SRBIJO, NE MEŠAJ SE! URSULINE BAJKE O RUSKOM GASU I 300 MILIJARDI... Evropa će kao odbaciti ruske energenate do 2027! ŠTA REĆI?!
Podeli vest
Ono što nudi Ursula fon der Lajen, koja pominje 300 milijardi evra i odbacivanje ruskih energenata do 2027. godine, ne samo da je na „dugom štapu", već deluje kao bajka
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen optimistički je najavila da će EU do 2027. godine prestati sa kupovinom ruskih energenata. Eksperti Evropske komisije nešto su oprezniji, ali misle da se to može oposliti do 2030. godine.
Iznenađujuća poruka premijera Albanije Edija Rame da se ne pritiska Srbija zbog neuvođenja sankcija Rusiji nagoveštaj je da je se menja politička klima i da je sve više onih koji shvataju da je pritisak na Srbiju povodom Rusije kontraproduktivan
19.06.2022
19:20
Na osnovu kojih ulaznih parametara prave projekcije šira javnost nije upoznata. Ostaje da im se veruje na reč. Jer ponuđeno rešenje, predstavljeno baš od Lajenove, opet ne nudi odgovore ne brojna pitanja, niti su, po svoj prilici, u kalkulaciju ubačene sve moguće promenljive.
Trista milijardi evra namenjenih za projekat energetske nezavisnosti deluje impresivno! Uostalom, trista milijardi bilo čega deluje impresivno!
Međutim, zaboravlja se da je krajem 2020. godine unutar EU već postignut dogovor o višegodišnjem finansijskom okviru za postpandemijski oporavak od vrtoglavih 750 milijardi evra (od toga 390 milijardi je predviđena bespovratna pomoć, a 360 milijardi je osigurano kroz povoljne kreditne linije).
Koji je rezultat početka primene tog okvira? Da li se oporavak odvija predviđenim tokom? U svakom pogledu, od ekonomskog, preko socijalnog, do političkog i bezbednosnog, stanje je gore nego krajem 2020. godine!
Naravno, na okolnosti je uticala i eskalacija ukrajinske krize, ali niti je samo to uticalo, niti je EU nevina u toj stvari. Ako se želelo koncentrisati na postpandemijski oporavak, čemu onda ekstremna antiruska spoljna politika i podrška kijevskim radikalima!?
Raspad za tri dana
I danas, kada se govori o energetskoj nezavisnosti, nužno je razmotriti kakvu spoljnu i bezbednosnu politiku voditi da bi se taj cilj postigao. A tu nikakvog odgovora nema, spoljna i bezbednosna politika EU raspala se za svega tri dana u februaru 2022. godine, čak i formalno Brisel je postao samo „američki privezak".
U političkom smislu, implementacija projekata vezanih za trošenje novih trista milijardi, ili možda čak i starih koje su već bile predviđene u onih 750 iz 2020. godine zavisi od dugoročnih projekcija Vašingtona. Geopolitičkih, realpolitičkih, spoljnopolitičkih.
Kako to u praksi izgleda, pokazuje primer Holandije. Umesto za „zelene projekte" rezervisane milijarde biće potrošene na povećavanje vojnih potencijala moći. Od koga li će kupovati oružje?
Odakle novac?
U ekonomskom i energetskom smislu, otvorenih stavki je još više. Prvo, odakle EU novih 300 milijardi evra? Zaduživati se na tržištu kapitala po predviđenim kamatnim stopama može biti i deo rešenja, ali i deo problema, a upumpavanje ovolike količine sveže odštampanog novca takođe nosi sa sobom određene rizike.
Drugo, šta se može uraditi sa tih 300 milijardi? Cene rastu geometrijskom progresijom, milijardu evra pre pandemije i danas ne vredi isto. Milijardu evra pre eskalacije ukrajinske krize i posle nje ne vredi isto.
Koliko će do 2030. godine tih 300 milijardi pomoći EU da stekne energetsku nezavisnost, ako je predvidivo da će vredeti višestruko manje?
Treće, ključni deo plana EU, pored „podizanja udela obnovljivih izvora" za 5 odsto jeste da se izvrši „diverzifikacija dobavljača". Neće kupovati naftu i gas iz Rusije, već iz drugih država.
