• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA

Autor: Telegraf

01.01.2021

14:09

EVO ŠTA ČEKA PLANETU U OVOJ GODINI! Svet neće spavati! Ovo su najvažniji događaji koji predstoje!

Vesti

EVO ŠTA ČEKA PLANETU U OVOJ GODINI! Svet neće spavati! Ovo su najvažniji događaji koji predstoje!

Podeli vest

Svi su jedva čekali da se završi 2020, pored pandemije korona virusa obeležilo ju je nekoliko političkih događaja ali brojni su odloženi za 2021. godinu.

Pored borbe sa novom pošasti koja će trajati iz dana u dan, ovo su neki politički događaji koji čekaju svet u 2021, piše Telegraf.

1. januar - kraj 12-mesečne Bregzit tranzicije i godišnjica izlaska UK iz EU

Bregzit je dominirao političkom agendom u Ujedinjenom Kraljevstvu od 2016. godine, a 1. januara 2020. Velika Britanija konačno je napustila Evropsku uniju. Usledili su meseci pregovaranja između UK i EU, a dogovor je postignut poslednjih dana 2020. godine. Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel u ime EU potpisali su Sporazum o trgovini i saradnji sa Ujedinjenim Kraljevstvom (Velika Britanija i Severna Irska), koji će stupiti na snagu 1. januara 2021. godine. Istom prilikom EU strana potpisala je i Sporazum o bezbednosnim procedurama u razmeni i zaštiti poverljivih informacija sa Ujednjenim Kraljevstvom, kao i Sporazum o Atomskoj energetskoj zajednici.

Foto: AP/Paul Grover/Pool Photo

20. januar - inauguracija predsednika SAD

Još jedna politička drama obeležila je prošlu godinu, a u pitanju su izbori za predsednika SAD između Donalda Trampa i Džoa Bajdena. Nakon pobede Bajdena, izbori će se zaokružiti njegovom inauguracijom 20. januara, kada će on postati 46. predsednik SAD.

Foto: Tanjug/AP

1-28. februara/ 1-31. oktobra - "mesec afroameričke istorije", odnosno "mesec istorije crnaca"

Severnoamerikanci ovaj događaj znaju kao "Mesec afroameričke istorije" i slaviće ga svake godine u februaru, dok je Evropljanima poznat kao "Mesec istorije crnaca", koji se svake godine održava u oktobru. Bez obzira na to kako ga nazivate i kada ga obeležavate, oba su jednomesečne proslave istorije, doprinosa i dostignuća afričke dijaspore na zapadnoj hemisferi. U svetlu nedavnih protesta "Black Lives Matter", oba će verovatno ove godine imati veći značaj nego ikad.

17. mart - opšti izbori u Holandiji

Sledeći holandski izbori zakazani su za sredinu marta, ali mogu da se održe i ranije ako se raspišu vanredni izbori. Od poslednjih izbora 2017. godine, aktuelni premijer Mark Rute predvodio je koaliciju sa najdužim stažom u istoriji Holandije, koja se sastoji od četiri stranke desnog centra. Glavna pretnja Ruteu i njegovoj Narodnoj stranci za slobodu i demokratiju verovatno će doći od antiimigracione, evroskeptične desnice. Lider Foruma za demokratiju Teri Bode šokirao je politički establišment zemlje 2019. godine ostvarivši veliku pobedu na pokrajinskim izborima i pokušaće da ponovo izvede isti trik 2021. godine.

6. maj - lokalni izbori u UK

U maju 2021. takmičiće se 184 lokalna veća u Engleskoj, izbori za škotski i velški parlament, kao i za londonsku skupštinu i gradonačelništvo. Značajan kao prvi veliki test za novog vođu laburista Kira Starmera, i naravno, prvi izbori od nacionalnog značaja nakon Bregzita.

25. maj - godišnjica smrti Džordža Flojda

25. maj 2020. dan je koji će zauvek biti urezan u istoriju rasnih odnosa u Sjedinjenim Državama i šire. Ubistvo Džordža Flojda od strane policijske uprave u Mineapolisu bilo je poslednji slučaj vanparničnog ubistva nenaoružanih Afroamerikanaca u "zemlji slobodnih" i izazvalo je talas protesta protiv rasizma širom sveta. Godišnjica smrti neće proći bez nekog događaja.

Foto: printscreen

Maj ili jun - izbori u Iranu

Tačan datum tek treba da se potvrdi, ali iranski izbori će se verovatno održati ili u maju ili u junu 2021. godine. S obzirom da sadašnji predsednik Hasan Rohani nije imao pravo da se kandiduje za tu funkciju zbog ograničenja mandata, u vreme pisanja teksta malo je kandidata. Iranska politika je visoko frakcionalizovana, podeljena između konzervativnih principalaca - koji se izgleda ne pridržavaju nijednog očiglednog principa i reformista - koji zagovaraju malo reformi u bilo kom značajnom smislu.

1-20. jun - Prajd mesec

Održavajući se svake godine u junu u znak sećanja na Stounvolsku pobunu 1969. godine, Prajd je postao oslonac političkog kalendara sa marševima koji se održavaju širom sveta kako bi se podržala ravnopravnost LGBTK+ zajednice. 

