ZAPAD PROTIV RUSIJE I KINE - NOVI FRONT U BOSNI! Velika promena odnosa moći - žestok obračun počeo u SB UN, SRBIJA I SRPSKA U OPASNOSTI!
Podeli vest
Zapad sa jedne i Rusija i Kina sa druge strane otvorili su novi politički front na Balkanu - u Bosni i Hercegovini. Ipak, teško da će on biti u glavnom fokusu njihovih razmirica. Svakako, sednica Saveta bezbednosti UN povodom rusko-kineske rezolucije o visokom predstavniku u BiH pokazatelj je promene odnosa moći u međunarodnom sistemu
Ovako sednicu Saveta bezbednosti UN (SB UN) na kojoj se, na predlog Rusije i Kine, glasalo o rezoluciji koja bi ograničila mandat visokog predstavnika u BiH, ocenjuje Željko Budimir, profesor međunarodnih odnosa na Fakultetu političkih nauka u Banja Luci.
Turski trgovci naoružanjem, zajedno sa Ministarstvom odbrane BiH i lokalnim posrednicima poslednjih nedelja u Sarajevu intenzivno ugovaraju nabavku veće količine oružja, municije i ubojnih sredstava namenjenih Kosovskim bezbednosnim snagama
19.07.2021
17:21
Predložena rezolucija kojom bi se mandat visokog predstavnika ograničio na godinu dana, do 31. jula naredne godine, nakon čega bi njegova kancelarija (OHR) bila zatvorena, nije usvojena. Ipak, ruski predstavnik u SB Dmitrij Poljanski naglasio je da to što rezolucija nije usvojena, ne znači da je kandidat za visokog predstavnika, nemački političar Kristijan Šmit, izabran na tu funkciju. Mesto ostaje upražnjeno, kategorično je ustvrdio.
Zapad protiv Rusije i Kine i u BiH
Prema Budimirovim rečima, postojanje velikih sila koje drugim očima gledaju na budućnost BiH, u odnosu na poglede Vašingtona i Brisela, nije velika novost. Velika novost je uključivanje Kine, mada ni to ne treba mnogo da čudi, dodaje naš sagovornik.
- Kina je prisutna na prostoru jugoistočne Evrope kroz investicije i druge ekonomske aktivnosti, pa i u BiH. S druge strane, imali smo dosta aktivnosti protiv kineskih interesa i iz Sarajeva. Nemojte zaboraviti da je ministarka spoljnih poslova BiH Bisera Turković pre izvesnog vremena, prateći Vašington, osudila stanje ljudskih prava u Kini. Kina pokazuje i da je velika sila, jer jedna od prvih naznaka da ste velika sila je da imate interese ne samo u svojoj regiji, nego na prostoru čitavog sveta - ističe Budimir.
Nastup Pekinga prevazilazi granice Balkana
Za profesora Miloša Šolaju pojava velikih sila kao aktivnih igrača imaće uticaja na unutrašnju političku sliku BiH. On očekuje da se u igru pored Rusije, Kine i SAD aktivnije uključi i EU, na čiji je zahtev svojevremeno i uvedena funkcija visokog predstavnika.
Nastup Kine on ocenjuje kao nameru ove zemlje da uzme učešće u političkim bitkama koje prevazilaze region Balkana. Zbog svega toga, prema Šolajinim rečima, biće zanimljivo posmatrati kako će se odnosi među velikim silama odvijati - posebno oko nalaženja pravnog osnova za zatvaranje OHR jer, kako naš sagovornik kaže, mnoge stvari povodom toga nisu jasne.
- Savet za implementaciju mira, čija je i sama uloga ne samo sporna, nego na neki način i neizvesna, usvojio je pet ciljeva i dva uslova, dok je s druge strane, koncept koji zagovaraju Kina i Rusija sasvim drugačiji. Tako da će biti zanimljivo posmatrati kako će se ta dva koncepta sprovoditi, ko će ih sprovoditi i da li će konvergirati u nekom trenutku - smatra Šolaja.
Iako je, sudeći po izjavama zvaničnika, kako inostranih, tako i iz Republike Srpske, sudbina Kristijana Šmita na čelu OHR-a neizvesna, Šolaja i Budimir ipak smatraju da će on doći u BiH.
Šmit dolazi - ali na godinu dana
Njegovo će imenovanje, po Šolajinim rečima, biti plod kompromisa. Prećutni konsenzus o njegovom imenovanju nagoveštava to što u SB UN nije potvrdio njegov izbor, ali on nije ni stavljen na glasanje - to pokazuje da će njegovo postojanje biti tolerisano makar na godinu dana, na koliko je rusko-kineska rezolucija oročila njegov mandat.
Za našeg sagovornika posebno interesantno pitanje je kako će se prema njemu postaviti zvaničnici Republike Srpske koji su se usprotivili ne Šmitu, nego OHR-u kao instituciji.
