajno pridoneti NATO-u s obzirom na to da je reč o demokratskim, ekonomski snažnim državama koje imaju jake vojne organizacije.
Kao šesto, on naglašava da je ovo veliki strateški poraz Rusije.
"Vladimir Putin hteio je da oslabi NATO i to mu se obilo o glavu. Čak i da pobedi u Ukrajini, što mislim da neće, on je tu gubitnik", smatra Barić. Uz to, sedma važna činenica je jačanje kohezije NATO saveza.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je danas da Zapad nastoji da preuzme kontrolu nad Moldavijom, "kao što je to učinio sa Ukrajinom".
Evropa i Sjedinjene Američke Države pomoću konflikta u Ukrajini žele krah Rusije kako bi preuzele njene prirodne resurse, izjavio je bivši agent CIA Lari Džonson u intervjuu za Jutjub kanal „Dialog vorks“.
31.01.2024
06:00
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Braco
pre 1 godinu
HAHAHA pazi bogati ko prica o medjunarodnom pravu i o nepovredivosti granica, bas me lijepo nasmija.
Zamenik generalnog sekretara NATO-a Mirča Džoana upozorio je da bi Rusija mogla napasti kritičnu digitalnu infrastrukturu Gruzije i Bosne i Hercegovine
Nestala devojčica Danka Ilić (2) kojoj se trag gubi od utorka 26. marta oko 13 časova u Banjskom polju kod Bora, još nije pronađena. Policija je juče popodne nakon 27 sati prekinula terensku pretragu jer ne veruje da se devojčica nalazi na pretraživanom području površine od oko 10 kvadratnih kilometara.
Potpredsednik Srpske napredne stranke Vladimir Orlić oglasio se na društvenoj mreži Iks i zanimljivom objavom opisao politiku opozicije okupljene oko Dragana Đilasa.
Šef poslaničke grupe "Aleksandar Vučić - Srbija ne sme da stane" Milenko Jovanov izjavio je danas da su konsultacije o izboru zamenika predsednika radnih tela prošle efikasno i da više nema prepreka da skupštinski odbori budu konstituisani već naredne sedmice.
Lider Nove DSS Miloš Jovanović izjavio je da će predstavnici koalicije NADA i "Srbije protiv nasilja" imati sastanak vrlo brzo, ali da ako vlast ne prihvati fer, demokratske i poštene izbore, opozicija na njih neće izaći i takvih izbora neće biti.
Srpska opozicija koja se navodno zalaže za dijalog, opet je uskočila sebi u usta, ne došavši u Skupštinu Srbije na konsultacije o zamenicima predsednika radnih tela!
Marinika Tepić, potpredsednica Stranke slobode i pravde (SSP) i desna ruka tajkuna Dragana Đilasa, izjavila je da nije došlo do pomaka u primeni preporuka ODIHR-a u vezi sa izbornim uslovima i navela da je "nemoguće učestvovati na izborima koji nisu izbori".
Direktor Uprave za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu Arno Gujon razgovarao je danas sa poslanicom nemačkog Bundestaga Žaklin Nastić o situaciji na Kosovu i Metohiji i predstavio joj poslednja dešavanja u južnoj srpskoj Pokrajini, kao i poziciju Srbije po tim pitanjima.
Primajući takozvano "Kosovo" u Savet Evrope, Evropska unija je na prvom mestu pokazala svoj odnos prema Srbiji, kaže Aleksandar Vulin, osnivač Pokreta socijalista i bivši šef BIA.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić primiće sutra predsednika Svetske atletske federacije Sebastijana Koua i predsednika Evropske atletske federacije Dobromira Karamarinova.
Nakon najtoplije zime u istoriji, moguće je da je pred nama zbog klimatskih promena, koje su povećale temperature u svetu za 1 stepen, a u Srbiji čak za 2, jer se naša zemlja brže zagreva, i jedno od najtoplijih proleća, a bogami i leta. Tek što je ovo godišnje doba stiglo, meteorolozi su upalili i prve meteoalarme zbog vrućine koja sledi narednih dana.
Šefovi Službe bezbednosti, Glavne obaveštajne uprave Ukrajine i predsednik Volodimir Zelenski biće eliminisani raketnim udarima, avionima ili specijalnim snagama Oružanih snaga Rusije. Prema navodima, doneta je odluka da se eliminiše jedan broj vojno-političkih lidera Ukrajine visokopreciznim, bespilotnim sredstvima ili dejstvima specijalnih snaga ruske vojske. Da li je ovakava scenario moguć i šta bi on doneo svetu, u "Info jutru" govorio je reditelj Ljubiša Ristić.
Teroristički napad u Moskvi je tema broj jedan svetskih medija. Međutim, Zapad na različite načine pokušava da cenzuriše informacije koje dolaze iz Rusije. Sa Jutjub platforme koja je dostupna u većem delu sveta, skidaju se emisije i snimci koji izveštavaju o dešavanjima u Moskvi. To se dešava i televiziji Informer. Sve naše informativne emisije u kojima razgovaramo o ovom užasnom masakru uklonjene su sa Jutjuba sa objašnjenjem da kršimo njihove uslove korišćenja. Cenzurišu se samo i isključivo oni mediji koji postavljaju logično pitanje: da li su Ukrajina i zapadne sile umešane u ovaj teroristički akt? Na ovu temu u "Info jutru" govorio je novinar i publicista Drago Delić i Boško Vasiljević, stručnjak za srpsko-ruske odnose.
