Odluka ruskog predsednika Vladimira Putina da još pre 10 godina formira rezervne fondove spasla je rusku ekonomiju, rekao je u intervjuu za Sputnjik nekadašnji ministar finansija i aktuelni predsednik ruske Finansijske komore Aleksej Kudrin
25.12.2019
08:54
Konsolidovati prioritet ruskog ustava nad međunarodnim ugovorima
Zabraniti zvaničnicima i sudijama da imaju drugo državljanstvo ili dozvolu boravka u drugoj zemlji
Zahtevati da predsednički kandidati stalno borave u Rusiji najmanje 25 godina i nikada nemaju drugo državljanstvo
Uklonite riječ "za redom" iz članka kojim se zabranjuje da se biraju za predsednika više od dva puta zaredom
Da se stvori sistem javnih vlasti koji će obuhvatati i javne organe i lokalne vlasti
Odredite minimalnu platu i obaveznu indeksaciju penzija
Prenos od predsednika na državnu Dumu pravo da odobri premijera i članove vlade
Omogućite Savetu Federacije da otpušta sudije
Ovlastite Ustavni sud na zahtev predsednika da proveri ustavnost zakona pre nego što su potpisani
Pre svega, predsednik je predložio da se utvrdi prioritet ruskog ustava nad bilo kojim međunarodnim ugovorima - odnosno da ih treba poštovati samo ako nisu u suprotnosti sa osnovnim ruskim zakonom.
Šta znače Putinove reči o ustavnim promenama
Ustav već ima prednost nad međunarodnim ugovorima, kaže Ilija Šablinski, zamenik šefa Odeljenja za ustavno i administrativno pravo.
"Ustavni sud ima ovlašćenja da proverava međunarodne ugovore radi ustavnosti. Dakle, međunarodni ugovori čije su norme u suprotnosti sa ustavom ne mogu biti potpisane i ratifikovane", napominje stručnjak.
Međutim, prema 15. članu ustava, Rusija može zaključiti međunarodne ugovore, čije su norme suprotne nacionalnim zakonima.
"Ako ona potpiše takav sporazum koji je suprotan nekom zakonu, Ruska Federacija je tako odlučila, onda norma ovog sporazuma ima prednost nad normom nacionalnog zakona. Ali ni o čemu se ne može raspravljati", primetio je ekspert.
Kome će biti dozvoljeno da bude predsednik?
Pored toga, Putin veruje da na predsedničkim izborima treba dozvoliti samo Ruse koji kontinuirano žive u zemlji najmanje 25 godina i nikada nisu imali drugo državljanstvo, a reč "zaredom" može da se ukloni iz članka kojim je zabranjeno da predsedava više od dva puta zaredom.
Ovi predlozi još nemaju praktično značenje, kaže profesor Šablinski.
"Autori Ustava polazili su od šireg istorijskog konteksta (kada su napisali da predsednički kandidat treba da živi u Rusiji najmanje 10 godina). Setili su se da je Solženicin bio prisilno izbačen iz zemlje, da su stotine vrednih i talentovanih ljudi proterane iz SSSR-a, i "oni su se vraćali tek krajem 80-ih i početkom 90-ih. Da li je to značilo da im treba oduzeti pravo da se kandiduju na najvišim vladinim funkcijama?" - tvrdi ekspert.
Državna reforma?
Prema Putinu, sastav vlade trebalo bi da odobri parlament, a ne predsednik.
"Akcije Državne Dume rastu zajedno sa mogućnostima. Njoj će biti povereno pravo da odobri kandidaturu premijera i čitave vlade. Novi predsednik neće imati pravo da ih odbaci. A s obzirom na trenutnu situaciju, to se ne može hipotetski predstaviti. To izgleda kao komponenta budućeg tranzita", rekao je politički analitičar BBC Konstantin Kalačev.
"Ova reforma se neće mnogo promeniti u trenutnoj situaciji. Ali, zapravo, da, ovo je promena u državnom sistemu Rusije," rekao je politički analitičar Abas Galijamov.
