MOŽE LI NUKLEARNI BUNKER U URALU DA SPASI PUTINA OD ARMAGEDONA? Ne može da se skriva večno, ali nije to ono što ga najviše brine...
Podeli vest
Planinski lanci smatraju se najboljim skrovištem od nukleranog napada. Strme padine i doline planinskog područja pomažu u apsorpciji topline i svetlosti vatrene kugle nuklearne eksplozije, kao i početne radijacije.
Osim toga, samo tlo takođe apsorbuje zračenje i eksploziju, tako da se pod zemljom zračenje može značajno smanjiti, u poređenju s nadzemnim spratovima.
Najviši predstavnici zemalja grupe G7 traže od Rusije da posluša poziv generalnog sekretara UN i ostane deo Crnomorske inicijative za žito.
04.11.2022
21:49
Nekoliko zemalja ima vojna utočišta ukopana duboko ispod planina, uključujući Sjedinjene Države koje imaju podzemne komplekse Šajen i Raven Rok u Koloradu i Pensilvaniji.
I ruski predsednik Vladimir Putin navodno ima svoj bunker, ukopan duboko u planinu Jamantau koja je deo uralskog lanca, kao i na verovatno još nekoliko nepoznatih lokacija.
Građenje vojne strukture u Uralu snimljeno je satelitom 1995. godine, ali Rusija je odbila da objasni šta tamo rade kada su ih o tome upitale SAD.
- Ne bi bilo iznenađujuće da Rusija ima takvo skrovište, kao što ima i SAD, a planine su logična mesta za to - rekao je za Njuzvik Set Baum, izvršni direktor Instituta za procenu rizika od globalnih katastrofa.
Skrivanje ne može biti večno
- U slučaju interkontinentalnog nuklearnog rata - dok bi planinski teren nudio ograničenu ‘zaštitu od eksplozije‘, čak ni planinski lanac ne bi spasio ruskog predsednika od dugoročnih posljedica nuklearnog uništenja. Nema skrivanja od planetarnog i ekološkog Armagedona koji bi izazvao nuklearni sukob velikih razmera - ističe pak Tom Dejvis, izvanredni profesor geografije na Univerzitetu Notingem u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Naime, skrivanje ispod planine ne može trajati večno, a spoljni svet može biti neprepoznatljiv i nenastanjiv, zavisno od razmera nuklearnog rata.
Planinski kompleks Šajen, na primer, izrađen je 600 metara ispod granita, s vratima koja mogu izdržati nukelarnu eksploziju od 30 megatona na udaljenosti od dva kilometra, prenosi Jutarnji list.
Ova vojna baza pre je bila sedište Svemirske komande Sjedinjenih Država i Komande protivvazdušne odbrane Severne Amerike, a sada je pod jurisdikcijom Američkih svemirskih snaga.
Međutim, postoje neka druga mesta na kojima bi se bilo bolje sakriti u slučaju nuklearnog rata punog obima. Profesor Dejvis ističe kako su najsigurnija mesta na svetu izolovana geografska područja poput Antarktika ili pacifičkih ostrva ali da se čak ni tamo ne bi mogla izbeći "nuklearna zima".
Tako je tokom Hladnog rata ogromna američka nuklearna baza bila tajno zakopana daleko u arktičkom krugu, ispod Grenlanda, kao deo takozvanog projekta Ajsvorm.
Kištimska katastrofa
Dejvis naglašava kako Putin ima pristup ogromnoj infrastrukturi nuklearnih bunkera i vojnih objekata koji datiraju iz doba Hladnog rata.
- Verovatno je da je Ural jedno od takvih mesta, a posebno su te planine dugo igrale stratešku geopolitičku ulogu za Rusiju, koja se proteže do Drugog svetskog rata kada je industrija premeštena istočno od Urala iz zapadnih delova Sovjetskog Saveza tokom operacije Barbarosa. Regija Urala takođe je bila poprište katastrofe u Kištimu 1957., danas treće najgore nuklearne nesreće u istoriji, posle Černobilja i Fukušime - rekao je.
Kištimska katastrofa dogodila se 29. septembra 1957. u postrojenju za preradu nuklearnog goriva Majak u tadašnjem SSSR-u. Eksplodiralo je podzemno skladište tečnog nuklearnog otpada, a eksplozija je odbacila u vazduh betonski poklopac težak 160 tona.
