RUSI BACILI OKO NA ALJASKU, ALI I TO NIJE SVE! Putinovi jastrebovi tvrde: SVE TO PRIPADA NAMA!
Podeli vest
Novo ulje na vatru ruske invazije na Ukrajinu dodao je ove nedelje šef Dume Vjačeslav Volodin, kad je rekao da Moskva trebala da povrati Aljasku od Sjedinjenih Američkih Država, usred eskalirajuće retorike između dve strane oko rata u istočnoevropskoj zemlji
Dugogodišnji saveznik ruskog predsednika Vladimira Putina, Volodin je u sredu upozorio da Vašington treba da se seti da je Aljaska bila deo Rusije kad je zamrzla rusku imovinu, kao što je uradio u okviru paketa sankcija namenjenih kažnjavanju Kremlja zbog invazije, preneo je “Indipendent”.
Ruska hakerska grupa „RaHDit“ navodi u svom najnovijem izveštaju da su ukrajinski gubici mnogo veći nego što to saopštava kabinet predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, kao i da su hakovani ukrajinski sigurnosni kanali za komunikaciju
12.07.2022
07:47
– Kad pokušavaju da prisvoje našu imovinu u inostranstvu, treba da budu svesni da i imamo nešto da tražimo nazad – izjavio je Putinov "jastreb" tokom sastanka sa ruskim poslanicima.
Rusija je kolonizovala Aljasku i osnovala nekoliko naselja sve dok SAD nisu otkupile teritoriju 1867. za 7,2 miliona dolara. Pored čeka, tu je i Sporazum o ustupanju koji je potpisao car Aleksandar II. Aljaska danas svake godine obeležava 18. oktobar kad je teritorija prebačena sa Rusije na SAD.
"I Antarktik pripada nama, mi smo ga otkrili"
Volodin, međutim, nije prvi ruski političar koji je otvorio pitanje povratka ove severozapadne savezne američke države pod rusku kontrolu. Tako je u martu ruski poslanik Oleg Matvejčev rekao da Kremlj “treba da razmisli o reparacijama” od SAD zbog sankcija nametnih Rusiji nakon pokretanja invazije – uključujući predaju Aljaske.
Drski zahtev bio je deo liste budućih zahteva od Rusije nakon njene invazije pod izgovorom “demilitarizacije” i “denacifikacije” Ukrajine.
– Trebalo bi da razmišljamo o reparacijama za štetu koju su prouzrokovale sankcije i sam rat… Zato što i to košta i treba da to dobijemo nazad – rekao je Matvejčev u emisiji Vladimira Solovjeva.
Na pitanje da li to uključuje ili ne Aljasku i bivše rusko naselje u Kaliforniji, Matvejčev je pocrtao da želi da se “sva ruska imovina” vrati nakon što su Moskvi uvedene sankcije. A “sva imovina”, kako je rekao, uključuje “onu iz ruskog carstva, Sovjetskog saveza i trenutne Rusije koja je zaplenjena u SAD, i tako dalje”.
– Takođe i Antarktik. Mi smo ga otkrili pa pripada nama – rekao je Matvejčev.
Na Antarktiku su članovi motociklističkog kluba „Noćni vukovi“ i organizacija „Svi svetovi“ 2019. razvili najveću rusku zastavu, površine više od 1.400 kvadratnih metara, dok je tri godine kasnije ruski patrijarh Kiril prvi put posetio Antarktik i tamo održao liturgiju.
"Moguće je videti Rusiju iz Aljaske"
Nakon što se i Volodin priključio retorici vezanoj za Aljasku, oglasila se bivša guvernerka ove države Sara Pejlin, koja je kritikovala ovakve navode iz Rusije.
Pejlin, koja se kandiduje za jedino mesto Aljaske u Predstavničkom domu američkog Kongresa, rekla je u petak da Rusija polaže pravo na resurse koji bi treba da pripadaju SAD. Ona je takođe dodala da “postoje stvari koje možemo da uradimo povodom toga”, preneo je “Njuzvik”.
– Upozoravala sam ljude i “primila metak za tim” jer su mi se stalno smejali što odavde sa Aljaske može da vidimo Rusiju – rekla je Pejlin, odnoseći se na svoje komentare iz 2008. kad se kandidovala za potpredsednika kad su je mediji ismevali jer je rekla da stanovnici Aljaske mogu da “vide Rusiju” iz svoje države.
Pejlinova je u petak rekla da je jedna žena 1985. otplivala od Aljaske do Rusije. Verovatno je mislila na Lin Koks koja je dve godine kasnije od Aljaske otplivala do tadašnjeg Sovjetskog saveza i za ovaj mirovni poduhvat za vreme Hladnog rata trebalo joj je svega oko dva sata.
