• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA

Autor: novosti.rs

17.04.2020

09:14

U RUSIJI POČELI TESTOVI NA LJUDIMA!  60 DOBROVOLJACA testiraju vakcinu koja UBIJA KORONU! Prvo je na sebi isprobao doktor Iljnaz!

Vesti

U RUSIJI POČELI TESTOVI NA LJUDIMA! 60 DOBROVOLJACA testiraju vakcinu koja UBIJA KORONU! Prvo je na sebi isprobao doktor Iljnaz!

Podeli vest

Mladi naučnik na čelu tima koji ju je stvorio. Za završni test već prijavljeno 60 dobrovoljaca

Ruski instituti koji intenzivno rade na pravljenju vakcine protiv virusa korona već imaju spiskove dobrovoljaca koji su spremni da na sebi isprobaju njenu efikasnost! Pravljenjem vakcine u Rusiji se bavi nekoliko instituta, što nije bacanje novca - traži se ona najefikasnija. Najopremljeniji su i imaju najveću bazu u naučnom centru "Vektor", nedaleko od Novosibirska.

O velikom timu naučnika koji radi u "Vektoru" nedavno se već pisalo. Taj centar je već stvarao vakcine protiv opasnih bolesti, kao i testove za njihovo otkrivanje.

Svoju vakcinu naučnici centra "Vektor" isprobaće na 60 dobrovoljaca. To je potvrdio direktor "Vektora" Rinat Maksjutov. Spisak dobrovoljaca već je gotov, a među njima prvi su naučnici koji su je i pravili. Svojim ličnim primerom žele da dokažu da je efikasna i bezopasna. Na čelu spiska dobrovoljaca je dr Iljnaz Imatdinov, mladi naučnik, rukovodilac tima koji je pravio vakcinu protiv korone. Ubeđen je da ovo cepivo može samo da pomogne, a nikako da bude štetno.

Odmrzavanje virusa iz večnog leda

Nedavna izjava biologa Šaršova da virusi iz večnog leda mogu jednog dana da predstavljaju ozbiljnu pretnju čovečanstvu, preplašila je one koji ne razumeju da je to prognoza za daleku budućnost. Radi se o staroj hipotezi da se zbog globalnog otopljavanja mogu "odmrznuti" stari virusi. Ali, to niko sada ne može da dokaže.

Već sada se zna da će svi dobrovoljci dobiti i novčanu nagradu, ali to nije razlog velikog broja prijavljenih, već želja da se što pre napravi vakcina koja će svet osloboditi paničnog straha i spasti brojne živote. I direktor "Vektora" potvrđuje da se prijavilo mnogo više dobrovoljaca nego što je potrebno za eksperiment.

I drugi ruski instituti žure sa pravljenjem vakcine. Zamenik direktora za naučni rad u institutu "I. I. Mečnikova" doktor medicinskih nauka Nikolaj Filatov objasnio je kako će izgledati ispitivanje.

- Dobrovoljcima, raznih starosnih dobi, davaće se, po grupama, mala, srednja i velika doza vakcine. A zatim će se njihov zdravstveni stav pratiti dve nedelje - kaže dr Filatov. - Obično je za testiranje vakcina potrebno stotinak dobrovoljaca. Kao student i sam sam svojevremeno bio dobrovoljac za ispitivanja vakcina.

Foto: prinstscreen/Pixabay

Biolog Kiril Šaršov

Ko može biti dobrovoljac? To su pre svega osobe koje nemaju nikakvu hroničnu bolest, kao, na primer dijabetes, ili neku vrstu karcinoma. U vreme primanja vakcine dobrovoljac ne sme da ima temperaturu. U toku eksperimenta ne sme se koristiti alkohol.

SVI SPOMINJU TAJNI RUSKI CENTAR U SIBIRU KOJI TREBA DA SPASI SVET! Ovde se radi s najopasnijim virusima, a vetar uvek duva u jednom pravcu i to nije slučajno! (VIDEO)

Posle vakcinacije dobrovoljci moraju biti u samoizolaciji. Kad prođu dve nedelje uzima im se krv da se vidi koliko je stvoreno antitela. Pojednostavljeno rečeno, gleda se koliko je vakcina efikasna.

Tek kad se napravi analiza rezultata i ako se pokaže da je vakcina efikasna, može se početi proizvodnja. Većina ruskih naučnika koji se bave izučavanjem virusa prognozira da će se sadašnja pandemija stišati do leta, a ako se ponovi u oktobru ili novembru neće biti tako opasna.

Magistar Kiril Aleksandrovič Šaršov, rukovodioc laboratorije ekologije virusa Naučno-istraživačkog centra fundamentalne medicine, ne isključuje mogućnost da sadašnji virus postane sezonski. Primera radi, opasni "svinjski grip" je 2009. takođe prestrašio svet, ali je brzo postao sezonski, dakle manje opasan. Biolog Šaršov je kategoričan da ako virus korona i mutira, neće biti opasniji za čoveka, već upravo suprotno.

Foto: prinstscreen/Pixabay

Prof. Nikolaj Filatov

Inače, Šaršov je magistrirao 2010. u Novosibirsku sa temom o virusima divljih ptica. Mnoge zanima kako je moguće da virusi sa ptica pređu na čoveka?

- Temperatura ljudskog organizma niža je nego kod ptica. I da bi ptičji virus inficirao čoveka mora da doživi mutaciju - objašnjava Šaršov.

Šaršov kaže da je sasvim moguće da se ovaj virus i ranije pojavljivao, ali ga sistemi za testiranje nisu prepoznavali, a ni on nije bio toliko rasprostranjen. Kao i mnogi drugi ruski naučnici, i Šaršov je uveren da nije tačna hipoteza da je ovaj virus napravljen u laboratoriji.

 


Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Izbori 2024

Vesti

Primenjene umetnosti važan deo projekta izgradnje beogradskog metroa
Društvo

Primenjene umetnosti važan deo projekta izgradnje beogradskog metroa

Sporazum o saradnji za aktivno uključenje studenata i nastavnog osoblja u projekat izgradnje beogradskog metroa potpisali su juče dekan Fakulteta primenjenih umetnosti prof. Goran Čpajak i direktor JKP „Beogradski metro i voz” Andreja Mladenović. Ovim preduzeće dodatno razvija saradnju sa fakultetima u cilju unapređenja struke, inovacija i tehnološkog razvoja i, od ustanova iz prvenstveno tehničke struke, proširuje je i na fakultete iz oblasti društveno-humanističkih nauka.

17.04.2024

22:23

TV

JOŠ TV VESTI

Hronika

Sport

Zabava

JOŠ Zabava VESTI

Magazin

Džet set

Srbija