U narednih 10 do 11 sati radioaktivni oblak kretao se prema severoistoku otišavši 300 do 350 kilometara od mesta eksplozije. Čestice oblaka na kraju su dugoročno kontamirnirale više od 20.000 kvadratnih kilometara zemlje na kojoj živi najmanje 270.000 ljudi.
Događaj je zataškala sovjetska vlada, a malo je ljudi čak i u Rusiji znalo za katastrofu sve do 1980-ih.
"Putin se više boji narodnog ustanka nego nuklearnog napada"
Bez obzira na to hoće li navodni uralski bunker Putinu pružiti zaštitu u slučaju nuklearnog armagedona, Dejvis napominje da to nije ono što ga prvenstveno brine.
- Ako se Putin nečega boji, to verovatno nije nuklearni rat. Uostalom, on je jedina osoba koja bi aktivirala lanac događaja koji bi doveli do nuklearnog sukoba – i iako je javno pretio time, takav događaj ostaje gotovo neverovatan. Ono čega se ruski predsednik daleko više boji i to već godinama, jeste narodni ustanak u Rusiji, čemu smo svedočili u drugim bivšim sovjetskim zemljama poslednjih decenija - kaže Dejvis.
Međutim, Dejvis tvrdi da glasine o tajnom nuklearnom bunkeru služe da učine Putina moćnijim na svetskoj sceni, u strahu da će pokrenuti nukelarni sukob.
- Izveštaji o Putinovom bunkeru za njega imaju korisnu geopolitičku svrhu; u njegovom je interesu da članice NATO-a misle da bi on zaista mogao da upotrebi nuklearno oružje - zaključio je.
Predsednik Rusije Vladimir Putin obratio se Federalnoj skupštini.
29.02.2024
12:14
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Narodnog ustanka ne treba da se plaši, jer takvog ustanka neće biti - Rusi vole i poštuju Putina, zato što znaju da je zaslužan što je Rusija od uvoznika hrane postala izvoznik, zato što je povećao teritoriju Rusije a Ruse iz tog dela Ukrajine posle osmogodišnjeg ubijanja spasao od ukrajinskih fašista i nacista. Sve to nije teško shvatiti ako se čitaju komentari koji bivaju objavljeni odmah a ne da ih neko prvo sve pročita pa onda odluči koji mogu da budu objavljeni.
Ruski bombarder Tu-22M3 Vazdušno-kosmičkih snaga Rusije srušio se u Stavropoljskoj teritoriji nakon završenog borbenog zadatka pri povratku na matični aerodrom, saopštilo je Ministarstvo odbrane Ruske Federacije.
Ukrajina neće moći odmah da primi ceo iznos zamrznutih ruskih sredstava ako ih Zapad zapleni, prenosi Rojters, pozivajući se na visokog zvaničnika američkog Ministarstva finansija.
Ćuta je javno istakao da je, po njegovom uvek skromnom mišljenju, predsednik Srbije Aleksandar Vučić prihvatio zahtev opozicije za spojenim izborima 2.juna da bi ih, kako kaže Ćuta, pocepao!
Na Privremenom poligonu "Pešter" danas će biti održana združena taktička vežba s bojevim gađanjem "Vihor 2024", na kojoj je angažovano više hiljada pripadnika Vojske Srbije i više od 500 sredstava naoružanja i vojne opreme, a vežbi će prisustvovati predsednik Srbije Aleksandar Vučić, najviši zvaničnici Vlade i Vojske Srbije.
Strickland Metals ušao je u "unosnu srpsku zlatnu igru" nakon što je izdvojio 37 miliona dolara za kupovinu projekta Rogozna koji se može pohvaliti ogromnim resursom od 5,44 miliona unci zlatnog ekvivalenta (oko 170 tona), pišu australijski mediji.
Zbog energetske krize, Vlada je cene struje i gasa držala pod kontrolom. Od maja cena se formira na tržištu i stekli su se uslovi za pojeftinjenje za privredu - struje za više od 20 odsto, a gasa 15 procenata. Za domaćinstva cene ostaju iste, a u EPS-u i "Srbijagasu" kažu da do kraja godine neće biti ni poskupljenja, piše RTS.
Na društvenim mrežama pojavio se snimak vožnje bicikla u Zemunu na kome se vide dva dečaka koji su upravo takvom vožnjom ozbiljno ugrozili svoje živote.
Hipersonične rakete su razbile "gvozdenu kupolu" i pokazale da je Izrael itekako ranjiv, izjavio je novinar "Večernjih novosti" Dragan Vujičić tokom svog gostovanja u "Info jutru" na Informer TV.
