SILA KOJOJ SU SE NEKADA SMEJALI! Kako je Kina u svemirskoj trci pretekla SAD, Rusiju i EU (VIDEO)
Podeli vest
Nekada davno su se smejali kineskom svemirskom programu, jer su, navodno, tokom lansiranja njihovog prvog broda poginula tri astronauta i deset hiljada ložača. Sada već dostignuća Pekinga nisu nimalo smešna — kineski mediji su 4. septembra saopštili da je lansiran eksperimentalni svemirski šatl.
Nema detalja, niti fotografija ovog broda. Postoji samo snimak rakete-nosača „Long marč 2F“ koja je i lansirala u orbitu tajni teret sa kosmodroma Đućuan centra za lansiranje satelita u autonomnoj regiji Unutrašnja Mongolija.
Jeste li se ikad pitali kako je nastao sunčev sistem? Ova misterija verovatno će i dalje ostati nerešena ali su naučnici načinili korak napred u odgonetanju ove zagonetke. Naime, kako piše Gizmodo, nova studija ukazuje na to da je sunce imalo svog "brata blizanca"
31.08.2020
07:00
Kakav eksperimentalni svemirski brod je u pitanju? S tim u vezi, izdanje „Spejs njuz“ je sugerisalo da bi to mogao biti kosmoplan, i napumenulo je da je Kina još 2017. godine najavljivala planove o testiranju određenog pandana američkom mini šatlu X-37B, koji već nekoliko godina izvodi višednevne tajne misije u svemir.
Today China??successfully launched a reusable experimental spacecraft with a Long March-2F carrier rocket?. The spacecraft will test reusable technologies during the flight, with the aim of providing technological support for the peaceful use of #space in the future. pic.twitter.com/OmYwXUD6UN
— Permanent Mission of China in Vienna (@ChinaMissionVie) September 4, 2020
Možemo pretpostaviti da je Kina u stanju da ostvari stare sovjetske snove u oblasti astronautike. Evo i zašto.
Činjenica je da je u SSSR jedan od prvih projekata svemirskog broda za višekratnu upotrebu (šatla) bio sistem „Spirala“. Ovo je orbitalni avion, za koji je bilo planirano da se u svemir lansira hipersoničnom transportnom letilicom za dostavljanje orbitalnog aviona, ali je trebalo da sleti „poput aviona“, to jest, na običnu pistu.
Projekat nije realizovan, jer ga je rusko rukovodstvo tada smatralo „naučnom fantastikom“ (tako ga je nazvao ministar odbrane SSSR maršal Grečko). Umesto toga, sovjetski naučnici su se usredsredili na razvijanje manje tehnološki rizičnog šatla „Buran“ i rakete-nosača „Energija“.
Ali ideje koje su bile u osnovi projekta „Spirala“ nisu zaboravljene. U okviru ovog projekta, na primer, konstruisan je podzvučni analog eksperimentalnog orbitalnog aviona sa posadom MiG-105. Sin generalnog konstruktora konstruktorskog biroa „MiG“ Artjoma Mikojana, konstruktor aviona Ovanes Mikojan je rekao da su Amerikanci nakon raspada SSSR kupili, a možda i ukrali, nacrte za MiG-105 i iskoristili ih za konstrukciju X-37B.
Zanimljivo je da su eksperimentalni sovjetski bespilotni avioni na raketni pogon BOR-4, koji su konstruisani u okviru projekta „Spirala“, pomogli u razvoju sistema za lansiranje američkih letilica sa posadom HL-20, koji je predstavljao osnovu za konstruisanje svemirskog broda za višekratnu upotrebu „Drim čejser“ od strane SAD.
Izdanje „Denver post“ je s tim u vezi pisalo da je ova priča nalik „špijunskom romanu“, jer su fotografije BOR-4 dobijene kao rezultat špijunaže CIA-e.