Čak su i tadašnji lideri Mihail Gorbačov i Ronald Regan razgovarali o tome. Ali, kad je to 2012. pokušao francuski para plivač uz pomoć specijalne protetike, Rusija mu je odbila dozvolu za ulazak u zemlju. Oboje su plivali između dva ostrva u Beringovom moreuzu.
Naime, najmanja distanca između kopnene Rusije i Aljaske je oko 90 kilometara. Avionom, ima skoro 5.000 km i putuje se oko pet i po sati od Vladivostoka do Nomea. Ali, u vodenom prostoru između Aljaske i Rusije – poznatom kao Beringov moreuz – nalaze se dva ostrvceta, Veliki i Mali Diomed.
Udaljenost je svega četiri kilometra kad se meri od ruskog Velikog Diomeda do američkog Malog Diomeda. Ako se meri od jugoistočne granice Aljaske kod Aneta do najjužnije tačke ruske zapadne obale blizu Prirodnog rezervata Bočinski, distanca je skoro 6.000 kilometara.
Takođe, Pejlinova je u pravu – moguće je videti Rusiju sa Aljaske. Štaviše, kako navodi portal Drivinvibin.com, veoma je lako videti Veliki Diomed sa Malog Diomeda, a kad je vedro vreme može se videti i kopnena Rusija sa kopnene Aljaske. Sa viših tačaka na najzapadnijem delu Aljaske Rt Princ od Velsa, tvrdi portal, može se nazreti kopno Sibira.
Postavljanje zastave – pod vodom
Pejlinova je u petak ocenila da se ljudi uprkos tim činjenicama ponašaju “kao da je Rusija na drugom kraju sveta i da ne možemo mnogo toga da uradimo u vezi Rusije”. Ona je istakla da nije toliko daleko da SAD ne mogu da prate šta Rusi rade.
– Da li znate šta oni zapravo rade osim što prete da će vratiti Aljasku? Oni zapravo obeležavaju podvodne resurse koji pripadaju nama – naftu, gas i minerale – a naša američka administracija je prosto tamo sela i pustila da se to dogodi – rekla je Pejlin, dodajući da je ovo pitanje pokrenula tokom svog mandata kao guverner Aljaske.
Pejlin, koja je guvernerka Aljaske bila od 2006-2009, direktno je govorila o postavljanju zastave na – bolje rečeno ispod – Severnog pola.
– Oni su fizički pod vodom postavljajući tamo zastavu, govoreći da je to njihovo. Postoje stvari koje možemo da uradimo u vezi toga. Ne moramo samo da sedimo i ponašamo se kao da su oni glavni – rekla je Pejlin, ukazujući da administracija Džoa Bajdena možda “dozvoljava Rusima da gazi pravo preko nas”.
"Njuzvik" podseća da je Rusija 2007. simbolično položila pravo na veliku oblast Severnog pola bogatu naftnim i gasnim rezervama stavljajući svoju zastavu na morsko dno. Deceniju kasnije, otpočela je najveću vojnu operaciju na Arktiku još od vremena SSSR, što je veliki korak u ostvarivanju konačnog cilja – zauzimanja ogromnih resursa nafte i gasa na toj teritoriji, kako su tada tvrdili britanski mediji.
– Kada smo bili pod Gorbačovim i Jeljcinom, naše granice na Arktiku nisu postojale. Mi nismo postojali na Arktiku. Srećom, sada ih vraćamo pod svoju kontrolu, tamo gde pripadaju – rekao je 2017. profesor Pavel Makarevič, član Ruskog geografskog društva.
Militarizacija Arktika
Rusija je jedina zemlja u svetu koja poseduje ledolomce na nuklearni pogon, kako bi dominirala nad tradicionalnim „polarnim“ rivalima: Kanadom, SAD, Norveškom ali i Kinom. Danas ima šest nuklearnih ledolomaca – “Tajmir”, “Vajgaš”, “50 Let Pobedi”, “Jamal”, “Arktik” i “Sibir”. Tu je i teretni brod na nuklearni pogon “Sevmorput” koji pripada floti Rosatomflot u Murmansku, kako je preneo “Ekonomik tajms” prošlog decembra.
Putin je 2017. na Arktik poslao svoju najveću nuklearnu podmornicu u sklopu misterioznog, ambicioznog projekta „Santa leda“. Od tada je Rusija je krenula da značajno jača vojno prisustvo u arktičkom regionu, sa ciljem da zaštiti Severni morski put, kako je 2019. pisao „Moskov tajms“.