U novom izdanju Info večeri o prijemu tzv. Kosova u Savet Evrope, opoziciji, ali i o sramnoj rezoluciji o navodnom genocidu u Srebrenici, govorili su gosti analitičar Veljko Jovanović, potpredsednica SRS Vjerica Radeta, državni sekretar Đorđe Dabić, Goran Đorđević, advokat, analitičar Slobodan Josipović.
Rezolucija o lažnom genocidu u Srebrenici bila je glavna tema emisije Rat uživo. O toj nepravdi i pritisku Zapada govorili su gosti bivši ministar policije RS Tomo Kovač, prof. Branko Nadoveza, sa Instituta za noviju istoriju, prof. Radomir Milašinović sa Fakluteta bezbednosti u Beogradu i Nebojša Kuzmanović direktor Arhiva Vojvodine.
Sumnja se da je istu noć kada je Dejan Dragijević (50) uhapšen pod sumnjom da je ubio Danku Ilić (2) njegov brat Dalibor u panici i bez njegovog znanja prebacio devojčicino telo na nepoznatu lokaciju.
Pre nešto više od mesec dana, 11. marta, dečak M.Ž. (13) iz sela Markovac kod Vršca sekirom je ubio 12 jaganjaca u toru komšije Predraga Tadića i od tada se nalazi na odeljenju psihijatrije Kliničkog centra Vojvodina.
U Višem sudu u Beogradu danas u 11 sati nastavlja se suđenje Zoranu Marjanoviću optuženom da je 2. aprila 2016. na nasipu u Crvenki kod Borče ubio suprugu, pevačicu Jelenu Marjanović.
Australijanac Nik Kirjos jedan je od retkih koji je može da se pohvali pobedama nad svim članovima "velike trojke", ali teniser iz Kanbere u svom stilu tvrdi da se Novak Đoković, Rodžer Federer i Rafael Nadal pitaju kako su mogli da izgube od njega.
Argentinski čuvar mreže i golman Aston Vile spasao je svoj tim u penal seriji protiv Lila u četvrtfinalu Lige konferencija, a zatim je rekao da uvek bolje brani kada su navijači protiv njega.
19. APRILA 1972. godine rođen je legendarni brazilski fudbaler Rivaldo. Afirmisao se u Palmeirasu, pa igrao za Deportivo La Korunju, Barselonu, Milan, Kruzeiro, Olimpijakos, AEK... Sa Brazilom je bio prvak sveta 2002, sa Milanom prvak Evrope 2003, a Zlatnu loptu je dobio 1999. godine.
U preostala dva revanš meča četvrtfinala Lige Konferencija, plasman dalje i šansu da se bore za finale obezbedili su Klub Briž, koji je slavio protiv PAOK-a sa 2:0, dok je Fenerbahče ispao nakon izvođenja jedanaestaraca.
Dugoočekivani blokbaster “Građanski rat: Svakom carstvu dođe kraj”, najskuplji akcioni film reditelja Aleksa Garlanda, koji se posle samo nekoliko dana prikazivanja u Americi našao na prvom mestu američke box office liste, premijerno je prikazan u Beogradu.
Tim princa Harija pobedio je na jednom polo turniru na Floridi, ali ukus pobede pokvarila mu je supruga Megan Markl i njen poljubac sa drugim muškarcem.
Iako su se Anđelina Džoli i Bred Pit razveli još 2019. godine, to nije bio kraj nesuglasica i sudskih sporova oko starateljstva nad decom i vlasništva nad vinarijom u Francuskoj.
Italijanski grad Viganela nema sunčevu svetlost 3 meseca - od novembra do februara. Zbog toga je iznad grada postavljeno ogromno ogledalo koje reflektuje sunčevu svetlost.
Nakon što je Koraima Tores, svetskoj publici poznata po telenoveli "Kasandra", za Informer izjavila da bi volela da glumi sa Milošem Bikovićem, producenti su rešili da joj ponude ulogu koju neće moći da odbije.
U Reljanu kod Preševa, aprila 1999. u toku vazdušnog napada NATO bombardera stradala su sedmorica pripadnika 78. motorizovane brigade Vojske Jugoslavije...
Tim lekara Klinike za kardiologiju Kliničkog centra u Kragujevcu, prvi je - južno od Beograda, ugradio srčanu mini-pumpu impelu najtežim pacijentima. Ta vrsta mehaničke podrške omogućava bezbednije intervencije kod životno ugroženih bolesnika.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.