GRANICA KOJA SPAJA LJUDE: Pola veka prošlo od otvaranja, granični prelaz Nakovo-Lunga DOČEKAO ZLATNI JUBILEJ/FOTO/
Podeli vest
Stanovnici pograničnih područja SFRJ i Republike Rumunije davne 1970. godine, tog 13. januara, odahnuli su otvaranjem tada malograničnog prelaza Nakovo-Lunga
U istoriji dugoj 51 godinu, prekrajali su se međudržavni sporazumi dve zemlje u skladu sa političkom situacijom i voljom-posle 34 godine usledilo je zatvaranje i desetogodišnja pauza, potom period ekonomskog uspona u okviru međunarodnog graničnog prelaza i konačno novi prestanak rada, usled koronakrize.
Kikinda se ubraja u najobešumljenije opštine u Vojvodini sa svega nešto više od 1 odsto. Zbog toga je zelenilo stavljeno kao prioritetna oblast u zaštiti životne sredine, kako bi se povećao procenat pošumljenosti.
12.01.2021
15:06
Poznato je koliko otvaranje bilo kog graničnog prelaza pozitivno utiče na promet putnika, roba i usluga, pa samim tim i na ekonomski prosperitet sa obe stranice granice. Prelaz Nakovo-Lunga sa susednom Rumunijom nije bio izuzetak. U proteklih više od pola veka imao je nekoliko svojih etapa.
Na to je podsetio Saša Tanackov, član Gradskog veća Kikinde za privredu i investicije.
- Granični prelaz Nakovo-Lunga otvoren je međudržavnim sporazumom Socijalističke Federativne Repuplike Jugoslavije (SFRJ) i Socijalističke Republike Rumunije 13. januara 1970. Bio je tada jedan od mnogobrojnih malograničih prelaza između dve države koji je obuhvatio teritoriju 14 lokalnih samouprava sa srpske strane granice i 75 komuna sa rumunske.
Najpre je bio malogranični prelaz gde su žitelji po dubini od 20 kilometara sa obe strane granice mogli uz specijalnu dozvolu da prelaze u međugranično područje. Sledi desetogodišnje zatišje, od 2004. do 2014., kada je privremeno zatvoren jednostranom suspenzijom sporazuma i uvođenjem viza između SRJ i Rumunije.
Najznačajniji period nastaje od 2014., kada je trajno otvoren, ali sada kao međunarodni granični prelaz za putnike bilo koje zemlje-navodi Tanackov. Bez otvorene političke podrške, ne bi moglo mnogo toga da se uradi. Zato će 8. novembar 2014. ostati upamćem kao istorijski datum, jer je od tada, pa do 12. marta prošle godine, kada je prelaz privremeno zatvoren zbog pandemije, nastupila značajna ekonomska faza u životima građana na severu Banata.
- Otvaranjem ovog graničnog prelaza došlo je do ekonomske stabilizacije u Kikindi, dolaskom firme „Zoppas“ koja ima svoju fabriku i u Rumuniji. Sadašnjih 700 zaposlenih u našem gradu i oko 120 Kikinđana koji rade u Velikom Sen Miklošu dali su jedan inicijalan i značajan doprinos da Kikinda krene putem reindustrijalizacije i da se ekonomski život značajno poboljša utičući i na sve druge privredne subjekte. Sa dolaskom ove fabrike počelo je izvesno takmičenje poslodavaca u platama da bi zadržali radnike, pogotovo one kvalitetne-ističe Tanackov.
Rad na izmeni sporazuma između dve države tek predstoji, nadamo se vrlo uskoro, kada nova Vlada Rumunije bude konstituisana i uz potrebnu političku volju na međudržavnom nivou.
Zabrana za autobuse
U periodu od nepunih 6 godina, preko 870 hiljada putnika prešlo je državnu granicu. Ako to svedemo na mesečni prosek , dolazimo do 15 hiljada ljudi koji su cirkulisali sa obe strane. Ta brojka bi, kaže naš sagovornik, bila daleko veća da je dozvoljen prolaz autobusa i teretnih vozila, jer za tako nešto postoje svi tehnički uslovi.
- U ovom momentu preko graničnog prelaz Nakovo-Lunga, u skladu sa važećim sporazumom, moguć je prolazak putničkih vozila, teretnih vozila nosivosti do 3,5 tone, kombi vozila sa maksimalnim brojem od 9 putnika.
