DA LI JE KINA ZNALA NEŠTO ŠTO DRUGI NISU? Sada je jasno zašto je spremno dočekala krizu izazvanu koronom, U OVOME JE TAJNA!
Podeli vest
Dok je druga najveća svetska ekonomija, Kina, pretrpela prvo privredno smanjenje zbog pandemije Covid-19, neki stručnjaci tvrde da se zemlja već duže vreme pripremala za moguću krizu
RT je razgovarao sa ekonomistima kako bi otkrio da li je Peking predvideo ekonomski pad i o reakciji kineske vlade na njega.
Nova žarišta koronavirusa u Kini i Južnoj Koreji zabrinjavaju zbog očigledne sposobnosti virusa da nastavi da se neprimećeno širi
11.05.2020
08:44
- Niko, uključujući Peking, nije mogao da predvidi dubinu i težinu ove pandemije, posebno kriptične parametre prenosa po kojima se širi virus Covid-19. To je uistinu pandemija, koja se događa jednom u sto godina - rekao je Sorav Gupta, stariji saradnik Instituta za kinesko-američke studije.
Prema njegovim rečima, Kina je bila bolje pripremljena, jer je "u puno zdravijoj fiskalnoj poziciji, u poređenju sa većinom naprednih ekonomija i drugih ekonomija u razvoju".
Gupta je objasnio da je nivo duga centralne vlade, kao procenat BDP-a prilično skroman, što znači da na vladinom računu ima dovoljno prostora za politiku povećavanja sredstava. Takođe, nivo duga potrošača, u odnosu na prihode je skroman, pa ni oni ne prevladavaju te slobodno mogu otvoriti svoje novčanike.
Njegove navode ponovio je Endrju Lijang, međunarodni i nezavisni kineski strateg, koji je rekao da je "Kina uvek usmerena na dugoročnu strategiju" i bolje je pripremljena za svaku krizu zahvaljujući državnom kapitalizmu.
- Država može da usmeri velika sredstva i mobilizuje preduzeća i ljude efikasnije od Zapada. Ista sposobnost demonstrirana je tokom azijske finansijske krize 1997-1998. i svetske financijske krize 2008. - rekao je Lijang.
Prema Temuru Umarovu, stručnjaku za Kinu i centralnu Aziju u moskovskom centru Karnegi, svaka se država nalazi u različitoj ekonomskoj situaciji, pa se i njihov odgovor na pandemiju koronavirusa razlikuje. Iako su neke zemlje najavile brojne pakete ekonomskih podsticaja, Kina se sresredila na oporavak domaće potrošnje, kao i na pomoć malim i srednjim poduzećima, rekao je. Svi analitičari složili su se da ni Kina niti druge zemlje nisu mogle predvideti razmere trenutne krize.
- Postoji cunami negativnih stavova o Kini, koji su nastali kao posledica širenja krize. Amerika je dodatno doprinela lošem stanju. Ali Kina je i dalje druga najveća ekonomija, veća od ostalih zemalja BRIC-a zajedno - rekao je Lijang.
Napomenuo je kako mnogo veći broj zemalja ima Kinu kao svog najvećeg trgovinskog partnera, a ne Sjedinjene Države.
- Usprkos razdvajanju koje su uzrokovale SAD, složenost modernih proizvodnih procesa praktično onemogućava razdvajanje svega od Kine, od materijala poput retkih elemenata do komponenti i delova, pa čak i logistike, s obzirom na to da je većina najvećih svetskih kontejnerskih luka u Kini. Zemlja takođe brzo nadograđuje svoje vrhunske tehnologije, uključujući 5G i veštačku inteligenciju - rekao je on.
Ne treba tražiti neke ciljane akcije kineske vlade kako bi se pripremila ekonomija zemlje za sledeću krizu, rekao je Sergej Lukonin iz Instituta za svetsku ekonomiju i međunarodne odnose.
Ekonomista, specijalizovan za kineske studije, ukazao je na činjenicu da je kineska ekonomija postala stabilnija u poslednjoj deceniji.
- Sada razumeju kako krenuti dalje - posebno tokom ove krize kada je sve povezano s internetom i digitalnim uslugama.