Prema njegovim rečima, iz Putinovih predloga proizilazi da se vrednost poslaničkog mandata i položaj govornika povećavaju: „Možda se Putin sprema da zauzme mesto predsednika Državne dume?“
Ne tako davno, Putin je već govorio o mogućoj ustavnoj promeni. Konkretno, on je već govorio o ovoj temi tokom svoje godišnje konferencije za štampu prošlog decembra. Međutim, u to vreme bilo je samo pitanje uklanjanja reči "zaredom" iz članka o dozvoljenom broju predsedničkih mandata.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Odluka ruskog predsednika Vladimira Putina da još pre 10 godina formira rezervne fondove spasla je rusku ekonomiju, rekao je u intervjuu za Sputnjik nekadašnji ministar finansija i aktuelni predsednik ruske Finansijske komore Aleksej Kudrin
Ćuta je javno istakao da je, po njegovom uvek skromnom mišljenju, predsednik Srbije Aleksandar Vučić prihvatio zahtev opozicije za spojenim izborima 2.juna da bi ih, kako kaže Ćuta, pocepao!
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić tokom medijskog istupanja govorio je o svim gorućim tematikama koje okupiraju naš narod, a ovim povodom napomenuo je i da ga očekuje veoma važan sastanak sa pomoćnikom državnog sekretara SAD za evropska i evroazijska pitanja, nakon čega putuje u Njujork.
Aktuelni sukob Irana i Izraela i lobiranje Zapada na Bliskom istoku komentarisali su gosti Info večeri, advokat Nebojša V. Petrović, ekonomista Bojan Dimitrijević i ivši protivterorista i dobrovoljac u Donbasu Radomir Bata Počuča
Specijalni gost Glavnog dnevnika Informera bio je Marjan Rističević, SNS. On je komentarisao mnoge zahteve opozicije vezane za izbore, ali i način na koji posluju Šolakovi mediji.
Aktuelne teme poput, raketnog napada Irana na Izrael i vojne vežbe Vojske Srbije "Vihor", komentarisali su gosti emisije "Rat uživo", general Mitar Kovač, novinar Darko Zlojutro i počasni konzul u Izraelu Aleksandar Nikolić.
Gost "Info dana" bio je analitičar Saša Borojević. On je govorio o tome na koji način su povezani svi ratovi koji se trenutno rasplamsavaju po celom svetu. Evo kakve veze ima Balkan i Srbija sa projektima velikih sila. Uživo u program, putem vajber linka, uključio se i Dževad Galijašević, stručnjak za terorizam koji je komentarisao kompleksne odnose između Amerike i Izraela.
U kruševačkom naselju Bagdala, u kasnim popodnevnim satima, dogodio se pokušaj ubistva. Prema još uvek nezvaničnim informacijama, od posledica napada nožem, jedan muškarac je zadobio teške povrede i životno je ugrožen.
Nakon navoda pojedinih medija da je Dalibor Dragijević (40), koji je bio osumnjičen da je pomogao bratu Dejanu Dragijeviću (50) da sakriju telo ubijene Danke Ilić (2) iz Bora, preminuo nasilnom smrću, glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Zaječaru rekao je da te navode ne može da potvrdi.
Dugoočekivani blokbaster “Građanski rat: Svakom carstvu dođe kraj”, najskuplji akcioni film reditelja Aleksa Garlanda, koji se posle samo nekoliko dana prikazivanja u Americi našao na prvom mestu američke box office liste, premijerno je prikazan u Beogradu.
Tim princa Harija pobedio je na jednom polo turniru na Floridi, ali ukus pobede pokvarila mu je supruga Megan Markl i njen poljubac sa drugim muškarcem.
Iako su se Anđelina Džoli i Bred Pit razveli još 2019. godine, to nije bio kraj nesuglasica i sudskih sporova oko starateljstva nad decom i vlasništva nad vinarijom u Francuskoj.
Šumadija sajam u Kragujevcu sve do nedelje biće najlepše mesto u ovom gradu. Na najvećem Sajmu hortikulture u regionu već prvog dana na platou ali i pod krovom velike hale, okupilo se stotinu izlagača i nekoliko puta više posetilaca.
Manastir Prepodobnog Prohora Pčinjskog kod Bujanovca dobio je na poklon 1, 7 hektara zemlje. Ljiljana Antić Ranđelović iz Paraćina odlučila je da svoje nasledstvo daruje ovoj svetoj kući.
Članovi Udruženja veterana Posebne jedinice policije u Kuršumliji obišli su spomenik tragično stradalog Duška Ilića, njihovog kolege i prijatelja, koji je ubijen u selu Budakovo kod Suve reke na Kosovu i Metohiji, tačno pre 25 godina, 19. aprila 1999. godine.
U dvorištu Tehničke škole "15.maj "pas lutalica napao je i ujeo srednjoškolku za butinu, ali joj je ukazana pomoć i posle primljene terapije puštena je kući.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.