• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA

Autor: Informer.rs/Sputnik

06.06.2020

11:12

MUCAVI, LENJI, KOPILE... Ovo je 9 vladara kojima je narod dao nadimke!

Vesti

MUCAVI, LENJI, KOPILE... Ovo je 9 vladara kojima je narod dao nadimke!

Podeli vest

Poštovanje se mora zaslužiti

Vrlo često u istoriji, uz imena monarha, ostaju i njihovi nezvanični nadimci. Neke od njih je dao narod, a neke dvorjani. Ali, ako je nadimak sačuvan kroz vekove, znači da u njemu ima nešto.

Postoje nadimci monarha sa kojima je sve jasno i jednostavno. Ne treba objašnjavati zašto su Karl, Petar i Ekaterina Veliki. Nema pitanja kada je reč o Svetom Vladimiru i Aleksandru II Oslobodiocu. Aleksandar Nevski i Dmitrij Donski su dobili nadimke u čast imena mesta gde su se proslavili na ratištima. Sa Ivanom Groznim je sve jasno.  

Sa Vasilijem Slepim i Vsevoldom Veliko Gnezdo je već teže. Prvog su oslepeli protivnici tokom međunarodnog sukoba, a drugi je postao poznat po velikom broju potomaka.

Ni u Srbiji ljudi nisu bili surovi, Uroš možda jeste bio Nejaki, ali pre njega vladao je Silni (Dušan), a u vekovima posle njega Visoki (Stefan Lazarević) - što nije referiralo samo na njegovu visinu nego na sveukupni utisak koji je pojavom ostavljao, a onda Crni (Đorđe) i Oslobodilac (Petar I).

Ipak, ruski i srpski monarsi su sa nadimcima uglavnom imali sreće, za razliku od svojih "kolega" u inostranstvu. 

 

 

Zašto se kraljevima na Zapadu ukazivalo manje poštovanja? To je često bilo vezano za stabilnost određene dinastije na prestolu. Što je lošiji monarh kontrolisao situaciju u zemlji, manje su ga poštovali. A prilikom smene dinastija, prethodnike uopšte nisu žalili. Ali ponekad, na prvi pogled, neprijatni nadimci su zapravo odavali priznanje jednim ili drugim osobinama vladara. 

HAROLD BRZONOGI

Engleski kralj, koji je vladao od 1035. do 1040. godine, nije imao nikakve telesne povrede. Dobio je nadimak Brzonogi zbog velike brzine trčanja i lovačkih veština. 

Nezakoniti sin kralja Engleske, Danske i Norveške Knuta Velikog uspeo je da učvrsti svoju poziciju, uprkos činjenici da je rođeni sin Knuta — Hartaknut — pretendovao na presto. Nakon pet godina vladavine Brzonogog, Hartaknut je spremio invaziju na Englesku, ali nije uspeo da je ostvari jer je Harold preminuo. Hartaknut se zadržao u Veseksu i ubrzo je proglašen engleskim kraljem. Haroldovo telo je izvučeno iz groba u Vestminsterskoj opatiji i bačeno u močvaru na obali Temze. 

VILIJAM KOPILE

Male su šanse da će vam ovo ime nešto reći, ali ako ste upoznati sa školskim programom, onda dobro poznajete ovog monarha. Jedini, istovremeno nezakoniti, sin vladara Normandije Roberta Đavola dobio je od francuskog plemstva nadimak koji je bio pravi žig. Nezakoniti, znači kopile, nije nam ravan.

Međutim, Vilijam je promenio svoju sudbinu. On je zajedno sa vojskom 1066. godine prešao Lamanš, tvrdeći da ima pravo na engleski presto. Niko nije bio presrećan kada je video Kopile, ali on je pobedio protivnike i stavio na glavu krunu Engleske. Kao rezultat toga, Vilijam Kopile je promenio svoju sudbinu i ušao u istoriju kao Vilijam Osvajač. 

PIPIN MALI

Upravitelj imanja, a zatim i prvi kralj Franaka iz dinastije Karolinga. Njegovo ime sa stanovišta Franaka ni u kom smislu nije bilo upadljivo. Što se tiče nadimka Mali, ono je objašnjeno niskim rastom. Uzgred, ruski knez Jurij Dolgoruki takođe je bio nizak i njegove nesrazmerno duge ruke izgledale su krajnje nespretno. Ali u Rusiji je knez dobio lep nadimak, a Franci su odlučili da se ne zamaraju pesničkim poređenjem.  

