SRBE NISU SLOMILI, OTKUD ZAPADU IDEJA DA ĆE RUSI PRISTATI DA DOBROVOLJNO KLEKNU... Brutalna analiza iz MIP Rusije - hoće li ih čuti!?!
Podeli vest
Kampanja „ukidanja" Rusije, koja je rezultirala neviđenom rusofobijom, šokantna je za mnoge njene građane. Ona, ipak, nije izum skorijeg vremena niti emotivni gest prouzrokovan nemoći onih koji su je preduzeli (iako bi se moglo govoriti i o tome). Moramo da odamo počast istrajnosti Srba koji stoje na putu konačnom gaženju nacionalnog ponosa
Iza nje stoji praktična računica zasnovana na istorijskom iskustvu, analiziraju Oleg Karpovič i Mihail Trojanski prorektori Diplomatske akademije pri MIP Ruske Federacije.
Možda je ovo trenutak kad se umesto straha treba mudro držati - razuma. I uzeti u obzir činjenice. U kakvoj su „formi" naši neprijatelji. Jesu li u boljoj nego pre četvrt veka otkad nas progone? Nisu, očigledno. Jesu li naši prijatelji u boljoj poziciji? Jesu. Očigledno!
26.10.2022
20:26
Vratimo se u rane devedesete u potrazi za analogijama. Tada se Jugoslavija, čije su se vlasti usudile da se bore za očuvanje teritorijalnog integriteta svoje zemlje, prva suočila sa ovakvom klevetničkom kampanjom.
Prema Beogradu, koji je u to vreme ostao bez podrške oslabljene i od Vašingtona zavisne Moskve, primenjen je maksimalni arsenal sankcija, praćen serijom bojkota, od ekonomskih do sportskih, i nastojanjem da se Srbi demonizuju u međunarodnom javnom mnjenju.
Srpski narod je međunarodnoj javnosti predstavljen odgovornim za krvave događaje u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Pred zločinima hrvatske vojske, koja je organizovala masovno etničko čišćenje u Srpskoj Krajini, kao i bošnjačkih militanata koji su sarađivali sa islamističkom terorističkom internacionalom (uključujući i Bin Ladena), svetski mediji, zapadni političari i diplomate su uglavnom zatvarali oči.
Dehumanizacija Srba u mejnstrim medijima otvorila je put novoj kampanji - podršci NATO bombardovanju Jugoslavije 1999. godine. Na već izgrađenom temelju antisrpskih stereotipa, nametnuta je ideja da je Beograd izvršio nemilosrdno etničko čišćenje na Kosovu i da treba da snosi „zasluženu kaznu", a kosovski pobunjenici (u realnosti je reč bila o teroristima, dilerima narkoticima i ratnim zločincima) predstavljeni su kao heroji.
Srbima je nametan osećaj krivice i za sopstvena stradanja usled dejstava NATO-a. Zarad iskupljenja, predloženo im je žrtvovanje nacionalnog suvereniteta: izvođenje „obojene revolucije" uz podršku stranih „kustosa", predaja svrgnutog predsednika, mirenje sa otcepljenjem Crne Gore i prihvatanje nezavisnog Kosova.
„Put pročišćenja", smatraju njegovi ideolozi, još uvek nije okončan - stanovništvu i političkim elitama Srbije se redovno daje do znanja da oproštaj greha iz 90-ih podrazumeva i „predaju" svojih sunarodnika u Bosni i na Kosovu, odricanje od Rusije, a preporučljivo je i podnošenje prijave za ulazak baš u pakt koji je njihova mirna mesta svojevremeno gađao kasetnim bombama.
Poniženje mora biti potpuno i apsolutno.
Moramo da odamo počast istrajnosti Srba koji stoje na putu konačnom gaženju nacionalnog ponosa, ali niko danas ne može da kaže koliko dugo će Beograd moći da se odupire pritisku spolja i iznutra.
Upravo taj put dobrovoljnog klečanja i samokažnjavanja sada je u ponudi ruskoj inteligenciji, srednjoj klasi i omladini. Zapadni politički tehnolozi rade po scenariju koji je već testiran na Balkanu.
Pri susretima sa stranim dopisnicima, nacionalisti u Ukrajini mogu da ističu kukaste krstove do mile volje, mogu da se iživljavaju nad ratnim zarobljenicima u direktnim prenosima i da poručuju njihovim porodicama da će biti ubijeni... Međutim, „ekscesi nasilnika" biće pažljivo očišćeni iz svesti javnosti.
Rusi su, pak, dehumanizovani u očima zapadnog medijskog konzumenta - bez obzira da li su učesnici vojne operacije, da li pružaju humanitarnu pomoć stanovnicima Donbasa ili su, jednostavno, apolitični. Jedini način da se izbegne stigmatizacija je javno odricanje od otadžbine, slično onom koje je prošle nedelje učinio bivši ministar spoljnih poslova Andrej Kozirjev.
U intervjuu za Fajnenšel tajms, on ne samo da je pozvao Zapad da što je moguće više „pritisne" njegov narod i da se prema njemu ponaša kao prema stanovnicima nacističke Nemačke tokom 1940-ih, već je izrazio i žaljenje što ne može lično da ode u Ukrajinu da se bori protiv svojih sunarodnika.
Ovo je, verovatno, najviši stepen „svesti" koji, po mišljenju Zapada, Rus mora da pokaže.
Pokušaj da se psihološkim ratom, ucenama i banalnim zastrašivanjem građani Rusije nateraju da se suprotstave sopstvenoj zemlji, najverovatnije će imati suprotan efekat. Još uvek imamo slobodu da pravimo saveze i da se suprotstavimo svim pokušajima da nas izoluju.