Već u decembru 2020. se pisalo da Rusija otvara vojnu laboratoriju ugašenu pre tri decenije kako bi se spremila za ratovanje u ekstremnim uslovima. Moskva je nedavno rekla da je „zabrinuta“ zbog povećane aktivnosti NATO snaga na Arktiku i da vidi rizike od „nenamernih incidenata“ koji se dešavaju u regionu.
“Njuzvik” podseća da je ruska pretenzija na Severni pol izneta dok je u Vašingtonu bio republikanac Džordž Buš, a da je aktuelni predsednik Bajden nametnuo oštre sankcije Rusiji od invazije na Ukrajinu.
Na ideju da Rusija ponovo preuzme Aljasku reagovao je i aktuelni guverner ove države. “Ruskim političarima koji veruju da mogu da vrate Aljasku – srećno”, napisao je na “Tviteru” Majk Danlivi.
Medvedev kao pojačanje
Sem Vjačeslava Volodina koji se u sredu okomio na Aljasku, istog dana se oglasio i Putinov “jastreb” Dmitrij Medvedev, zamenik predsednika Saveta za bezbednost Rusije.
- Cela američka istorija od vremena potčinjavanja domorodačke indijanske populacije predstavlja niz krvavih ratova - napisao je on na “Telegramu”.
Koliko su pogubne posledice takvih invazija dobro je poznato Vijetnamu i Koreji, Jugoslaviji i Iraku, Kubi, Avganistanu i Siriji… spisak je dugačak i stalno se dopunjuje.
- Da li je iko držan odgovornim za te zločine? Koji tribunal je osudio more krvi koje su tamo prolile SAD? - upitao je Medvedev, kritikujući “pokušaje stvaranja tribunala ili sudova” koji bi istražili ruske akcije u Ukrajini.
On je rekao da je ideja o kažnjavanju Rusije, zemlje sa najvećim nuklearnim potencijalom, apsurdna i potencijalno preteća za postojanje čovečanstva.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruska hakerska grupa „RaHDit“ navodi u svom najnovijem izveštaju da su ukrajinski gubici mnogo veći nego što to saopštava kabinet predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, kao i da su hakovani ukrajinski sigurnosni kanali za komunikaciju
Zamenik ministra spoljnih poslova Ruske Federacije je primetio da približavanje zajedničkih nuklearnih misija zemalja alijanse ruskim granicama pogoršava pretnje.
Dva vojnika ruske grupe "Istok" ušla su u borbu sa osam ukrajinskih vojnika i zauzela utvrđene položaje Oružanih snaga Ukrajine u oblasti Volnovahe u pravcu Južnodonjecka, saopštilo je Ministarstvo odbrane.
Predsednica Narodne skupštine Republike Srbije Ana Brnabić raspisaće izbore za odbornike skupština gradova i skupština opština u Republici Srbiji, u petak, 26. aprila 2024. godine, u 10.00 časova.
Janko Baljak, reditelj i bivši član Predsedništva Pokreta slobodnih građana, priznao je da opozicija nema šanse da pobedi na izborima 2. juna u Beogradu i da će sigurno pobediti predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Miroslav Aleksić, član koalicije "Biram borbu" koja se odmatnula od Dragana Đilasa, indirektno je optužio svog doskorašnjeg lidera da je kriv što su izgubili vreme za kampanju, zbog čega kasne i nemaju kandidata za gradonačelnika Beograda.
Borislav Novaković iz Narodnog pokreta Srbije, poznatiji kao Bora Solunac, rekao je da su sva tri zahteva koja je opozicija imala ispunjena i istakao da će Miloš Jovanović, Zdravko Ponoš i Dragan Đilas teško odbraniti narodu to što u Beogradu bojkotuju izbore jer kažu da ne postoje dobri izborni uslovi, dok u Srbiji izlaze na lokalne izbore.
Jedan od lidera Đilasove koalicije "Srbija protiv nasilja" Dobrica Veselinović ocenio je da je plan bojkotaša bio da Srbiju vode ka nasilju i linču na ulicama!
Više državno tužilaštvo u Podgorici ispituje da li u poruci bivšeg predsednika Crne Gore i Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića o tome da bi poslednja hapšenja nekadašnjih i sadašnjih visokih državnih funkcionera mogla rezultirati osvetama, ima elemenata krivičnog dela.
Ministar bez portfelja zadužen za odnose sa dijasporom Đorđe Milićević sastao se danas u Banjaluci sa ministrom za evropske integracije u Vladi Republike Srpske Zlatanom Klokićem.
Vršilac dužnosti predsednika Vlade Srbije i ministar spoljnih poslova Ivica Dačić kaže da bi Srbiji svakako značilo kada bi bila izabrana za nestalnu članicu Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija jer bi se time ojačala njena međunarodna pozicija.