Pred beogradske izbore članovi opozicije pokušavaju da izmanipulišu građane Beograda. Malo, malo dižu paniku netačnim informacijama: tvrde da će pešački prelazi nestati sa mesta na kojima su neophodni, spinuju da je država dozvolila građenje stambenog objekta na mestu dečijeg parka, dižu paniku gde je nema. Sa druge strane, kada zađete među građane i kada popričate sa njima uglavnom komentarišu da Beograd nikada lepše nije izgledao. Gost "Info jutra" bio je glavni gradski urbanista Marko Stojčić sa kojim smo razgovarali o EXPU koji će se održati u Beogradu 2027. godine, ali i drugim važnim temama vezanim za naš glavni grad.
Predsenik Srbije Aleksandar Vučić kaže da su vitalni nacionalni interesi naše zemlje ugroženi. "U ovom trenutku, nije lako da kažem kakve smo vesti dobili u poslednjih 48 sati. Direktno nam ugrožavaju vitalne nacionalne interese i Srbije i Srpske. Narednih dana upoznaću narod Srbije sa svim izazovima koji su pred nama. Biće teško, najteže do sad. Borićemo se. Pobediće Srbija", napisao je Vučić na svom Instagram profilu.
Na ovu temu u "Info jutru" govorio je novinar Tomislav Lovreković.
U Specijalnom sudu u Beogradu izvođenjem dokaza sa Skaj aplikacije koji se odnose na otmicu i ubistvo Nikole Mitića nastavlja se suđenje kriminalnoj grupi Veljka Belivuka i Marka Miljkovića.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušan je Novak Radin (40) zbog sumnje da je neovlašćeno, radi dalje prodaje držao 43,17 grama opojne droge kokain, kao i jer je neovlašćeno držao pištolj i municiju.
Carinski službenici su 27. marta 2024. godine na graničnom prelazu Horgoš, u saradnji sa policijom, sprečili pokušaj krijumčarenja pošiljke pune minerala.
Pripadnici kriminalne grupe Radoja Zvicera i Nikole Vušovića zvanog Džoni sa Vračara, koji su u bekstvu, među kojima je i Vladimir Kovačević zvani Kovač koji je optužen da je 20. marta 2020. namamio na sastanak pokojnog Aleksandra Halabrina, izjavio je danas pred Specijalnim sudom u Beogradu da je pokojnog poznavao, ali da nisu tačni navodi optužnici da je bio član kriminalne grupe koja je optužena za njegovo ubistvo.
U medijima se pojavila vest da se u užičkom naselju Krčagovo, u ulici Pavla Vujovića, crveni kombi zaustavio i tražio od deteta da uđe u taj kombi da bi ga odvezli kući i da su mu roditelji navodno na nekom sastanku.
Poznati fudbaleri iz Južne Amerike glavna su tema u svetskim medijima, ali ne zbog svojih dobrih partija i golova. Naprotiv, oni su u centru pažnje zbog krivičnih dela i ozbiljnih skandala.
Američki košarkaš jutros je odradio šuterski trening, tako da ipak postoji mogućnost da se večeras nađe na terenu protiv Olimpijakosa u 32. kolu Evrolige (Sport klub 1, 20.30).
Dani Alveš, bivši fudbaler Barselone i brazilske reprezentacije, osuđen je na četiri i po godine zatvora zbog silovanja devojke u noćnom klubu u Barseloni u decembru 2022. godine, ali je na slobodi.
Sin proslavljenog fudbalera Dejvida Bekama, Bruklin, dobio je otkaz od svoje supruge, a onda je lepa Nikol obrazložila zbog čega se odlučila na taj potez.
Jedna indijanska glumica ušla je u istoriju nakon što su saopštene nominacije za dodelu Oskara, pola veka nakon što je Marlon Brando dobio da primi prestižnu nagradu Američke akademije nauka i umetnosti zbog načina na koji su se u filmovima prikazivali Indijanci. Govor je na ceremoniji u njegovo ime pročitala pripadnica plemana Apači Sačin Litlfeder.
Iako se čini da muzičke zvezde žive životom iz bajke i da im je sve potaman, istina je daleko drugačija, a u prilog tome govori činjenica da se veliki broj pevača tokom nastupa našao u opasnim situacijama, poput Jane, koja je otkrila neprijatnost koju je doživela tokom jedne tezge.
Naša poznata folkerka otvorila je dušu o krahu braka svojih prijatelja Dragane i Tonija, prisetila se sličnih situacija iz svog života, a onda dobro "potkačila" muškarce!
Ivana i Milivoj Putić Puta, bračni i umetnički par koji poznaje ceo Zrenjanin po mini koncertima koje izvode u centru grada, doživeli su nedavno neprijatnost...
Žrtvovanje ljudi ili životinja tako što su bili uzidani u temelje ili zidove neke građevine, poznato je od antičkih vremena, a kod nas se najviše pamti po pesmi "Zidanje Skadra".
Dečak na krilu oborenog NATO aviona F117 A usred njive u Buđanovcima, čija je fotografija pre 25 godina obišla ceo svet danas ima 29! Zoran Jovanović i dalje čuva naslovne strane novina i kao kroz maglu seća se tih dana svog detinjstva.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.