U američkim medijima nazire se iznenađenost - „Rusija nije toliko izolovana - svet, ispostavilo se, nije ograničen samo na Zapad".
I sam kolektivni Zapad će na kraju shvatiti da je kidanjem vekovima stvaranih veza i demonizacijom Moskve takođe na gubitku. I to možda i više nego Rusija.
Tako se, na primer, prostor Saveta Evrope, koji se do nedavno prostirao na ogromnim teritorijama, danas suzio na region Mediterana i njegovu okolinu.
Da li je to velika Evropa o kojoj su sanjali istaknuti političari, filozofi i diplomate? Ili je reč tek o geopolitičkom dodatku Sjedinjenim Državama?
Američka vlada je iskoristila Ukrajinu da se suprotstavi Rusiji i sada je spremna da je se otarasi, rekao je bivši američki vojni obaveštajac Skot Riter u intervjuu za Jutjub kanal Reporterfi Media & Travel .
Stručnjaci i analitičari izneli su svoje sumnje u vezi rata u Ukrajini koji je ušao u treću godinu i šta će se dogoditi ukoliko se dopusti poraz Kijeva.
14.04.2024
18:36
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Slovenac1952
pre 1 godinu
A o onih 800.000 Albanskih izbeglica, nateranih preko Prokletja na znate ništa? Propaganda vam valja samo za Srbiju, ostali znamo!:(
Možda je ovo trenutak kad se umesto straha treba mudro držati - razuma. I uzeti u obzir činjenice. U kakvoj su „formi" naši neprijatelji. Jesu li u boljoj nego pre četvrt veka otkad nas progone? Nisu, očigledno. Jesu li naši prijatelji u boljoj poziciji? Jesu. Očigledno!
Ćuta je javno istakao da je, po njegovom uvek skromnom mišljenju, predsednik Srbije Aleksandar Vučić prihvatio zahtev opozicije za spojenim izborima 2.juna da bi ih, kako kaže Ćuta, pocepao!
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić tokom medijskog istupanja govorio je o svim gorućim tematikama koje okupiraju naš narod, a ovim povodom napomenuo je i da ga očekuje veoma važan sastanak sa pomoćnikom državnog sekretara SAD za evropska i evroazijska pitanja, nakon čega putuje u Njujork.
Aktuelni sukob Irana i Izraela i lobiranje Zapada na Bliskom istoku komentarisali su gosti Info večeri, advokat Nebojša V. Petrović, ekonomista Bojan Dimitrijević i ivši protivterorista i dobrovoljac u Donbasu Radomir Bata Počuča
Specijalni gost Glavnog dnevnika Informera bio je Marjan Rističević, SNS. On je komentarisao mnoge zahteve opozicije vezane za izbore, ali i način na koji posluju Šolakovi mediji.
Aktuelne teme poput, raketnog napada Irana na Izrael i vojne vežbe Vojske Srbije "Vihor", komentarisali su gosti emisije "Rat uživo", general Mitar Kovač, novinar Darko Zlojutro i počasni konzul u Izraelu Aleksandar Nikolić.
Gost "Info dana" bio je analitičar Saša Borojević. On je govorio o tome na koji način su povezani svi ratovi koji se trenutno rasplamsavaju po celom svetu. Evo kakve veze ima Balkan i Srbija sa projektima velikih sila. Uživo u program, putem vajber linka, uključio se i Dževad Galijašević, stručnjak za terorizam koji je komentarisao kompleksne odnose između Amerike i Izraela.
U kruševačkom naselju Bagdala, u kasnim popodnevnim satima, dogodio se pokušaj ubistva. Prema još uvek nezvaničnim informacijama, od posledica napada nožem, jedan muškarac je zadobio teške povrede i životno je ugrožen.
Nakon navoda pojedinih medija da je Dalibor Dragijević (40), koji je bio osumnjičen da je pomogao bratu Dejanu Dragijeviću (50) da sakriju telo ubijene Danke Ilić (2) iz Bora, preminuo nasilnom smrću, glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Zaječaru rekao je da te navode ne može da potvrdi.
Dugoočekivani blokbaster “Građanski rat: Svakom carstvu dođe kraj”, najskuplji akcioni film reditelja Aleksa Garlanda, koji se posle samo nekoliko dana prikazivanja u Americi našao na prvom mestu američke box office liste, premijerno je prikazan u Beogradu.
Tim princa Harija pobedio je na jednom polo turniru na Floridi, ali ukus pobede pokvarila mu je supruga Megan Markl i njen poljubac sa drugim muškarcem.
Iako su se Anđelina Džoli i Bred Pit razveli još 2019. godine, to nije bio kraj nesuglasica i sudskih sporova oko starateljstva nad decom i vlasništva nad vinarijom u Francuskoj.
Šumadija sajam u Kragujevcu sve do nedelje biće najlepše mesto u ovom gradu. Na najvećem Sajmu hortikulture u regionu već prvog dana na platou ali i pod krovom velike hale, okupilo se stotinu izlagača i nekoliko puta više posetilaca.
Manastir Prepodobnog Prohora Pčinjskog kod Bujanovca dobio je na poklon 1, 7 hektara zemlje. Ljiljana Antić Ranđelović iz Paraćina odlučila je da svoje nasledstvo daruje ovoj svetoj kući.
Članovi Udruženja veterana Posebne jedinice policije u Kuršumliji obišli su spomenik tragično stradalog Duška Ilića, njihovog kolege i prijatelja, koji je ubijen u selu Budakovo kod Suve reke na Kosovu i Metohiji, tačno pre 25 godina, 19. aprila 1999. godine.
U dvorištu Tehničke škole "15.maj "pas lutalica napao je i ujeo srednjoškolku za butinu, ali joj je ukazana pomoć i posle primljene terapije puštena je kući.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.