Proboj u astronautici
Kada je reč o raketnoj i svemirskoj tehnici u Kini, ona se, bez sumnje, razvijala pod ogromnim uticajem sovjetskog iskustva. Do početka 1960-ih godina ovoj zemlji su isporučivani raketni kompleksi i tehnologije, a kineski stručnjaci su prolazili obuku u SSSR za konstruisanje i održavanje raketa. Tehnička dokumentacija za proizvodnju nekoliko raketnih sistema iz 1950-ih godina predata je Kini.
Upravo na sovjetskim dostignućima u polju astronautike odrasle su prve generacije stručnjaka za raketnu tehniku i konstruktora svemirske tehnike. Naravno, tokom kineske Kulturne revolucije, u periodu od 1960. do 1970. godine, snažne naučne i tehnološke veze sa SSSR bile su potpuno uništene, ali je u periodu od 1980. do 1990. godine Kina obnovila prijem informacija u tehnološki važnim oblastima. Počela je da se razvija vojno-tehnička saradnja, izvršen je zakonski prenos vojnih tehnologija i tehnologija dvostruke namene, sprovodilo se kopiranje uzoraka sovjetske i ruske vojne tehnike.
Krajem 1980-ih godina, Kina je počela da radi na nekoliko projekata svemirskih letilica koje se vraćaju na Zemlju „poput aviona“. Ali tada za njihovu realizaciju nije postojala ni tehnološka osnova, ni dovoljno finansijskih sredstava, ni verovatno ciljeva i zadataka koji bi opravdali ogromne troškove.
Međutim, tokom poslednjih 20 godina Kina je napravila ogroman skok u razvoju astronautike: 2003. godine je bila treća u svetu zemlja koja je lansirala čoveka u svemir, 2007. godine ponovo treća u svetu je presrela i uništila svemirski satelit, u periodu 2007-2014. godine lansirala je automatske stanice za proučavanje Meseca i obezbedila sletanje sopstvenog lunohoda na površinu prirodnog satelita Zemlje. Kina je 2011. godine samostalno lansirala u orbitu prvu dugotrajnu orbitalnu stanicu, gde su astronauti prvi put leteli 2012. godine.
Konačno, Kina je 2018. godine postala broj 1 na svetu po broju lansiranja u svemir, pretekavši time sve učesnike u svemirskoj trci, uključujući SAD, Rusiju i EU.
Uprkos izuzetno oskudnim podacima u slobodnom opticaju, svrhu letilice slične onoj koju je Kina lansirala nije teško odrediti, barem približno.
1. Borba protiv satelita: proučavanje svemirskih letilica i, u budućnosti, njihovo uništavanje. U delu za korisni teret takvog „mini šatla“ može biti smešteno, na primer, nekoliko raketa za samonavođenje ili, recimo, specijalni artiljerijski lanser. U dugoročnoj perspektivi, to bi mogao biti i laserski sistem.
2. Sa niske Zemljine orbite mogu se prilično efikasno napasti ciljevi na površini planete. Takav udar mogu da zadaju hipersonične vođene rakete, koje mogu biti neprimetne za postojeće sisteme protivraketne odbrane. Naravno, ponašanje i putanje leta takvih svemirskih šatlova su poznati, ali verovatnoća neočekivanog nuklearnog udara iz svemira i dalje je previše ozbiljna. Bilo kako bilo, takav scenario uzimaju u obzir obaveštajne službe svih vodećih svetskih sila a u naše vreme verovatno je nemoguće zadržati takve pripreme u potpunoj tajnosti.
3. Naravno, ovakav „mini šatl“ može da obavlja i obaveštajne funkcije. Za naučnike može da nadgleda površinu zemlje kako bi proučavali prirodu i tražili minerale. Za vojsku može da dobija operativne informacije o infrastrukturi potencijalnog neprijatelja, o kretanjima vojnih jedinica ili o drugim događajima, na primer, testiranjima raketnih sistema na poligonima. Mogućnosti savremenog svemirskog izviđanja u ovom smislu su neverovatne: čak i na komercijalnim fotografijama na Guglu može se odrediti tip vojne tehnike, a posebna oprema omogućava da se analizira toplotno zračenje i poveže slika sa podacima radio presretača i drugim informacijama.
