ALBANCI SE PREIGRALI, BEOGRAD IMA NENADANI KEC U RUKAVU! Priština osam godina neće da ispuni Briselski sporazum i formira ZSO, SADA ĆE IH TO SKUPO KOŠTATI!
Podeli vest
Paradoksalno je da Briselski sporazum, iako ni osam godina od potpisivanja nije sproveden u delu koji se odnosi na formiranje Zajednice srpskih opština, Beogradu opravdano nezadovoljnom zbog toga nudi nenadani kec u rukavu za dalje pregovore. Uvek može da kaže: dok se ne sprovede dogovoreno nema napretka u daljem traženju kompromisa
Prošlo je tačno 2.922 dana otkad su Ivica Dačić i Hašim Tači uz posredstvo baronice Ketrin Ešton potpisali Briselski sporazum, a i dalje postoje nedoumice da li nam je taj sporazum bio potreban.
Albancima se na KiM ljulja tlo pod nogama, pre svega zbog sumorne stvarnosti u „državi Kosovo". Verujte, dobrom delu njih priča o životu u državi Srbiji više ne zvuči smešno i zaludno
18.04.2021
19:53
Srbija spremna na saradnju
Sagovornici Sputnjika, i pored svih kritika koje ovaj sporazum godinama trpi, ipak misle da Srbija ima od njega koristi, jer je parafom na njega i ispunjavanjem preuzetih obaveza pokazala da je spremna na saradnju i kompromis što nije slučaj sa Prištinom.
Zoran Anđelković, nekadašnji predsednik Privremenog Izvršnog veća Kosova i Metohije, napominje da treba imati u vidu okolnosti koje su postojale te 2013. godine kada je sporazum potpisan, jer je EU tada bila sigurna da će se u narednih nekoliko godina kompletirati nezavisnost Kosova .
Nerealizacija sporazuma postala kec u rukavu Beograda
- Briselska administracija je na žalost igrala tada na kartu da prikupi i neke lične političke poene nadajući se da će se u talasu priznavanja Kosova koji se tada dešavao taj trend nastaviti, ne očekujući uopšte da će Srbija u međuvremenu i ekonomski i politički ojačati i zaustaviti taj proces. Tako da je taj sporazum u stvari EU inicirala i garantovala uverena da neće ni biti potrebe za njegovom realizacijom - uveren je Anđelković.
On ukazuje da nam je Briselski sporazum dao na neki način značajnu prednost u svim budućim razgovorima.
- Mi sada imamo potpuno pravo da kažemo: dok se ne sprovede kompletan sporazum nema napretka u dogovorima i u traženju kompromisnog rešenja - navodi Anđelković.
Dilema ko je od Briselskog sporazuma profitirao a ko izgubio - EU koja ga je inicirala, Priština koja je njime stavila pod „kontrolu" sever Kosova ili Srbija koja još uvek čeka formiranje Zajednicu srpskih opština dogovorenu ovim sporazumom, vodi se od dana njegovog potpisivanja.
Amerika ne želi da Priština realizuje sporazum
Mirko Krlić, koji je u vreme potpisivanja Briselskog sporazuma bio pomoćnik tadašnjeg direktora Kancelarije za KiM Aleksandra Vulina i deo tima zadužen za kulturnu baštinu, kaže da je Srbija u samom startu postigla mnogo jer su prvobitne verzije sporazuma koje su joj nuđene bile katastrofalne.
- S obzirom da je to period kada je kosovsko pitanje iz UN prebačeno na EU, Brisel je video da da će morati da pravi ustupke i tako smo i došli do ove konačne verzije sporazuma, i pored svih pritisaka koje smo tada trpeli. Druga je stvar što Priština nije ispunila dogovoreno iz Brisela, a sasvim treća zašto Evropa koja je to tada prikazala kao veliku pobedu ne može ili neće da utiče na Prištinu da deo koji se tiče formiranja ZSO ispuni - kaže naš sagovornik.
