• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA

Autor: Express.hr

18.05.2020

07:26

STEFAN JE ČAK 14 PUTA DOBIO NA LUTRIJI, a za to je koristio SAMO JEDAN METOD

Estrada

STEFAN JE ČAK 14 PUTA DOBIO NA LUTRIJI, a za to je koristio SAMO JEDAN METOD

Podeli vest

Jedan čovek uspeo je da pobedi sistem i osvoji čak 14 premija u igri loto, a za to je imao posebno razrađen sistem.

Stefan Mandel je u Rumuniji od 60-ih kuburio, patio i strahovao pod režimom Nikolaja Čaušeskua kao i milioni drugih Rumuna koji su zaglavili u toj zemlji. Jedna stvar koju je u to režimu dobio danas je direktan razlog njegovog bogatstva.

Školovao se za ekonomistu, ispalo je da jako dobro razume brojeve, kao jedan od onih čudotvoraca koji ih razumeju na intuitivnom nivou.

U 80-ima je napravio sistem i pogodio glavni dobitak, a do danas je pogodio čak 14 puta.


Sve je počelo još davno u Rumuniji još pod komunistima kada je izračunao da ako kupi srećke s određenim brojevima, može biti siguran da će dobiti najmanje drugi najbolji dobitak. Nagovorio je dvojicu prijatelja da i oni ulože novac, jer ipak nije bilo jeftino kupiti tolike srećke, i...

- Osvojili smo 72.783 leva, što je tada bilo jednako 18-godišnjoj plati - rekao je Mandel za „Planet Money” 2016., a prenosi „Washington post”.

I šta je učinio? Iskoristio je novac kako bi sa suprugom i decom pobegao iz Rumunije i vremenom se odselio u Australiju. Tamo je svoj sistem još i usavršio. Naoružao se kompjuterima, svime što mu je bilo potrebno, i izračunao je koje sve kombinacije mora da ispuni kako bi bio siguran da će dobiti.

Trebalo mu je još novca. Što je značilo još investitora. Pa ih je pronašao. I opet je uspeo. Pa su to isto napravili opet i opet. Kroz 80-te pogodio je glavni dobitak 12 puta i prisilio australijske nadležne službe da tako promene pravila da više nije mogao da primenjuje ono što je činio. Što se njega tiče, bilo je to sasvim OK. On je imao dovoljno novca da se okrene lotou u Virdžiniji u SAD. Baš taj loto zato što je bila reč o najmanje kombinacija koje su se vrtele od svih drugih po SAD.

Izračunao je da će mu za uplatiti dovoljno kombinacija biti potrebno 7,1 miliona dolara. A stvar se pokazala i krajnje praktičnom jer se moglo sasvim legalno štampati i ispunjavati listiće kod kuće. I opet je krenuo da prikuplja novac od investitora, ovaj put od njih nekoliko hiljada, pa kad je skupio tih 7,1 miliona, stao je da čeka dok džekpot naraste dovoljno da se sve skupa isplati do određene mere. Kada je došlo vreme, tri dana je ispunjavao sve potrebne brojeve iz svog doma u Australiji. Bio je februar 1992. kada je džekpot narastao na 27 miliona dolara, on je uplatio i pogodio. Bio je to ogroman novac u to doba. Operacija je zahtevala veliku logistiku. Unajmio je 30 kompjutera i 12 laserskih štampača kako bi mogao da štampa listiće. "Upotrebili smo između 20 i 30 tona papira", pričao je.

Foto: pixabay.com

 



Samo slanje brodom u Virdžiniju koštalo je 60.000 dolara. Odatle ih je Amerikanac Anitali Aledž Džunior, s kojim je Mandel sve dogovorio, preuzeo i raspodelio desetinama svojih službenika da ih uplaćuju po benzinskim pumpama i dućanima u Norfolku. Dva dana operacija se odvijala savršeno. A onda je nekoliko sati pre isteka roka za uplaćivanje, jedan od dućana prestao da prima uplate. Ispalo je da su uspeli da uplate između šest i sedam miliona listića, da su na kraju ipak ostali na milost i nemilost verovatnoće, ogromnoj za loto u njihovu korist, ali s obzirom na uloženo...

- Imali smo petoricu ljudi koji su pratili izvlačenje. Kada je izašla kombinacija od 27 miliona dolara, svi su bili dva metra u vazduhu - rekao je Aleks.

I ne samo što su osvojili glavnu premiju, nego su dobili još stotine manjih dobitaka, vrednih ukupno još jedan milion dolara. Na tren su ih stali istraživati FBI i Australijska komisija za bezbednost. A i Lutrija Virdžinije pokušala je da zaustavi isplatu. Ispalo je da je u to vreme to što su napravili bilo savršeno legalno, iako danas više nije. Direktor lutrije Ken Torson žalio se medijima, citirao Tomasa Džefersona da je lutrija mogućnost običnog čoveka da za mali novac dobije šansu da osvoji veliku nagradu. Kad se sve sabralo i oduzelo, Mandelovi investitori nisu se obogatili. Morali su da plate poreze, desetine ljudi koji su učestvovali u operaciji, i na kraju je svaki od 2500 investitora koji je uložio 4000 dolara, dobio 1400 dolara čistog dobitka.

Mandel je bio mozak operacije i kao konzultant je sebi isplatio honorar od 1,7 miliona dolara. Naredne godine organizovao je u Gibraltaru sopstvenu lutriju i... ubrzo je proveo neko vreme u zatvoru u Izraelu. 2016. kada su ga locirali i intervjuisali, bio je, međutim, u svojoj kući na plaži u južnom Pacifiku, daleko od lutrijske ludnice.


Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Izbori 2024

Vesti

Primenjene umetnosti važan deo projekta izgradnje beogradskog metroa
Društvo

Primenjene umetnosti važan deo projekta izgradnje beogradskog metroa

Sporazum o saradnji za aktivno uključenje studenata i nastavnog osoblja u projekat izgradnje beogradskog metroa potpisali su juče dekan Fakulteta primenjenih umetnosti prof. Goran Čpajak i direktor JKP „Beogradski metro i voz” Andreja Mladenović. Ovim preduzeće dodatno razvija saradnju sa fakultetima u cilju unapređenja struke, inovacija i tehnološkog razvoja i, od ustanova iz prvenstveno tehničke struke, proširuje je i na fakultete iz oblasti društveno-humanističkih nauka.

17.04.2024

22:23

TV

JOŠ TV VESTI

Hronika

Sport

Planeta

Zabava

JOŠ Zabava VESTI

Magazin

Srbija