4. Uređaj može servisirati druge satelite, na primer, može zameniti izvor napajanja ili obaviti jednostavne popravke. Upravo je ovaj zadatak svojevremeno dodeljivan velikim „šatlovima“. Izvođenjem takvih popravki produžiće se životni vek svemirskih satelita i možda će one biti razumne u ekonomskom smislu.
5. Pre ili kasnije, čovečanstvo će početi da rešava problem svemirskog otpada. Sada u svemiru lete desetine hiljada ostataka raketa-nosača koje su lansirale u orbitu satelite, stotine satelita koji su odslužili svoje, fragmenti oštećenih i uništenih svemirskih letilica. Teško je reći koliko je sakupljanje svemirskog otpada finansijski opravdano, ali pretpostavljam da će kad-tad ovaj zadatak biti postavljen astronautici, a besplatni „mini šatlovi“ bi mogli da postanu jedan od načina da se on reši.
Hipersonični avion-nosač sa „šatlom“ na „leđima“
Prva verzija kineskog bespilotnog „mini šatla“, poput njegovog mogućeg američkog kolege, nije u potpunosti svemirski kompleks za višekratnu upotrebu. Prilikom njegovog lansiranja, koristi se konvencionalna raketa-nosač, a samo je svemirski uređaj koji sleće na Zemlju kao običan avion namenjen za ponovnu upotrebu. Ali u budućnosti će čitav raketno-kosmički kompleks biti namenjen za višekratnu upotrebu.
Već duže vreme u raznim izvorima su prikazane moguće fotografije budućeg projekta koji, po mom mišljenju, veoma podseća na sovjetsku „Spiralu“ u njenoj konačnoj nerealizovanoj verziji: prvi nivo svemirskog aparata je hipersonični avion-nosač, na čijim „leđima“ se nalazi „šatl“.
Takav sistem ima brojne prednosti: može se lansirati sa gotovo bilo kog aerodroma, orbita leta takve letilice može biti bilo koja.
Pitanje je koliko brzo će Kina „pripojiti“ svoj „šatl“ takvom avionu nosaču? Mislim da ako se sada ulože svi napori i resursi u to, posao će biti završen za deset godina, ali uz ogromnu cenu. Teško da se Kini tako žuri. Bilo kako bilo, mi smo svedoci početka nove faze u razvoju kosmonautike u Kini. A možda su neku ulogu u tome odigrala dostignuća sovjetske nauke.
Kina prednjači u razvoju, testiranju i razmeštanju hipersoničnog oružja. Ispred je i Rusije, a SAD rade na tome da ih sustignu i stvore novo oružje čija je brzina pet puta veća, objavila je američka novinska agencija Bloomberg.
O aktuelnim političkim i ekonomskim dešavanjima na Zapadu i Istoku govorili su gosti Info dana ekonomista Živorad Jovanović, politički analitičar Mihajlo Olujić, novinar Dejan Jelača i predsednik SPOR Stefan Srbljanović.
09.03.2024
17:29
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Jeste li se ikad pitali kako je nastao sunčev sistem? Ova misterija verovatno će i dalje ostati nerešena ali su naučnici načinili korak napred u odgonetanju ove zagonetke. Naime, kako piše Gizmodo, nova studija ukazuje na to da je sunce imalo svog "brata blizanca"
Ćuta je javno istakao da je, po njegovom uvek skromnom mišljenju, predsednik Srbije Aleksandar Vučić prihvatio zahtev opozicije za spojenim izborima 2.juna da bi ih, kako kaže Ćuta, pocepao!