Energenti nisu žvake
Na prvi pogled izgleda jednostavno, ali je zapravo sve to prilično komplikovano. Energenti nisu žvake, ne kupuju se na kiosku. Zbog toga je, prethodnih deceniju i po, uprkos permanentnom pogoršavanju političkih odnosa, energetska saradnja sa Rusijom unapređena. Čak je taj obim razmene rastao duplo više nego ukupna „energetska zavisnost" od uvoza energenata.
Pojedinačno, dva najveća dobavljača nafte na tržište EU su Rosnjeft i Lukoil, na devetom mestu je Gaspormnjeft. O dominaciji Gasproma na tržištu gasa ne treba posebno pričati. Sa jedne strane, „otarasiti se" ruskih dobavljača u kratkom roku nije moguće.
Trgovina energentima odvija se prema dugoročnim ugovorima, ostali proizvođači unapred su prodali svoje resurse drugim kupcima. Kini, Indiji, Japanu... I ti kupci žele da nastave saradnju. Više energenata za EU od nersukih dobavljača znači i manje energenata za neevropske kupce.
Jednostavno! Neuspeh nemačkih distributera da postignu „brzi dogovor" sa Katarom govori u prilog tome, moraju se strpeti najranije do druge polovine 2024. verovatno i duže. Kao i pokušaja poljske diplomatije da „izvidi situaciju" u Iranu. Od toga tek neće biti ništa.
„Par - nepar"
Važna stavka je i stabilnost snabdevanja. Rusija se u tom segmentu pokazala kao odličan partner. Ako se energetska bezbednost pretvori u „jurnjavu" za svakim slobodnim tankerom na otvorenom moru, onda nema stabilnosti snabdevanja već improvizacije postaju svakodnevica.
Kada se to desi, po onom modelu iz SFRJ, počinje primena principa „par - nepar" i „planskog isključivanja potrošača". Sa druge strane, i dalje se ne zna koliko diverzifikacija može koštati. Po predpandemisjkim cenama i količinama, na uvoz nafte i gasa EU je trošila oko 250 milijardi dolara, uz stabilno snabdevanje. Po sadašnjim cenama to postaje daleko više, uz nedostajuće količine usled čega postoji i velika verovatnoća nestabilnog snabdevanja.
Tečni naftni gas, koji se najčešće navodi kao alternativa (zato su se Nemci setili Katara), u ovom trenutku nije dostupan u dovoljnim količinama. Raspoloživa ponuda na svetskom tržištu u 2022. godini iznosiće oko 410 miliona tona, a potražnja će prevazići 436 miliona. U narednim godinama relativno brzo mogu se realizovati projekti u SAD, Meksiku i Mozambiku (pretpostavlja se najranije 2025. godine, u punom obimu i nešto kasnije), čime bi se kapaciteti povećali za još 20 - 25 miliona tona, ali istovremeno, ako pored tradicionalnih kupaca u Aziji sada i EU počne sa većim porudžbinama, onda će porasti i tražnja, možda i premašiti pola milijarde.
Vreme je novac
Za nove projekte treba vremena, ali i novca. Ulagati u nove kapacitete ima smisla ako su cene tečnog naftnog gasa na sadašnjem nivou, ali nema smisla ako cene „padnu", a EU bi u diverzifikaciju i kako bi obarala cene. Tome su, između ostalog, služili silni terminali građeni po Evropi (najviše ih je u Španiji - 69), čisto da se stavi do znanja Gaspromu da nema monopol i osigura bolja pregovaračka pozicija prilikom zaključivanja dugoročnih ugovora sa Rusima.
Takođe, EU bi ugovore sa ponuđačima za narednih pet godina, nakon toga ne može garantovati da će joj to biti isplativo, a investicije ovakvog karaktera ne mogu se „vratiti" za pet godina. Sve u svemu, ovakve tendencije „dižu cene u nebesa", bilo da se radi o prirodnom ili tečnom naftnom gasu, kao i nafte - pošto članice OPEK plus nemaju nameru da eksploatišu više. Em im je ovako profit viši, em se oporavljaju od gubitaka akumuliranih tokom „pandemijskog zaključavanja".
Osnovno u svemu je što će se povećavanje cene energenata preliti na cenu krajnjih proizvoda, pa će konkurentnost privrede EU postajati manja. Istovremeno, dok evrokomesari i resorni ministri budu „jurili" za svakim slobodnim tankerom tečnog naftnog gasa na otvorenom moru kako bi ga kupili po ceni od recimo 1.600 dolara (za mernu jedinicu uporedivu sa prirodnim gasom), Severni tok dva ostajaće prazan iako tim cevovodom mogu uvoziti gas po realnoj dugoročnoj ceni od 400 dolara.