Više od četvrt veka vladavine Pipina Malog bilo je prilično uspešno. Uspostavio je novu kraljevsku dinastiju i pripremio sve uslove za svog sina Karla Velikog koji je postao glavni heroj zapadnoevropskog srednjeg veka. 

JOVAN BEZ ZEMLJE

Jovan bez zemlje je jedan od najomraženijih likova u engleskoj istoriji među Britancima. Zapravo, Jovan je upravo onaj princ Džon, čije spletke objašnjavaju gorku sudbinu njegovog brata Ričarda Lavlje Srce. Postoji još jedan nadimak, Jovana su još i prozvali "Mekani Mač" zbog dugog niza vojnih poraza. Poražen je u Francuskoj i izgubio Normandiju, a potom je u Engleskoj bio upleten gotovo u građanski rat. 

Pobuna barona je 1215. godine saterala engleskog kralja u ćošak i on je bio prinuđen da potpiše Veliku povelju slobode koja se smatra jednim od najvažnijih političkih i pravnih dokumenata u istoriji Maglovitog Albiona.  

Što se tiče prenosnog značenja "Mekog mača", ovde je, za razliku od politike, sve bilo odlično: petoro dece od zakonite supruge i najmanje petoro "kopiladi" od različitih ljubavnica. 

HENRIK I PTIČAR

Vojvoda Saksonije, a zatim i prvi kralj Nemačke iz saksonske dinastije, bio je vrlo uspešan vladar. On je uspeo da značajno ojača Nemačko kraljevstvo i proširi njegovu teritoriju zahvaljujući pripajanju Lotaringije. Sa vladavinom Henrika Ptičara u desetom veku, počelo je nemačko osvajanje zemalja zapadnih Slovena.

 

 

Kralj je uspeo da postane jedan od najmoćnijih evropskih vladara svog vremena. To nije sprečilo Henrika da se bavi pticama, kojima je on lično postavljao zamke. Prema istorijskim hronikama, vest da je izabran za nemačkog kralja stigla je do Henrika u trenutku kada je bio zauzet lovom ptica u blizini grada Kvedlinburg. Zbog toga je kasnije dobio nadimak Ptičar. Istina je da ga u četiri oka nisu tako zvali. Nadimak su fiksirali hroničari nakon Henrikove smrti. 

LUJ MUCAVAC

Franci su bili posebno nemilosrdni prema svojim monarsima. Na primer, Luj Mucavac, kralj Zapadne Franačke, Akvitanije, Lotaringije i Provanse, bio je mlađi sin slavnog kralja Karla Ćelavog.

Luj Mucavac nije bio dobrog zdravlja i osim toga, zbog govorne mane nije mogao brzo da izloži svoje naredbe i želje. Istovremeno, više puta se buni protiv oca, a na kraju se ispostavilo da je jedini od sinova Karla Ćelavog koji je uspeo da nadživi roditelje. Mada, ne zadugo: Luj Mucavac koji je bolovao od čitavog niza bolesti, posle dve godine vladavine, umro je u aprilu 879. godine u 33. godini života.

ERIK XI MUCAVI I HROMI

"Erikova hronika" glasi: "Kralj nije tečno govorio, šuškao je, i pored toga, bio je hrom." Uprkos svojoj fizičkoj nesavršenosti, Erik Hromi je proglašen kraljem Švedske kada je imao šest godina. Sedam godina kasnije njegova vojska je poražena u borbi sa vojskom rođaka kralja, koji je takođe pretendovao na presto. Erik je pobegao u Dansku i ponovo stekao svoju krunu tek 1234. godine. Švedskom su za vreme vladavine Erika Mucavog i Hromog vladali njegovi poverenici: jarli. Jarl Birger Magnuson je poznat u Rusiji više nego sam kralj: veruje se da je upravo njegovu vojsku 1240. godine na ušću Neve porazio novgorodski knez Aleksandar Jaroslavič. 

ETELRED NESPREMNI

Engleski kralj iz dinastije Veseks Etelred je nasledio engleski presto 978. godine nakon smrti oca, kralja Edgara, i ubistva svog polubrata, kralja Edvarda Mučenika. Stalno je morao da se bori protiv Vikinga koji su pokušavali da zauzmu zemlju. Budući da nije bio najistaknutiji komandant, Etelred je pretrpeo niz poraza. Tada je kralj odlučio da se izvuče na Dance koji su živeli u Engleskoj. Masakr civila je doveo do suprotnog efekta: kralj Danske Sven I Rašljobradi je izvršio invaziju i preuzeo vlast. 