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić tokom medijskog istupanja govorio je o svim gorućim tematikama koje okupiraju naš narod, a ovim povodom napomenuo je i da ga očekuje veoma važan sastanak sa pomoćnikom državnog sekretara SAD za evropska i evroazijska pitanja, nakon čega putuje u Njujork.
Aktuelni sukob Irana i Izraela i lobiranje Zapada na Bliskom istoku komentarisali su gosti Info večeri, advokat Nebojša V. Petrović, ekonomista Bojan Dimitrijević i ivši protivterorista i dobrovoljac u Donbasu Radomir Bata Počuča
Specijalni gost Glavnog dnevnika Informera bio je Marjan Rističević, SNS. On je komentarisao mnoge zahteve opozicije vezane za izbore, ali i način na koji posluju Šolakovi mediji.
Aktuelne teme poput, raketnog napada Irana na Izrael i vojne vežbe Vojske Srbije "Vihor", komentarisali su gosti emisije "Rat uživo", general Mitar Kovač, novinar Darko Zlojutro i počasni konzul u Izraelu Aleksandar Nikolić.
Gost "Info dana" bio je analitičar Saša Borojević. On je govorio o tome na koji način su povezani svi ratovi koji se trenutno rasplamsavaju po celom svetu. Evo kakve veze ima Balkan i Srbija sa projektima velikih sila. Uživo u program, putem vajber linka, uključio se i Dževad Galijašević, stručnjak za terorizam koji je komentarisao kompleksne odnose između Amerike i Izraela.
U kruševačkom naselju Bagdala, u kasnim popodnevnim satima, dogodio se pokušaj ubistva. Prema još uvek nezvaničnim informacijama, od posledica napada nožem, jedan muškarac je zadobio teške povrede i životno je ugrožen.
Nakon navoda pojedinih medija da je Dalibor Dragijević (40), koji je bio osumnjičen da je pomogao bratu Dejanu Dragijeviću (50) da sakriju telo ubijene Danke Ilić (2) iz Bora, preminuo nasilnom smrću, glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Zaječaru rekao je da te navode ne može da potvrdi.
Dugoočekivani blokbaster “Građanski rat: Svakom carstvu dođe kraj”, najskuplji akcioni film reditelja Aleksa Garlanda, koji se posle samo nekoliko dana prikazivanja u Americi našao na prvom mestu američke box office liste, premijerno je prikazan u Beogradu.
Tim princa Harija pobedio je na jednom polo turniru na Floridi, ali ukus pobede pokvarila mu je supruga Megan Markl i njen poljubac sa drugim muškarcem.
Iako su se Anđelina Džoli i Bred Pit razveli još 2019. godine, to nije bio kraj nesuglasica i sudskih sporova oko starateljstva nad decom i vlasništva nad vinarijom u Francuskoj.
Šumadija sajam u Kragujevcu sve do nedelje biće najlepše mesto u ovom gradu. Na najvećem Sajmu hortikulture u regionu već prvog dana na platou ali i pod krovom velike hale, okupilo se stotinu izlagača i nekoliko puta više posetilaca.
Manastir Prepodobnog Prohora Pčinjskog kod Bujanovca dobio je na poklon 1, 7 hektara zemlje. Ljiljana Antić Ranđelović iz Paraćina odlučila je da svoje nasledstvo daruje ovoj svetoj kući.
Članovi Udruženja veterana Posebne jedinice policije u Kuršumliji obišli su spomenik tragično stradalog Duška Ilića, njihovog kolege i prijatelja, koji je ubijen u selu Budakovo kod Suve reke na Kosovu i Metohiji, tačno pre 25 godina, 19. aprila 1999. godine.
U dvorištu Tehničke škole "15.maj "pas lutalica napao je i ujeo srednjoškolku za butinu, ali joj je ukazana pomoć i posle primljene terapije puštena je kući.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.