Kako to objasniti građanima i privrednicima?
Jeziva antiruska propaganda može mobilisati širu javnost i biznis elite neko vreme, ali ne i sve vreme. Sasvim sigurno, to neće trajati do 2027. godine, kamoli do 2030.
Uostalom, u ratnim uslovima za godinu dana često se indukuje više promena i stresova nego što se desi za deset godina u mirnodopskim uslovima.
Hibridni rat između kolektivnog Zapada i Rusije traje, kraj se ne nazire. O 2027. godini teško je i razmišljati, još teže o 2030. Nije više pouzdano predviđati ni kako će svet izgledati za šest meseci.
Zato, ono što nudi Ursula fon der Lajen, ne samo da je na „dugom štapu", već i deluje kao bajka. Pa ko hoće, neka veruje u bajke.
Evropski zvaničnici, uprkos pritiscima Vašingtona, odbijaju da konfiskuju rusku imovinu, smatrajući takvu odluku potencijalnim kršenjem međunarodnog prava, ali i zbog činjenice da bi uzvratne mere Moskve prvenstveno mogle da utiču na članice Evropske unije, piše "Vašington post".
Evropsko rukovodstvo želi da ukrajinski sukob traje, a slanje NATO vojnika u zonu sukoba označilo bi početak trećeg svetskog rata, izjavio je bugarski radio voditelj Petr Volgin.
06.04.2024
08:15
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Iznenađujuća poruka premijera Albanije Edija Rame da se ne pritiska Srbija zbog neuvođenja sankcija Rusiji nagoveštaj je da je se menja politička klima i da je sve više onih koji shvataju da je pritisak na Srbiju povodom Rusije kontraproduktivan
Zamenik ministra spoljnih poslova Ruske Federacije je primetio da približavanje zajedničkih nuklearnih misija zemalja alijanse ruskim granicama pogoršava pretnje.
Dva vojnika ruske grupe "Istok" ušla su u borbu sa osam ukrajinskih vojnika i zauzela utvrđene položaje Oružanih snaga Ukrajine u oblasti Volnovahe u pravcu Južnodonjecka, saopštilo je Ministarstvo odbrane.
Predsednica Narodne skupštine Republike Srbije Ana Brnabić raspisaće izbore za odbornike skupština gradova i skupština opština u Republici Srbiji, u petak, 26. aprila 2024. godine, u 10.00 časova.
Janko Baljak, reditelj i bivši član Predsedništva Pokreta slobodnih građana, priznao je da opozicija nema šanse da pobedi na izborima 2. juna u Beogradu i da će sigurno pobediti predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Miroslav Aleksić, član koalicije "Biram borbu" koja se odmatnula od Dragana Đilasa, indirektno je optužio svog doskorašnjeg lidera da je kriv što su izgubili vreme za kampanju, zbog čega kasne i nemaju kandidata za gradonačelnika Beograda.
Borislav Novaković iz Narodnog pokreta Srbije, poznatiji kao Bora Solunac, rekao je da su sva tri zahteva koja je opozicija imala ispunjena i istakao da će Miloš Jovanović, Zdravko Ponoš i Dragan Đilas teško odbraniti narodu to što u Beogradu bojkotuju izbore jer kažu da ne postoje dobri izborni uslovi, dok u Srbiji izlaze na lokalne izbore.
Jedan od lidera Đilasove koalicije "Srbija protiv nasilja" Dobrica Veselinović ocenio je da je plan bojkotaša bio da Srbiju vode ka nasilju i linču na ulicama!
Ministar bez portfelja zadužen za odnose sa dijasporom Đorđe Milićević sastao se danas u Banjaluci sa ministrom za evropske integracije u Vladi Republike Srpske Zlatanom Klokićem.
Vršilac dužnosti predsednika Vlade Srbije i ministar spoljnih poslova Ivica Dačić kaže da bi Srbiji svakako značilo kada bi bila izabrana za nestalnu članicu Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija jer bi se time ojačala njena međunarodna pozicija.
U centrima Komande za obuku u toku je realizacija specijalističke obuke kandidata iz građanstva koji se osposobljavaju za prijem u profesionalnu vojnu službu u svojstvu podoficira Vojske Srbije.
