HRVATSKA PRED EKONOMSKIM KOLAPSOM! ALARMANTNA PROGNOZA BEČKOG INSTITUTA: Proći će najgore od svih zemalja srednje i istočne Evrope! ZA SRBIJU NEMA ZIME!
Podeli vest
Hrvatsku u ovoj godini očekuje ogroman pad ekonomske aktivnosti, znatno veći nego što se dosad najavljivalo. Naime, zbog pandemije koronavirusa, može se očekivati da će hrvatska ekonomija u 2020. godini potonuti čak 11 posto, što je veći pad nego kod ijedne druge zemlje srednje i istočne Evrope.
To su najnovije prognoze uglednog Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WIIW), koji je ovih dana dao svoju ocjenu udara koronakrize na tranzicijska gospodarstva. U analizi se ističe kako je pandemija koronavirusa izazvala dosad nezapamćen šok u gospodarstvima zemalja u regiji te kako će njene posljedice biti jače od onih iz vremena posljednje recesije.
Predsednik Hrvatske seljačke stranke (HSS) Krešo Beljak istakao je da je sramota što će Hrvatska radio-televizija (HRT) prikazati u subotu, 16. maja, čak tri emisije posvećene Blajburgu, a nije objavila gotovo ništa 9. maja, kada je civilizovani svet slavio pobedu nad fašizmom.
14.05.2020
13:40
Najgore će pritom, upozoravaju u Beču, proći upravo Hrvatska, i to zbog prevelike orijentacije na turizam, u kojem se okrene svaka peta kuna u njenom gospodarstvu. Štoviše, pad hrvatskoga BDP-a u ovoj bi godini mogao biti gotovo dvostruko veći od prosjeka na razini zemalja u tranziciji, koji iznosi 6,1 posto.
"Hrvatsko gospodarstvo, koje je jako ovisno o turizmu, među najugroženijima je pandemijom covida-19", upozoravaju u Beču.
Ranije prognoze MMF-a govorile su o padu hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini od devet posto, dok nam je Svjetska banka prognozirala pad BDP-a od 6,2 posto. Nove vladine prognoze govore o smanjenju gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj u ovoj godini od 9,4 posto. U Bečkom institutu su, očito, znatno pesimističniji.
I domaći makroekonomisti upozoravaju da Hrvatsku u ovoj godini čeka pad u privredni ponor.
"U ovoj je godini realno očekivati pad BDP-a od devet do 11 posto. To će u najvećoj mjeri ovisiti o tome koliki će biti pad prometa u turizmu, kao i o tome koliki će pad biti u drugim delatnostima", kaže za Indeks Damir Novotni, ekonomski analitičar.
"Ova godina je izgubljena, iznosio pad devet, 10 ili 11 posto", napominje Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta. Dodaje kako će dubina pada zavisiti o daljem kretanju epidemije i nalaženju vakcine, kao i o tome hoće li se i kako organizovati sloboda kretanja ljudi u EU, o čemu direktno zavisi naš turizam.
Analitičare posebno brine mogućnost da se na jesen ponovno vratimo u karantin. Lovrinčevićeve računice pokazuju da je Hrvatsku svaki dan karantina koštao do stotinak miliona evra. Takođe, dodaje, dosadašnje iskustvo pokazuje da gotovo nijedno svetsko gospodarstvo, pa tako ni ono hrvatsko, ne može izdržati lockdown koji bi trajao duže od tri meseca.
Novotni, pak, upozorava da bi eventualni jesenji povratak u lockdown za Hrvatsku značio i veći pad priovredne aktivnosti od ove koju najavljuju u Beču jer bi tada bio izgledan pad BDP-a od čak 15 posto.u
Inače, osim Hrvatske, koja bi ove godine mogla biti rekorder po smanjenju ekonomske aktivnosti u širem regionu, velik pad BDP-a u Bečkom institutu prognoziraju i Sloveniji, 9,5 posto, zatim, Slovačkoj, devet posto, i Crnoj Gori, 8,5 posto. Reč je o zemljama koje su, kao i Hrvatska, jako vezane uz turizam i promet ili imaju jak robni izvoz.
S druge strane, najbolje bi trebalo da prođu države koje su najmanje okrenute turizmu ili koje su slabije integrisane u svetsku ekonomiju. To su, na prvom mestu, Srbija i Poljska, kojima u Beču nagoveštavaju pad ekonomske aktivnosti u ovoj godini od četiri posto.
Ako je suditi po analizi Bečkoga instituta, Hrvatsku u sledećoj godini čeka i znatno sporiji oporavak nego što se sada misli. Naime, njihove prognoze za 2021. godinu govore o rastu hrvatskog BDP-a od četiri posto. Iako je to čak i veća stopa od proseka na nivou tranzicionog regiona, a koja govori o oporavku regiona po dinamici od 2,8 posto, valja naglasiti kako analitičari Bečkoga instituta kod većine zemalja govore o sličnoj stopi oporavka kao i u slučaju Hrvatske.