U posebnim situacijama, moguć je prelazak i autobusa, ali uz specijalnu najavu i saglasnost obe države-navodi Tanackov.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kikinda se ubraja u najobešumljenije opštine u Vojvodini sa svega nešto više od 1 odsto. Zbog toga je zelenilo stavljeno kao prioritetna oblast u zaštiti životne sredine, kako bi se povećao procenat pošumljenosti.
Kritika ruskih avionskih bombi FAB-3000 u zapadnim medijima je deo informacionog rata i suštinski je nesposobna, rekao je za RIA Novosti u sredu Igor Korotčenko, poznati vojni analitičar i glavni urednik časopisa Nacionalna odbrana.
Ograničenja uvoza hrane iz Ukrajine u zemlje EU doprineće produžavanju sukoba, piše Fajnenšel tajms , pozivajući se na reči ministra agrarne politike i hrane Ukrajine Mikole Solskog.
U nestabilnom vremenu u kome se nalazi čitav svet, veoma je važno da na čelu Beograda bude srpski gradonačelnik koji će zastupati očuvanje srpskih nacionalih interesa, ne dozvolivši da bilo ko promoviše secesionističku i antisrpsku politiku, izjavio je predsednik Privremenog organa grada Beograda Aleksandar Šapić.
Potrčko tajkuna i vođe prozapadne opozicije Dragana Đilasa Borko Stefanović govorio je na N1 o izbornim uslovima za izbore u Beograd gde je za debakl opozicije okrivio prostor u medijima, ali je odmah demantovan.
"Holidej" koalicija okupljena oko tajkuna Dragana Đilasa, koja je mesecima tražila neizostavno i hitno ponavljanje beogradskih izbora, održanih 17. decembra prošle godine, sada traži njihovo odlaganje. I to ni manje ni više nego za septembar ove godine.
Potpredsednik Srpske napredne stranke Vladimir Orlić oglasio se na društvenoj mreži Iks i zanimljivom objavom opisao politiku opozicije okupljene oko Dragana Đilasa.
U okviru velike rotacije na diplomatskim mestima Evropske unije širom sveta, Miroslav Lajčak, koji je trenutno specijalni izaslanik za dijalog Beograda i Prištine, očekuje se da postane ambasador EU u Švajcarskoj.
Predsednik Privremenog organa grada Beograda Aleksandar Šapić rekao je da je u ovim nestabilnim trenucima u kojima se čitav svet nalazi, veoma važno da na čelu Beograda bude srpski gradonačelnik koji će zastupati očuvanje srpskih nacionalih interesa, ne dozvolivši da bilo ko promoviše secesionističku i antisrpsku politiku.
Bankarski plasmani su tokom 2023. godine povećani za 2,64 milijarde evra, od kojih samo u poslednjem kvartalu prošle godine za 550 miliona evra, ali su plasmani privredi i stanovništvu imali veoma skroman rast, izračunali su autori okupljeni oko Kvartalnog monitora (QM).
Odluka Političkog komiteta Parlamentarne skupštine Saveta Evrope da usvoji preporuku za punopravno članstvo Prištine je izraz nepravde i visokog stepena arogancije, izjavio je danas državni sekretar u Ministarstvu odbrane Nemanja Starović.
Devojčica Danka Ilić nestala je u utorak u 13.45 u selu Banjsko Polje kod Bora i još nije pronađena! Posle opsežne potrage u kojoj je učestvovalo na hiljade spasilaca uz pomoć helikoptera i dronova, pretraga terena je obustavljena, a istražuje se i mogućnost otmice. Na ovu temu u "Info jutru" govorio je Nebojša Perović, advokat.
Američka Centralna informativna agencija radi o glavi predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću i za to ima pomoć ljudi koji su u neposrednom okruženju šefa naše države! Ovo tvrdi Aleksandar Vulin, bivši direktor Bezbednosno-informativne agencije. Na ovu temu su u "Info jutru" govorili Milenko Jovanov, član Predsedništva SNS i Dejan Vukelić, urednik Sprskog portala.
Serijalom dokumentarnih filmova o NATO agresiji nad Srbijom obeležavamo 25 godina od početka bombardovanja naše zemlje. Za 78 dana agresije na Srbiju je bačeno 22.000 hiljade tona projektila, među kojima 37.000 hiljada zabranjenih, kasetnih bombi, bombi sa osiromašenim uranijumom. Žena koja je među prvima u našoj zemlji pričala o zastrašujućim posledicama NATO bombardovanja je doktora Danica Grujičić, ministarka zdravlja. Ona je bila gošća "Info jutra".
Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija (SB UN) večeras još jednom nije prihvatio da raspravlja o NATO agresiji na Jugoslaviju pošto za predloženi dnevni red nije glasao dovoljan broj članica tog tela. Kao i na sednici SB UN 25. marta, i na večerašnjoj, ponovo zakazanoj na zahtev Rusije, Francuska je zatražila takozvano proceduralno glasanje o dnevnom redu. Za dnevni red, odnosno raspravu o NATO agresiji na Jugoslaviju 1999. godine, večeras je glasalo šest od 15 članica Saveta bezbednosti, dok je ostalih devet bilo uzdržano. Za usvajanje dnevnog reda bilo je potrebno devet glasova. Ovu odluku, u emisiji "Info veče" Informer TV, komentarisali su analitičari Veljko Jovanović i Luka Stajić, kao i Nebojša Obrknežev iz Ruske stranke.
Danas se u Palati Pravde nastavlja suđenje roditeljima ubice iz "Ribnikara", Kosti K. Danas će biti svedočenje deteta koje se zadesilo u školi za vreme krvoprolića.
Milan Pandurеvić (37) iz Bogatića i Biljana Ćosić (52) iz istog mеsta s boravištеm u Novom Sadu, kojima sе pripisujе da su prе dvе godinе počinili otmicu njеnog klijеnta u prostituciji, uz maltrеtiranjе oštеćеnog i iznuđivanjе novca, osuđеni su jučе u novosadskom Višеm sudu prvostеpеnom prеsudom na dеsеt i šеst godina zatvora.
Policajci u Prokuplju uhapsili su D. J. (30) iz okoline Stare Pazove, zbog sumnje da je izvršio krivično delo izazivanje opšte opasnosti, saopštila je PU Prokuplje.
Rođaci Vladimira i Miljane Kecmanović, roditelja dečaka ubice Koste K. (14) za koga se sumnja da je 3. maja počinio stravičan masakr u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" na Vračaru, na sve načine pokušavaju da blokiranu imovinu te porodice prebace na sebe, nezvanično saznaje Informer!
Košarkaši Partizana sinoć su u krcatoj Beogradskoj areni poraženi od Olimpijakosa sa 74:69 u meču 32. kola Evrolige i više ništa ne zavisi od njih u trci za plasman u plej-in! Do kraja ligaškog dela ostala su još dva kola, a teoretski crno-belima bi plasman u doigravanje elitnog evropskog takmičenja mogao da donese i najveći rival - Crvena zvezda!
Srpski košarkaš Boriša SImanić (26) progovorio je o predstojećim Olimpijskim igrama i istakao da bi želeo da se priključi reprezentaciji, ukoliko se bude oporavio.
Španski teniser Karlos Alkaraz nije uspeo da se plasira u polufinale mastersa u Majaminu pošto je izgubio od Grigora Dimitrova sa 6:2, 6:4, pa je nakon meča otrkio da je frustriran i da se oseća loše.
Ograničenja uvoza hrane iz Ukrajine u zemlje EU doprineće produžavanju sukoba, piše Fajnenšel tajms , pozivajući se na reči ministra agrarne politike i hrane Ukrajine Mikole Solskog.
Kafa je napitak bez koji mnogi ne mogu da započnu jutro. Neki vole gorku, neki slatku, ali jedno je sigurno, ukus koji volite dosta toga govori o vašoj ličnosti, kaže svetski psiholog Daren Stenton.
Jedan od najkontrovernijih parova u "Eliti", Anita Stanojlović i Anđelo Ranković sve više ulaze u sukobe, te su u poslednjih nekoliko nedelja nekoliko puta okončavali svoju vezu. Mađutim, sada su izgladili odnose, a onda se prepustili vreloj akciji.
Iako se činilo da je Miljana Kulić našla sigurnu luku pored svog novog partnera Darjana, ipak njihov odnos nije toliko idiličan, te je tokom ranih jutarnjih sati došlo do okršaja između ljubavnog para.
Bivša rijaliti učesnica Jelena Golubović je tokom jednog intervjua rekla kako joj je pokojna Isidora Bijelica ostala dužna novac, a sada se oglasio i asistent književnice, pa prokomentarisao ove navode.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.