Po njegovom mišljenju, takvo nonšalantno ponašanje Prištine ima uporište samo u jednom:
- Sami albanski političari su rekli da Kosovo nema svoju spoljnu politiku i da je njihova spoljna politika - politika Amerike. Dakle, u tom smislu treba sumnjati da je Amerika ta koja „koči" primenu Briselskog sporazuma, jer joj iz razloga koji su verovatno vezani za neki njen interes ne odgovara realizacija tog sporazuma - smatra Krlić.
Da nije to u pitanju dodaje on, ZSO bi na mig Amerike bila formirana.
Srbija pokazala da je kooperativna
Stevica Deđanski, direktor Centra za razvoj međunarodne saradnje, slaže se da Briselski sporazum izaziva kontroverze, da neki kažu da nam nije ni trebao, a drugi tvrde suprotno.
- Međutim, činjenica je da nam je u tom momentu taj sporazum bio neophodan jer smo bili u ćorsokaku sa pregovorima i to je nekako moralo da se odblokira. Strane sile su sve vreme pokušavale da pokažu kako smo mi strana koja ne želi dijalog niti kompromis. Mi smo im pokazali na kraju da je situacija skroz drugačija jer smo seli za sto, razgovarali, potpisali i ispunili ono što smo potpisali. Srbija nije ništa izgubila ovim sporazumom, ali nije ništa preterano ni dobila, bar ne na terenu, i to zato što Priština nije ispoštovala svoj deo dogovora - objašnjava Deđanski.
Benefit koji Srbija ima od Briselskog sporazuma, jeste to što je njime pokazala da je kooperativna i spremna da se nađe rešenje.
- Priština to nije uradila a mi ne znamo zašto Evropa ne insistitira kod Prištine da sprovode potpisano. Ali smo zato mi tu da EU stalno ovim sporazumom opominjemo da ni ona nije ispoštovala potpisano jer ona je bila garant - dodaje Deđanski.
Najviše što se moglo u tom trenutku
Šest od 15 tačaka briselskog sporazuma odnosi se na Zajednicu srpskih opština koja još uvek nije formirana. Ostale tačke sporazuma, čije je sprovođenje zavisilo od Beograda, a koje se odnose na integraciju policije i pravosuđa na severu u kosovski pravni sistem, telekomunikacije i održavanje lokalnih izbora izbora na severu po kosovskim propisima realizovane su.
Nije sproveden deo sporazuma koji se odnosi na energetiku. Tog 19. aprila 2013. dve strane stavile su paraf na nešto što je Srbima na KiM trebalo u bliskoj budućnosti da donese zajednicu 10 opština sa srpskom većinom južno i severno od Ibra, a sa ovlašćenjima u obrazovanju, zdravstvu, ekonomskom razvoju, urbanom i ruralnom planiranju.
Ivica Dačić u to vreme predsednik Vlade, koji je ispred Srbije i potpisao sporazum, rekao je dan posle potpisivanja da je to "najviše što se u tom trenutku moglo ostvariti."
Potpisivanju sporazuma posredovala je tadašnja šefica diplomatije EU Ketrin Ešton, koja je od sporazuma imala velika očekivanja, ali je i dobila velika priznanja što je uspela da ga isposluje.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
englezii
pre 2 godine
Ja bih odmah aktivirao onih 5 obecanih otpriznanja ! Mislim da bi trebalo polako ponovo poceti sa otpriznanjima !
Ne razumem zasto Srbija ne povuče svoj potpis sa Briselskog sporazuma jer on ne funkcioniše. Nastavak bilo kakvih "pregovora" bez ispunjenja dogovorenog je dalje ponižavanje i vredjanje Srbije.
Albancima se na KiM ljulja tlo pod nogama, pre svega zbog sumorne stvarnosti u „državi Kosovo". Verujte, dobrom delu njih priča o životu u državi Srbiji više ne zvuči smešno i zaludno
Ćuta je javno istakao da je, po njegovom uvek skromnom mišljenju, predsednik Srbije Aleksandar Vučić prihvatio zahtev opozicije za spojenim izborima 2.juna da bi ih, kako kaže Ćuta, pocepao!