Kolaps Đilasove opozicije i šizofrenu atmosferu po pitanju dolazećih izbora u njihovim redovima, komentarisao je gost Info jutra, narodni poslanik i član Predsedništva SNS Nebojša Bakarec.
Oružanu vežbu sa bojevom municijom od strane islamskih ekstremista vehabija u BiH, komentarisao je gost Info jutra, pukovnik KOS u penziji Ljuban Karan.
Skandiranje Albanaca terorističkoj UČK u Skoplju, glavnom gradu Severne Makedonije, govorili su gosti Info jutra, Zoran Baki Anđelković iz Centra za mir i toleranciju i Ivan Stojiljković predsednik Demokratske partije Srba u Severnoj Makedoniji
Isti dan kada je dečak ubica Kosta K. (14) počinio masakr u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" kada je mučki ubio devet učenika i radnika obezbeđenja Dragana Vlahovića, izvršen je pretres stana u kojem su živeli Kecmanovići u centru Beograda.
Policijska uprava u Novom Pazaru, zarad istinitog informisanja javnosti, ističe da su netačne informacije u tekstu „Pucnjava u Ulici Save Kovačevića uznemirila građane - Policija na terenu“, koje je noćas objavio portal „Sandžak danas“, kao i da video koji su postavili uz ovu vest nema apsolutno nikakve veze sa navodnom pucnjavom.
Ekipa Denver Nagetsa, predvođena Nikolom Jokićem (29) u večeri između četvrtka i petka (Arena 1 premijum, 4.00) imaju priliku da povedu u seriji protiv Los Anđeles Lejkersa sa 3:0 u prvoj rundi plejofa, ali da li će najjača liga sveta to dozvoliti?
Majami me uopšte nije iznenadio, ali Novakov izostanak iz Madrida jeste. Prijatelji su mi rekli za to i ja sam bio u fazonu, 'šta mu se to dogodilo?", kaže Karlos Alkaraz (20), španski teniser pred početak mastersa u Madridu.
Košarkaši Oklahoma siti Tandera poveli su u prvoj rundi plej-ofa protiv Nju Orleans Pelikansa sa 2:0 na krilima fantastične partije Šej Gildžus Aleksandera, kojeg saigrači smatraju ovogodišnjim najboljim igračem lige (MVP).
Proslavljeni španski fudbaler Alvaro Morata (31) suočava se sa ozbiljnim problemom i nesnosnim bolovima, a dijagnostikovana mu je trigeminalna nuralgija.
Američki glumac Alek Boldvin istragao je telefon iz ruke antiizraelske agitatorke koja je od njega više puta tražila da izgovori "Slobodna Palestina" u kafiću Maman u Njujorku.
Šta biste učinili da ste zaključani u svom telu, s netaknutim mozgom koji radi, ali bez ikakve sposobnosti komunikacije? Kako emocionalno preživeti činjenicu da ste nevidljivi svima koji vas znaju i vole?
Prema najnovijoj informaciji TMZ-a, religiozna era kontroverznog Kanje Vesta se završila. Slavni reper pokušava da pokrene studio koji bi se bavio snimanjem filmova za odrasle.
Zagrljaj Cece i Veljka Ražnatovića posle njegovog trijumfa sinoć snimile su kamere, a video koji se odmah raširio društvenim mrežama otkriva šta je pevačica šapnula sinu.
Nikola Rokvić je već četvrti dan na putu ka Grčkoj, na koji je krenuo pešice kako bi prikupio novac za dečiju onkologiju. Njegova supruga otkrila je kako se pripremao za ovaj poduhvat.
Strahinja Ivković i Bogdan Maksić iz Vrnjačke Banje, pobednici su nedavno završenog Svetskog takmičenja za Mistera turizma i kulture koje je održano u Antaliji u Turskoj.
Kako se bliže prvomajski praznici, Vasrks ali i jedna od najvećih srpskih slava Đurđevdan, obori u okolini Čačka su sve prazniji, a kilogram najboljeg pečenja sve je teže naći.
Bosiljka Dević i Siniša Veličković venčali su se danas u Domskom odeljenju Centra za socijalni rad u Novom Kneževcu! Jedno drugom zavetovali su se na večnu ljubav, i to u devetoj deceniji!
Prodavci u poljoprivrednim apotekama u Jagodini ne pamte kada su poslednji put prodali motiku! Poljoprivrednici su prestali da ih traže pre dve decenije, jer se, kažu trgovci, gotovo više ništa ne okopava!
"Užički strip susreti" u Užicu okupili su predstavnike domaće i međunarodne strip scene, a što je još važnije i mladi Užićani imali su prilike da pokažu svoju kreativnost.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.