Prema Gupti, kineska ekonomija biće u porastu kasnije ove godine, a čak će i godinu završiti sa ukupnim pozitivnim rastom.
- Neće postojati oporavak u obliku slova V i zasigurno rast neće biti nigde blizu cilja od šest odsto, pre Covid-19. Rast će se više kretati u rasponu od od jedan do dva odsto - rekao je, i dodao:
Ali čak i po ovom niskom standardu, Kina će biti najbrže rastuća ekonomija među glavnim ekonomskim silama ove godine, a Istočna Azija, Azija-Tihi okean, najbrža rastuća ekonomska regija sveta.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Bata Kole
pre 3 godine
E baš vam hvala što ste nam otkrili kinesku "tajnu". Samo ste malo zaboravili da ta ista Kina ima višemilenijumsku tradiciju državnosti, kulture i civilizacije, prema tome to je država spremna za sve i na sve, ali pre svega za pametne, korisne i praktične stvari. Oni sve vraćaju duplo, i dobro, i loše i nikada ne počinju prvi, pa šta god to bilo.
Zapadni saveznici Kijeva ne znaju kako da se izvuku iz sukoba u Ukrajini, rekao je bivši švajcarski obaveštajac i savetnik NATO pukovnik Žak Bo u intervjuu za Jutjub kanal Daniel Davis/Deep Dive.
U Skupštini Srbije danas je počela sednica na čijem su dnevnom redu izmene i dopune Zakona o lokalnim izborima kojima se menjaju rokovi za raspisivanje i glasanje na lokalnim izborima.
Šef poslaničke grupe "Aleksandar Vučić - Srbija ne sme da stane" Milenko Jovanov obrazložio je danas predlog izmena Zakona o lokalnim izborima koje su, kako je rekao, podržale poslaničke grupe većine, ali i deo opozicije, i kojima se omogućuje da se beogradski i lokalni izbori, koji nisu održani u decembru, održe istog dana - 2. juna.
Narodni poslanik Srpske napredne stranke Vladimir Orlić izjavio je danas da je vladajuća koalicija pokazala dobru volju i suštinsku želju za dijalogom ispunivši zahteve opozicije da bi ona izašla na izbore.
Raskol u koaliciji Srbija protiv nasilja produbljuje se iz dana u dan. Nova epizoda u drami opozicije odigrala se jutros u Narodnoj skupštini kada je Pavle Grbović jasno poručio Draganu Đilasu da su se oni odlučili za borbu.
Šef poslaničke grupe Narodni pokret Srbije Miroslav Aleksić izjavio je danas da će se šest opozicionih političkih organizacija izaći na beogradske izbore i lokalne izbore u Srbiji na listi pod sloganom "Biram borbu".
Ambasador Ruske federacije pri Ujedinjenim nacijama Vasilij Nebenzja izjavio je večeras da bi Rezolucija o Srebrenici mogla da otvori "Pandorinu kutiju", ali i da je veoma važno što je predsednik Srbije Aleksandar Vučić bio prisutan danas na sednici Saveta bezbednosti UN na kojoj se raspravljalo o šestomesečnom izveštaju Unmika o situaciji na Kosovu i Metohiji.
Ambasador Srbije u Sjedinjenim Američkim Državama Marko Đurić izjavio je večeras da je ponosan na borbu predsednika Aleksandra Vučića u Ujedinjenim nacijama za interese Srbije i srpskog naroda.
Radomir Lazović je dok je bio vođa protesta "Ne davimo Beograd" je preko svog udruženja "Mikro art" uzimao pare od Hakija Abazija koji je u tom momentu bio direktor fondacije "Rokfeler" za Zapadni Balkan.
Gost Dnevnika TV Informer bio je predsednik Narodne stranke Vladimir Gajić. On je komentarisao današnju sednicu Saveta bezbednosti UN u Njujorku, ali i situaciju u kojoj se trenutno nalazi Srbija u odnosu na Kosovo i Metohiju i Republiku Srpsku.
Zasedanje Saveta bezbednosti UN po pitanju uzavrele situacije na KiM i čvrst stav predsednika Srbije Aleksandra Vučića, komentarisali su gosti Secijalne emisije, novinar Politike Marko Lakić i politički analitičar Milutin Ilić.
