• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA

Autor: Siniša Kostić

22.04.2022

16:24

OVAKO SE U NOVOM SADU SLAVILO 300 GODINA OD ŠEKSPIROVOG ROĐENJA! Za tadašnji mega hepening kriva je bila Šekspiromanija Laze Kostića

printscreen

Vesti

OVAKO SE U NOVOM SADU SLAVILO 300 GODINA OD ŠEKSPIROVOG ROĐENJA! Za tadašnji mega hepening kriva je bila Šekspiromanija Laze Kostića

Podeli vest

Preseljenjem Matice srpske iz Pešte 1864. godine i okupljanjem najumnijih Srba oko te institucije, Novi Sad je s pravom poneo naziv „ Srpska Atina“

Međutim, manje je poznato da je te 1864.godine bio i prava svetska prestonica kulture, jer je bio među retkim svetskim gradovima koji je slavio 300 godina od rođenja Vilijema Šekspira.

Organizatori proslave bili su Laza Kostić, tada student prava u Pešti, a kasnije najpoznatiji kao pesnik, zatim lekar i prevodilac Jovan Andrejević – Joles i Gligorije Gliga Geršić, takođe student peštanskog univerziteta.

Inače, Novi Sad je tada imao jedva 20.000 stanovnika, ali se ipak mogao pohvaliti da je jedini grad na slovenskom jugu i jedan od ne tako brojnih u svetu, koji je na izrazit i upečatljiv način obeležio godišnjicu rođenja velikog Šekspira. Pogotovu jer su proslavu organizovala dva studenta i jedan lekar.

Foto: S.K.

Matica srpska

Kako tvrde istraživači, „ Šekspiromanija“ Laze Kostića, u najboljem smislu te reči, bila je njegov osnovni motiv da se sa dvojicom svojih prijatelja prihvati organizacije pravog kulturnog mega događaja tog vremena. Laza je , inače, prve svoje stihove na srpskom jeziku napisao 1858. godine, kada je imao svega sedamnaest godina, dok je samo godinu dana kasnije preveo sa engleskog odlomke Romea i Julije, a prevod je objavljen u Letopisu Matice srpske.

Zvanični deo počeo uvertirom iz Rosinijeve opere Vilijem Tel

Proslava je održana u zgradi gde je sada hotel „Vojvodina“, a u zvaničnom delu počela je uvertirom iz opere Vilijem Tel kompozitora Đoakoma Rosinija.

Geršić je besedio o Šekspiru, a orkestar je kasnije svirao scenu ludila iz Donicetijeve opere Linda od Šamanija. U glavnoj tački programa izvedene su prve dve scene iz Šekspirovog komada Ričard III, u prevodu dr Andrejevića i Kostića. dok je za sam kraj svečanosti Laza Kostić recitovao svoju pesmu
„Epilog u slavu Šekspirovu“

U časopisu Danica su napisali da su sa strahom i nepoverenjem iščekivali prvo izvođenje nekog dela prevednog na srpski svetskog velikana pisane reči. Strah je bio zbog toga što se, kako je navedeno, Uprava narodnog pozorišta „ nije do sada laćala šekspirskih komada, jer mišljaše da će bolje biti Šekspira nikako, nego ma kako predstavljati“.

Foto: wikipedia.org

Laza Kostić

- Ali, sad kad videsmo ovaj odlomak „ Kralja Rikarda III“ s kakvim uspehom prođe preko srbske pozornice, pao je teret nepouzdanja sa naših grudi i slobodnije pogledasmo u budućnost našeg pozorišta.Predstavljači zaslužuju zahvalnost što nam ovo veče nikakvom disonancijom ne kvariše uzvišeno raspoloženje – napisano je tada u „Danici“.

Proslava Šekspirovog rođendana dodatak u istorijskom bilansu SNP 

Pokojni predsednik Matice srpske Božidar Kovaček je svojevremeno naveo da je proslava 300- godišnjice Šekspirovog rođenja bila za Srpsko narodno pozorište prilika da u svoj istorijski bilans upiše još jednu impozantnu stavku.

- Šekspir se sa srpske scene prvi put oglasio za jubilej,aprila 1864. godine odlomkom iz Ričarda III, u Kostićevom prevodu i njegovoj i režiji Laze Telečkog. Sledeće godine, takođe u aprilu,SNP u dosluhu sa istim prevodiocem igra Romea i Juliju, kao prvo celovito Šekspirovo delo na balkanskim
prostorima u prevodu sa originala – naveo je Kovaček.

Hroničari tog vremena zapisali su da je brojna publika, među kojom je bilo dosta gostiju iz Beograda, Pančeva, Subitice i drugih mesta, sa najvećim oduševljenjem prihvatila manifestaciju Šekspiru u čast , kao i da se o njoj danima pričalo među građanima i pisalo u ondašnjoj štampi.

Foto: Reuters

 
Primerak brošure Laze Kostića završio u Šekspirovoj biblioteci u Stafordu

Laza Kostić je o samoj manifestacija napisao brošuru na 42. stranice, a jedan primerak je, sa njegovom posvetom, završio i u Šekspirovoj biblioteci u Strafordu.

Predstavu je režirao Laza Telečki, a u ulici koja u centru Novog Sada nosi njegovo ime danas se „slave“ neki novi idoli, koji nemaju mozak, ali imaju silikonske sise , guzu i usta. Ma koliko ih smatrali „ zaostalim“ , naši preci su slavili Šekspira, najvećeg među velikanima u svetskoj književnosti. Klanjali su se genijalnom umu iz Straforda, a njihovi potomci se danas klanjaju
raznoraznim „zadrugarima“.



Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Izbori 2024

Vesti

TV

JOŠ TV VESTI

Hronika

Sport

Planeta

Zabava

JOŠ Zabava VESTI

Magazin

Džet set