I domaći ekonomisti ističu kako ih najave sporog oporavka ne iznenađuju. Domaća potražnja, napominje Novotni, sporo će se oporavljati od koronakrize, a veliko je pitanje i kako će teći oporavak potražnje na stranim tržištima o kojima Hrvatska zavisi, posebno u turističkom sektoru. Ono što bi Hrvatsku eventualno moglo da povuče napred su infrastrukturni, kako oni na državnom tako i na lokalnom nivou, koji bi se sufinansirali novcem iz fondova EU.
Lovrinčević, pak, strahuje što će turizmu i ostalim uslugama okrenutim Hrvatskoj doneti "nova koronarealnost".
"Postoji opasnost da turizam doživi trajnije posledice zbog novih mera zaštite od epidemije. U tom slučaju, za oporavak turizma i povratak na stanje iz prošle godine trebalo bi nam barem dve ili tri godine", poručuje Lovrinčević.
S druge strane, u Bečkom institutu ističu kako Zagreb čeka proces obnove od potresa. U kombinaciji s izgradnjom Pelješkog mosta i Istarskog ipsilona, nastavkom izgradnje autoputeva, obnova od potresa mogla bi dati jak podsticaj oporavku hrvatske privrede.
Na kraju, već sada je jasno da ćemo nakon koronakrize biti siromašniji i živeti teže nego do pre samo nekoliko meseci. Već sada je primetan rast nezaposlenosti, koji će se gotovo sigurno nastaviti i narednih meseci. Uz to, plate zaposlenih se režu, a kupovna moć građana smanjuje. Hrvatsku na leto očekuju i parlamentarni izbori pa analitičari upozoravaju da će novu vladu, čija god bila, dočekati jako puno posla i malo novca u državnoj blagajni.
"Ko god formira vladu, dočekaće ga sto pun problema", zaključuje Novotni.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Hrvatske seljačke stranke (HSS) Krešo Beljak istakao je da je sramota što će Hrvatska radio-televizija (HRT) prikazati u subotu, 16. maja, čak tri emisije posvećene Blajburgu, a nije objavila gotovo ništa 9. maja, kada je civilizovani svet slavio pobedu nad fašizmom.
S obzirom da ruske trupe napreduju i da se efikasno koriste klizne bombe, najkritičniji problemi za ukrajinske oružane snage ostaju nedostatak municije, dobro obučenih trupa i sposobnosti protivvazdušne odbrane, napisao je kolumnista Njujork tajmsa Mark Santora.
Predsednik Narodne stranke Vladimir Gajić oglasio se na društvenim mrežama oko izbora zakazanih za 2. jun i opleo po koaliciji okupljenoj oko tajkuna Dragana Đilasa.
Lider takozvane koalicije "Srbija protiv nasilja" Dragan Đilas još se nije oglasio povodom odluke predsednice Skupštine Srbije Ane Brnabić da se beogradski i lokalni izbori održe 2. juna, ali zato jeste automehaničar iz Berlina.
Predsednik Stranke Srbija centar Zdravko Ponoš izjavio je da ponuda koju je objavila predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić da će lokalni izbori biti istog dana kad i beogradski, odnosno 2. juna, "nije dobra".
Direktor Centra za odgovorne medije Marko Matić istakao je danas da odluka predsednice Skupštine Ane Brnabić da objedini beogradske i druge lokalne izbore za drugi jun odudara od demokratskih standarda, ali da je, zarad mira u kući i smirivanja tenzija u društvu, vlast napravila maksimalan mogući ustupak.
Radi istinitog obaveštavanja javnosti, a povodom navoda objavljenih u pojedinim medijima, vd generalnog direktora "Teleoptik Žiroskopi“ Zoran Jarić istakao je da se dronovi “kamikaze” koje koristi Vojska Srbije proizvode u preduzećima Odbrambene industrije Srbije.
Vlada Srbije odlučila je na današnjoj sednici da rezervno snabdevanje električnom energijom krajnjih kupaca koji nemaju pravo na garantovano snabdevanje obavlja Akcionarsko društvo "Elektroprivreda Srbije" Beograd.
U Banjaluci je danas održan veliki narodni miting "Srpska te zove", na kojem je prisustvovala i predsednica Srpske stranke "Zavetnici" Milica Đurđević Stamenkovski.