Kolaps Đilasove opozicije i šizofrenu atmosferu po pitanju dolazećih izbora u njihovim redovima, komentarisao je gost Info jutra, narodni poslanik i član Predsedništva SNS Nebojša Bakarec.
Oružanu vežbu sa bojevom municijom od strane islamskih ekstremista vehabija u BiH, komentarisao je gost Info jutra, pukovnik KOS u penziji Ljuban Karan.
Skandiranje Albanaca terorističkoj UČK u Skoplju, glavnom gradu Severne Makedonije, govorili su gosti Info jutra, Zoran Baki Anđelković iz Centra za mir i toleranciju i Ivan Stojiljković predsednik Demokratske partije Srba u Severnoj Makedoniji
Isti dan kada je dečak ubica Kosta K. (14) počinio masakr u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" kada je mučki ubio devet učenika i radnika obezbeđenja Dragana Vlahovića, izvršen je pretres stana u kojem su živeli Kecmanovići u centru Beograda.
Protiv Z. P. (35) i B. I. (25) sa područja Žablja, koji sе sumnjičе da su 22. sеptеmbra prošlе godinе, sa kalašnjikovom u rukama opljačkali mеnjačnicu u Tеmеrinu, podignuta jе optužnica.
U medijima su se danas pojavile informacije da je u Novom Pazaru bila tuča, pa i pucnjava... međutim ni jedna od njih nije tačna. U Novom Pazaru desio se incident, a povod je bila ilegalna ulična trka!
Majami me uopšte nije iznenadio, ali Novakov izostanak iz Madrida jeste. Prijatelji su mi rekli za to i ja sam bio u fazonu, 'šta mu se to dogodilo?", kaže Karlos Alkaraz (20), španski teniser pred početak mastersa u Madridu.
Košarkaši Oklahoma siti Tandera poveli su u prvoj rundi plej-ofa protiv Nju Orleans Pelikansa sa 2:0 na krilima fantastične partije Šej Gildžus Aleksandera, kojeg saigrači smatraju ovogodišnjim najboljim igračem lige (MVP).
Proslavljeni španski fudbaler Alvaro Morata (31) suočava se sa ozbiljnim problemom i nesnosnim bolovima, a dijagnostikovana mu je trigeminalna nuralgija.
Suze u očima, tuga i neverica na jednoj, ali i neopisiva radost, osmesi i slavlje s druge strana obeležili su duel Crvene zvezde i Partizana u Kupu Srbije (2:0).
Američki glumac Alek Boldvin istragao je telefon iz ruke antiizraelske agitatorke koja je od njega više puta tražila da izgovori "Slobodna Palestina" u kafiću Maman u Njujorku.
Šta biste učinili da ste zaključani u svom telu, s netaknutim mozgom koji radi, ali bez ikakve sposobnosti komunikacije? Kako emocionalno preživeti činjenicu da ste nevidljivi svima koji vas znaju i vole?
Zagrljaj Cece i Veljka Ražnatovića posle njegovog trijumfa sinoć snimile su kamere, a video koji se odmah raširio društvenim mrežama otkriva šta je pevačica šapnula sinu.
Nikola Rokvić je već četvrti dan na putu ka Grčkoj, na koji je krenuo pešice kako bi prikupio novac za dečiju onkologiju. Njegova supruga otkrila je kako se pripremao za ovaj poduhvat.
Strahinja Ivković i Bogdan Maksić iz Vrnjačke Banje, pobednici su nedavno završenog Svetskog takmičenja za Mistera turizma i kulture koje je održano u Antaliji u Turskoj.
Kako se bliže prvomajski praznici, Vasrks ali i jedna od najvećih srpskih slava Đurđevdan, obori u okolini Čačka su sve prazniji, a kilogram najboljeg pečenja sve je teže naći.
Bosiljka Dević i Siniša Veličković venčali su se danas u Domskom odeljenju Centra za socijalni rad u Novom Kneževcu! Jedno drugom zavetovali su se na večnu ljubav, i to u devetoj deceniji!
Prodavci u poljoprivrednim apotekama u Jagodini ne pamte kada su poslednji put prodali motiku! Poljoprivrednici su prestali da ih traže pre dve decenije, jer se, kažu trgovci, gotovo više ništa ne okopava!
"Užički strip susreti" u Užicu okupili su predstavnike domaće i međunarodne strip scene, a što je još važnije i mladi Užićani imali su prilike da pokažu svoju kreativnost.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.