Etelred je morao da pobegne u Normandiju, ali godinu dana kasnije njegov prijatelj je preminuo. Kralj se vratio u zemlju i bio uvučen u rat sa Knutom, sinom pokojnika. Najverovatnije bi Nespremni i ovaj rat izgubio da nije ranije preminuo.

LUJ V LENJI

Poslednji francuski monarh iz dinastije Karolinga je vladao nešto više od godina dana: od marta 986. godine do maja 987. godine. U narodu je proslavljen kao vladar koji više voli da se izležava u zabavlja, umesto da se bavi državnim poslovima. Francuske hronike se ne podudaraju: u nekima je navedeno da "nije imao vremena da nešto uradi" zbog kratkog perioda vladavine, a u drugima je napisano da "ništa nije radio".

U maju 987. godine Luj Lenji je bio u lovu. Odjednom je pao sa konja. Poverenici su prispeli i otkrili da Luj ima veliku temperaturu. Ubrzo je, iako je imao nešto više od 20 godina, preminuo. Malo je verovatno da je razlog smrtonosna lenjost: pojavile su se glasine da je Luja otrovao neko od poverenika.


Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Izbori 2024

Vesti

TV

Zapad ne dozvoljava temu NATO agresije na Jugoslaviju! Plaše se da se suoče sa istinom u vezi sa njom!
Live TV

Zapad ne dozvoljava temu NATO agresije na Jugoslaviju! Plaše se da se suoče sa istinom u vezi sa njom!

Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija (SB UN) večeras još jednom nije prihvatio da raspravlja o NATO agresiji na Jugoslaviju pošto za predloženi dnevni red nije glasao dovoljan broj članica tog tela. Kao i na sednici SB UN 25. marta, i na večerašnjoj, ponovo zakazanoj na zahtev Rusije, Francuska je zatražila takozvano proceduralno glasanje o dnevnom redu. Za dnevni red, odnosno raspravu o NATO agresiji na Jugoslaviju 1999. godine, večeras je glasalo šest od 15 članica Saveta bezbednosti, dok je ostalih devet bilo uzdržano. Za usvajanje dnevnog reda bilo je potrebno devet glasova. Ovu odluku, u emisiji "Info veče" Informer TV, komentarisali su analitičari Veljko Jovanović i Luka Stajić, kao i Nebojša Obrknežev iz Ruske stranke.

28.03.2024

23:01

Napad u Moskvi je pokušaj državnog udara! Pitanje je dana kad će ukrajinska vojska kapitulirati, zato je potrebno da se Rusija destabilizuje iznutra! (VIDEO)
Live TV

Napad u Moskvi je pokušaj državnog udara! Pitanje je dana kad će ukrajinska vojska kapitulirati, zato je potrebno da se Rusija destabilizuje iznutra! (VIDEO)

Goran Petronijević, advokat, Nikola Jović, politikolog, prof. dr Aleksandar Lukić sa Instituta za političke studije i akademik prof. dr Dragan Radenović govorili su u emisiji "Info dan" na Informer TV o terorističkom napadu u Moskvi i tome šta on zapravo predstavlja i kako će uticati na budućnost Rusije.

28.03.2024

18:01

JOŠ TV VESTI

Hronika

"Laže da ga je Vuk pretukao": Na suđenju Đuri Nikoliću za ubistvo u Jakovu svedočila majka žrtve
Hronika

"Laže da ga je Vuk pretukao": Na suđenju Đuri Nikoliću za ubistvo u Jakovu svedočila majka žrtve

Bila sam u dvorištu Novakovića, u tu kuću je udata moja ćerka i bavila sam se decom. Čula sam da je došao Milan Nikolić i udario mog sina Vuka sa obe šake. Nisam videla, ali sam čula tada šta se desilo. Milan mu je zapretio prstom i rekao, "j....u ti majku", a Vuk mu je odgovorio, "ti da j...š moju Draganu. Milan je mali čovek, ali je poskočio i sa obe šake udario Vuka. To su snimile kamere.

28.03.2024

18:01

Sport

Zabava

JOŠ Zabava VESTI

Magazin

Džet set

Srbija