Budimir napominje da je Republika Srpska razvila institucionalne mehanizme suprotstavljanja odlukama visokog predstavnika, kao što je odbijanje objavljivanja odluka visokog predstavnika u Službenom glasniku RS.
- Za sada, može se videti da je vlast u RS vrlo odlučna da se protivi odlukama visokog predstavnika putem nametanja, tako da ne sumnjam da će vlast u RS i srpski predstavnici u zajedničkim institucijama da spreče nametanje odluka visokog predstavnika. Da li je to moguće? Videli smo da je Incko bio paralisan, ne zbog toga što nije želeo da nameće odluke i da primenjuje Bonska ovlašćenja, nego je znao da to vodi ka političkoj nestabilnosti u BiH. S druge strane, RS je političko-teritorijalna jedinica sa karakteristikama ozbiljne države, koja može da spreči bilo kakvo nametanje odluka - kaže Budimir.
Prema Šolajinom mišljenju, biće teško odupreti se svemu što nosi funkcija visokog predstavnika - međutim, prvo bi trebalo videti koju će političku metodologiju i stil primeniti novi šef OHR-a.
- Činjenica je da iza njega stoji Nemačka koja je jako zainteresovana, najuticajnija i najmoćnija u EU. Iako nije članica SB, Nemačka je bila članica Kontakt grupe i učestvovala je u svim aktivnostima koje se tiču postjugoslovenske situacije. Prema tome, on će imati sasvim drugi politički kapacitet samom činjenicom odakle i sa koje pozicije dolazi. U tom će pogledu, sasvim sigurno, imati veću političku moć nego što je imao Incko - smatra Šolaja.
Sankcije nemaju efekta
Pritisci da se visoki predstavnik prihvati, prema Budimirovom mišljenju, neće dati rezultate, što je već vidljivo, jer sankcije koje su nametnute političkim predstavnicima srpskog naroda nemaju efekta.
- Mislim da visoki predstavnik dolazi i da će biti spreman da nedemokratskim metodama, kroz nepravno nasilje primeni gomilu mera. Ali, ako Republika Srpska ostane na pozicijama na kojima se sada nalazi, uz političko jedinstvo državnog vrha, mislim da možemo da se odupremo pritiscima, posebno zato što niko ne može da vam nametne ono što nećete da sprovedete - zaključuje Budimir.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Dragi
pre 2 godine
Poruka predsjedniku Vučiću i patrijarhu Porfiriju: ako ne urazumite čelnike SDS-a i PDP-a (Šarović, Borenović i Ivanić) Republika Srpska će nestati. Navedeni su ozbiljna pretnja srpskom jedinstvu i žele da preuzmu vlast, bez obzira na cijenu, pa čak i po cijenu nestanka Republike Srpske.
Nažalost, srpsko nejedinstvo nas je mnogo koštalo u prošlosti. Verujem da će se ova trojica opzicionih političara ipak izdići iznad partijskih interesa i ojačati stav Srpske koja treba u ovom trenutku da bude jedina partija. Mislim da bi, čak, Dodik mogao da se direktno obrati za pomoć ne samo Vučiću, koji je takođe u teškoj poziciji, već i Putinu jer je RF ne samo članica SB UN već i supersila i garant dejtonske Bosne. Treba uvek imati u vidu i najgoru opciju jer neprijatelji Srpske u Bosni ne miruju i očigledno idu na vojno rešenje i definitivno rušenje RS. Mislim da zapad u tom slučaju ipak ne bi ušao i direktan sukob sa Rusijom jer su svi svesni šta bi to značilo za njih i za ceo svet.
Turski trgovci naoružanjem, zajedno sa Ministarstvom odbrane BiH i lokalnim posrednicima poslednjih nedelja u Sarajevu intenzivno ugovaraju nabavku veće količine oružja, municije i ubojnih sredstava namenjenih Kosovskim bezbednosnim snagama
Portparol Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova izjavila je da će se, u slučaju da se na teritoriji Poljske pojavi američko nuklearno oružje, odgovarajući objekti odmah pridružiti spisku legitimnih ciljeva za uništenje ako dođe do direktnog vojnog sukoba sa NATO-om.
Zapadni saveznici Kijeva ne znaju kako da se izvuku iz sukoba u Ukrajini, rekao je bivši švajcarski obaveštajac i savetnik NATO pukovnik Žak Bo u intervjuu za Jutjub kanal Daniel Davis/Deep Dive.
Do sada su đilasovci pokušavali da ubede narod da je medijska situacija u Beogradu najbolja i da je opozicija navodno pobedila prošle godine, a da je, nasuprot tome, situacija u ostalim mestima po Srbiji očajna! Ipak, sada je došlo do obrta!
Urednik portala European Western Balkan, Aleksandar Ivković govorio je na tajkunskoj televiziji o odluci Dragana Đilasa, Miloša Jovanovića i Zdravka Ponoša da izađu na lokalne izbore po ostatku Srbije, a da u Beogradu izbore bojkotuju
U Skupštini Srbije danas je počela sednica na čijem su dnevnom redu izmene i dopune Zakona o lokalnim izborima kojima se menjaju rokovi za raspisivanje i glasanje na lokalnim izborima.