Komandant Kfora general-major Ozkan Ulutaš prisustvovaće Danu visokih zvanica na združenoj taktičkoj vežbi Vojske Srbije ''Vihor 2024'' sutra na Privremenom poligonu na Pešteru, saopštio je danas portparol Kfora Salvatore Maskoli.
U novom izdanju Info večeri o prijemu tzv. Kosova u Savet Evrope, opoziciji, ali i o sramnoj rezoluciji o navodnom genocidu u Srebrenici, govorili su gosti analitičar Veljko Jovanović, potpredsednica SRS Vjerica Radeta, državni sekretar Đorđe Dabić, Goran Đorđević, advokat, analitičar Slobodan Josipović.
Rezolucija o lažnom genocidu u Srebrenici bila je glavna tema emisije Rat uživo. O toj nepravdi i pritisku Zapada govorili su gosti bivši ministar policije RS Tomo Kovač, prof. Branko Nadoveza, sa Instituta za noviju istoriju, prof. Radomir Milašinović sa Fakluteta bezbednosti u Beogradu i Nebojša Kuzmanović direktor Arhiva Vojvodine.
U Info danu o sramnoj rezoluciji o navodnom genocidu u Srebrenici, govorili su Saša Milovanović, direktor "Srpskog Telegrafa" i novinar Aleksandar Gajović.
Suđenje Zoranu Marjanoviću, koji je optužen za ubistvo supruge Jelene (33) 2. aprila 2016. godine na nasipu Crvenka u Borči, biće nastavljeno sutra u Višem sudu u Beogradu.
Darko Simić, nekadašnji zamenik predsednika OO DS Lazarevac i simpatizer Miroslava Aleskića odavno je poznat javnosti, ne po obavljanju svoje funkcije i pristojnom ponašnju, već po spopadanju žena čemu su svedočile i prepiske koje su ugledale svetlost dana.
Više tužilaštvo u Zaječaru saopštilo je da se ispitivanje svedoka nastavlja sledeće nedelje kada će biti saslušan Dušan Janković, otac osumnjičenog Srđana Jankovića.
Posle gotovo godinu dana, u Prvom osnovnom sudu u Beogradu 13. marta održano je pripremno ročište u slučaju protiv okrivljenog N. Š. za krivično delo nanošenja teških telesnih povreda usled kojih je preminuo Zoran Nedeljković.
Poznati su prvi polufinalisti Lige Evrope! Fudbaleri Atalante, Rome i Bajer Leverkuzena i Marseja igraće u završnici drugog po jačini elitnog takmičenja.
Fudbaleri Aston Vile posle drame i penala pobedili su Lil sa 4:3 i plasirali se u polufinale Lige konferencija, dok je Fiorentine tek u produžetku slomila Viktoriju Plzenj rezultatom 2:0.
Evropska fudbalska unija(UEFA) kaznila Barselonu zbog rasističkih ispada njenih pristalica u Parizu, tokom utakmice četvrtfinala Lige šampiona protiv Pariz Sen Žermena, objavljeno je na njihovom sajtu.
Dugoočekivani blokbaster “Građanski rat: Svakom carstvu dođe kraj”, najskuplji akcioni film reditelja Aleksa Garlanda, koji se posle samo nekoliko dana prikazivanja u Americi našao na prvom mestu američke box office liste, premijerno je prikazan u Beogradu.
Tim princa Harija pobedio je na jednom polo turniru na Floridi, ali ukus pobede pokvarila mu je supruga Megan Markl i njen poljubac sa drugim muškarcem.
Iako su se Anđelina Džoli i Bred Pit razveli još 2019. godine, to nije bio kraj nesuglasica i sudskih sporova oko starateljstva nad decom i vlasništva nad vinarijom u Francuskoj.
Kako dalje je ključno pitanje za mnoge koji pate od slomljenog srca. Uz nekoliko saveta stručnjaka za ljubavne odnose, možete se oporaviti brže nego što mislite.
Nakon što je Koraima Tores, svetskoj publici poznata po telenoveli "Kasandra", za Informer izjavila da bi volela da glumi sa Milošem Bikovićem, producenti su rešili da joj ponude ulogu koju neće moći da odbije.
Folker Era Ojdanić već nekoliko godina ima kuću na crnogorskom primorju gde svake godine letuje, a svojevremeno je doživeo šok kada mu je nekretnina obijena.
U Reljanu kod Preševa, aprila 1999. u toku vazdušnog napada NATO bombardera stradala su sedmorica pripadnika 78. motorizovane brigade Vojske Jugoslavije...
Tim lekara Klinike za kardiologiju Kliničkog centra u Kragujevcu, prvi je - južno od Beograda, ugradio srčanu mini-pumpu impelu najtežim pacijentima. Ta vrsta mehaničke podrške omogućava bezbednije intervencije kod životno ugroženih bolesnika.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.