Na sednici Saveta bezbednosti UN Vjosa Osmani dala je repliku na reči predsednika Aleksandra Vučića. Gosti "Info dana" bili su analitičar Dejan Miletić, advokat Pavle Staničić, politikolog Marko Šćepanović i pukovnik Veselin Šljivančanin komentarisali su govor Vjose Osmani u Njujorku. Uživo u studio javio se i Lazar Stević, dopisnik Informera sa Kosova i Metohije.
U istrazi ubistva Danke Ilić (2) iz Bora, za koje su osumnjičeni radnici JKP "Vodovod", iz ovog grada, Dejan Dragijević (50) i Srđan Janković (50), do sada je u Višem javnom tužilaštvu u Zaječaru saslušano 14 svedoka, a ispitivanje ostalih se nastavlja u narednim danima.
U moru čitulja, koje su ovih dana objavljene u crnogorskom novinama u kojima su se mnogi oprostili od crnogorskog kontroverznog biznismena Brane Mićunovića (71), izdvaja se i ona koju je dao i glumac Milutin Mima Karadžić.
Desetostruki dečak ubica Kosta Kecmanović tražio je da ga u bolnici poseti tinejdžer kojeg je pucao 3. maja u masakru iako je bio njegov najbolji drug, saznaje Republika.
Danka Ilić (2) ubijena je 26. marta u Banjskom polju, a kao osumnjičeni za ovaj zločin uhapšeni su Srđan Janković (50) iz sela Luka, Dejan Dragijević (50), potom njegov brat Dalibor (40) koji je preminuo i njihov otac Radoslav (72).
Milan Vučinić (51), koji je prema optužnici Javnog tužilaštva za organizovani kriminal u Beogradu bio pripadnik kriminalne grupe Darka Šarića (53), kojoj se sudi za diskreditaciju i planiranje ubistva svedoka saradnika Nebojše Joksovića Jokse (53), danas je prebačen u kućni pritvor sa nanogicom, izjavio je za informer.rs njegov advokat Bojan Ječmenica.
Jedan od najtrofejnijih evropskih fudbalskih trenera, poznat po nadimku "Posebni", Žoze Murinjo (61) ističe kako je iza njega bogata karijera, ali da u narednim godinama planira da postigne barem još toliko.
Na današnji dan 23. aprila 2011. godine odigran je 140. "večiti derbi" u kome je ekipa Partizana savladala Crvenu zvezdu sa 1:0 u okviru 23. kola Superlige Srbije,
Poslednjih godina Ričard Gir (74) se malo povukao iz javnosti, a skoro ga je teško videti i sa suprugom Aleksandrom Silvom, koja je mlađa od njega 33 godine.
Kendži Žirak, popularni pevač iz Francuske, upucan je u noći između 21. i 22. aprila, zbog čega je hitno prevežen i zadržan u bolnici u Bordou, prenose francuski mediji.
U Muzeju knjige i putovanja na Banjici, nalaze se najveće zbirke knjiga u Jugoistočnoj Evrope, knjige pisane na različitim materijalima – na papirusu, štapićima od bambusa, najkvalitetnijoj kineskoj svili, palminom i bananinom lišću ali i sa koricama od ljudskih kostiju...
Zahlađenje i pad temperature zabrinuli su voćare zbog opasnosti od mraza i izmrzavanja cvetova i tek zametnutih plodova jer i slab mraz može da napravi štetu u voćnjaku i znatno umanji rod.
Da nije bilo potrebe, vlasnici pogrebne opreme iz Srbije i okruženja ne bi organizovali ni prvi, a za vikend su najavili drugi Sajam na kome će izložiti proizvode i prateću opremu.
Kada se povede razgovor o srpskom jeziku često se govori o turcizmima, odnosno rečima koje su iz turskog ušle u naš jezik i tu se "odomaćile" tokom viševekovne otomanske prisutnosti u Srbiji. Međutim, malo se zna da su i naša kultura i jezik imali značajan uticaj na turski. Jedan od pokazatelja istorijskog značaja srpskog jezika jeste, između ostalih, i njegov status u Osmanskom carstvu.
Od kuće u kojoj je davne 1980. godine sniman kultni film jugoslovenske kinematografije "Petrijin venac" ostala je samo ruina, koju danas čine zidine i deo krova.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.