Dajem punu podršku predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću, koji se argumentovano i hrabro borio za interese Srbije u Savetu bezbednosti UN, najvišem forumu svetske politike. Naša zemlja je u prethodnom periodu suočena sa izuzetno teškim pitanjima samo zbog posvećenosti slobodoljubivoj i samostalnoj politici i zbog apsolutne odlučnosti da odbrani interese svoje države i naroda, koji je izložen najvećim izazovima decenijama unazad.
Maja Gojković, članica Predsedništva SNS pružila je podršku predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću, koji se, kako je izjavila "argumentovano i hrabro borio za interese Srbije u Savetu bezbednosti UN".
Srđan Barac iz Centra za društvenu stabilnost analizirao je tekući sukob u Ukrajini i budućnost te zemlje nakon njegovog okončanja. On je o svemu tome govorio u emisiji "Info jutro" na Informer TV.
Karijerni diplomata Branko Branković gostovao je u "Info jutru" Informer TV i govorio o jučerašnjoj sednici Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, kao i o položaju Srba na Kosovu i Metohiji, odnosno o Zajednici srpskih opština koja još uvek nije formirana.
Gost Dnevnika TV Informer bio je predsednik Narodne stranke Vladimir Gajić. On je komentarisao današnju sednicu Saveta bezbednosti UN u Njujorku, ali i situaciju u kojoj se trenutno nalazi Srbija u odnosu na Kosovo i Metohiju i Republiku Srpsku.
Srpskom državljaninu Bojki T. (43) danas u sudu u Lucernu u Švajcarskoj počinje suđenje za pokušaj ubistva bivše supruge Andree T. koju je u aprilu 2021. godine, u porodičnom stanu u ovom gradu, zapalio, a onda izbo nožem.
U istrazi ubistva Danke Ilić (2) iz Bora, za koje su osumnjičeni radnici JKP "Vodovod", iz ovog grada, Dejan Dragijević (50) i Srđan Janković (50), do sada je u Višem javnom tužilaštvu u Zaječaru saslušano 14 svedoka, a ispitivanje ostalih se nastavlja u narednim danima.
Jedan od najtrofejnijih evropskih fudbalskih trenera, poznat po nadimku "Posebni", Žoze Murinjo (61) ističe kako je iza njega bogata karijera, ali da u narednim godinama planira da postigne barem još toliko.
Na današnji dan 23. aprila 2011. godine odigran je 140. "večiti derbi" u kome je ekipa Partizana savladala Crvenu zvezdu sa 1:0 u okviru 23. kola Superlige Srbije,
Argentinski teniser Federiko Korija, 83. na ATP listi, prisetio se početka 2022. godine i rada sa Novakom Đokovićem pre nego što je naš igrač deportovan iz Australije.
Poslednjih godina Ričard Gir (74) se malo povukao iz javnosti, a skoro ga je teško videti i sa suprugom Aleksandrom Silvom, koja je mlađa od njega 33 godine.
Kendži Žirak, popularni pevač iz Francuske, upucan je u noći između 21. i 22. aprila, zbog čega je hitno prevežen i zadržan u bolnici u Bordou, prenose francuski mediji.
Nikola Rokvić pešači do Grčke kako bi pomogao deci oboleloj od raka, a već prvi dan prešao je više od 30 kilometara. Pevač se javio porukom na Instagramu i pokazao kako je proveo noć.
Na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru održano je 66. državno takmičenje iz matematike za učenike srednjih škola, koji ne pohađaju specijalizovana matematička odeljenja.
U Muzeju knjige i putovanja na Banjici, nalaze se najveće zbirke knjiga u Jugoistočnoj Evrope, knjige pisane na različitim materijalima – na papirusu, štapićima od bambusa, najkvalitetnijoj kineskoj svili, palminom i bananinom lišću ali i sa koricama od ljudskih kostiju...
Zahlađenje i pad temperature zabrinuli su voćare zbog opasnosti od mraza i izmrzavanja cvetova i tek zametnutih plodova jer i slab mraz može da napravi štetu u voćnjaku i znatno umanji rod.
Da nije bilo potrebe, vlasnici pogrebne opreme iz Srbije i okruženja ne bi organizovali ni prvi, a za vikend su najavili drugi Sajam na kome će izložiti proizvode i prateću opremu.
Kada se povede razgovor o srpskom jeziku često se govori o turcizmima, odnosno rečima koje su iz turskog ušle u naš jezik i tu se "odomaćile" tokom viševekovne otomanske prisutnosti u Srbiji. Međutim, malo se zna da su i naša kultura i jezik imali značajan uticaj na turski. Jedan od pokazatelja istorijskog značaja srpskog jezika jeste, između ostalih, i njegov status u Osmanskom carstvu.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.