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić tokom medijskog istupanja govorio je o svim gorućim tematikama koje okupiraju naš narod, a ovim povodom napomenuo je i da ga očekuje veoma važan sastanak sa pomoćnikom državnog sekretara SAD za evropska i evroazijska pitanja, nakon čega putuje u Njujork.
Aktuelni sukob Irana i Izraela i lobiranje Zapada na Bliskom istoku komentarisali su gosti Info večeri, advokat Nebojša V. Petrović, ekonomista Bojan Dimitrijević i ivši protivterorista i dobrovoljac u Donbasu Radomir Bata Počuča
Specijalni gost Glavnog dnevnika Informera bio je Marjan Rističević, SNS. On je komentarisao mnoge zahteve opozicije vezane za izbore, ali i način na koji posluju Šolakovi mediji.
Aktuelne teme poput, raketnog napada Irana na Izrael i vojne vežbe Vojske Srbije "Vihor", komentarisali su gosti emisije "Rat uživo", general Mitar Kovač, novinar Darko Zlojutro i počasni konzul u Izraelu Aleksandar Nikolić.
Gost "Info dana" bio je analitičar Saša Borojević. On je govorio o tome na koji način su povezani svi ratovi koji se trenutno rasplamsavaju po celom svetu. Evo kakve veze ima Balkan i Srbija sa projektima velikih sila. Uživo u program, putem vajber linka, uključio se i Dževad Galijašević, stručnjak za terorizam koji je komentarisao kompleksne odnose između Amerike i Izraela.
U kruševačkom naselju Bagdala, u kasnim popodnevnim satima, dogodio se pokušaj ubistva. Prema još uvek nezvaničnim informacijama, od posledica napada nožem, jedan muškarac je zadobio teške povrede i životno je ugrožen.
Nakon navoda pojedinih medija da je Dalibor Dragijević (40), koji je bio osumnjičen da je pomogao bratu Dejanu Dragijeviću (50) da sakriju telo ubijene Danke Ilić (2) iz Bora, preminuo nasilnom smrću, glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Zaječaru rekao je da te navode ne može da potvrdi.
Dugoočekivani blokbaster “Građanski rat: Svakom carstvu dođe kraj”, najskuplji akcioni film reditelja Aleksa Garlanda, koji se posle samo nekoliko dana prikazivanja u Americi našao na prvom mestu američke box office liste, premijerno je prikazan u Beogradu.
Tim princa Harija pobedio je na jednom polo turniru na Floridi, ali ukus pobede pokvarila mu je supruga Megan Markl i njen poljubac sa drugim muškarcem.
Iako su se Anđelina Džoli i Bred Pit razveli još 2019. godine, to nije bio kraj nesuglasica i sudskih sporova oko starateljstva nad decom i vlasništva nad vinarijom u Francuskoj.
Šumadija sajam u Kragujevcu sve do nedelje biće najlepše mesto u ovom gradu. Na najvećem Sajmu hortikulture u regionu već prvog dana na platou ali i pod krovom velike hale, okupilo se stotinu izlagača i nekoliko puta više posetilaca.
Manastir Prepodobnog Prohora Pčinjskog kod Bujanovca dobio je na poklon 1, 7 hektara zemlje. Ljiljana Antić Ranđelović iz Paraćina odlučila je da svoje nasledstvo daruje ovoj svetoj kući.
Članovi Udruženja veterana Posebne jedinice policije u Kuršumliji obišli su spomenik tragično stradalog Duška Ilića, njihovog kolege i prijatelja, koji je ubijen u selu Budakovo kod Suve reke na Kosovu i Metohiji, tačno pre 25 godina, 19. aprila 1999. godine.
U dvorištu Tehničke škole "15.maj "pas lutalica napao je i ujeo srednjoškolku za butinu, ali joj je ukazana pomoć i posle primljene terapije puštena je kući.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.