24-26. juna - specijalno zasedanje Ujedinjenih nacija o korupciji

Tokom svoje istorije, Ujedinjene nacije su se sastajale na posebnim sesijama, koje su se održavale izvan njene godišnje Generalne skupštine (koja se obično održava u septembru), kako bi dale hitne preporuke o određenom pitanju. Na ovogodišnjem sastanku korupcija je prvi put na dnevnom redu, dok će članovi predstaviti antikorupcijski program koji se sprovodi međunarodnom saradnjom.

21. jula - 8. avgusta - Letnje olimpijske igre u Tokiju

Jedna od mnogih nedaća 2020. godine bila je otkazivanje brojnih političkih, zabavnih i sportskih događaja u kojima učestvuje publika - i ovo je najveća stvar. Tokio je sedam godina čekao da bude domaćin Letnjih olimpijskih igara otkako je drugi put izabran za grad domaćina 2013. godine, a moraće da sačeka još neko vreme nakon što je Međunarodni olimpijski komitet odložio događaj za dodatnih 12 meseci. Nadamo se da će zakasnele Igre bez problema proći na leto.

Foto: Tanjug/AP

11. septembar - 20 godina od napada na Kule bliznakinje

Događaji od 11. septembra 2001. šokirali su svet. Gotovo 3.000 ljudi izgubilo je živote u najsmrtonosnijem terorističkom napadu koji se dogodio u SAD, kada su se širom sveta vrtele užasne slike Menhenta u plamenu. Svaki "Dan patriota" obeležava se minutom ćutanja i brojnim parastosima širom zemlje. Dva bejzbol tima u Njujorku, Metsi i Jenkiji igraće utakmicu u znak obeležavanja 20. godišnjice.

Od 14. septembra pa nadalje - 75. Generalna skupština UN

193 države koje čine Ujedinjene nacije sazivaju se svake godine na Generalnoj skupštini u septembru u sedištu UN-a u Njujorku. Skupština će raspravljati, glasati i davati preporuke o važnim globalnim pitanjima kao što su međunarodni razvoj, mir i sigurnost i međunarodno pravo. Države članice će takođe glasati za izbor pet nestalnih članova Saveta bezbednosti UN-a. Skupština traje dok se ne reše sva pitanja, i obično se završava u januaru.

19. septembra ili ranije - izbori u Rusiji

Rusi će najkasnije sredinom septembra izabrati 450 novih članova Državne dume. Vladajuća stranka Jedinstvena Rusija izlazi na birališta nakon što je osvojila 54,2 posto glasova na prethodnim parlamentarnim izborima 2016. godine, ispred Komunističke partije i Liberalno-demokratske partije Rusije (LDPR). Čini se da će i na tim izborima Jedinstvena Rusija zadržati kontrolu nad zakonodavstvom.

Foto: Tanjug/AP

22. oktobra ili ranije - opšti izbori u Japanu

Iako japanski ustav predviđa da izbori moraju da se održe najkasnije u oktobru 2021. godine, mnogi komentatori predviđali su vanredne izbore na jesen 2020. Lider LDP-a Šinzo Abe dao je iznenadnu ostavku 2020. godine na mestu premijera Japana iz zdravstvenih razloga, velika je mogućnost da se vanredni izbori održe pre isteka punog mandata.

24. oktobra ili ranije - nemački savezni izbori

Slično kao Japanci, i Nemci će u ne tako dalekoj budućnosti izgubiti političkog vođu. Kancelarka Angela Merkel, koja je sada u 15. godini vladavine, objavila je da nema nameru da traži peti mandat na nemačkim saveznim izborima. Da bi se pojačala neizvesnost, omiljeni naslednik Merkelove na mestu lidera Hrišćansko-demokratske unije (CDU), Anegret Kramp Karenbauer povukla se početkom ove godine. Izazivači Bundestaga Socijaldemokrate (SPD), Alternativa za Nemačku (AfD) i Zeleni će izgleda iskoristiti ovaj nestalni trenutak.

Foto: Tanjug/AP

1-21. novembra - klimatski samit Ujedinjenih nacija

Kao i Olimpijske igre i mnogi drugi događaji, godišnji klimatski samit UN-a odložen je celu godinu zbog virusa. Mesto održavanja ostaje Glazgov, gde će Velika Britanija biti domaćin samita prvi put. Među mnogim stručnjacima za nauku i politiku ovaj događaj je poslednja prilika za međunarodnu zajednicu da efikasno sarađuje u cilju ispunjavanja globalnih temperaturnih ciljeva utvrđenih Pariškim sporazumom iz 2016. godine. Tokom 2021 - na snagu će stupiti zabrana EU za jednokratnu upotrebu plastike U martu 2019. godine, 560 poslanika u Evropskom parlamentu velikom većinom glasalo je za zabranu plastike za jednokratnu upotrebu u svim državama članicama EU u pokušaju smanjenja 25 miliona tona plastičnog otpada koji svake godine proizvode Evropljani. Zakon će stupiti na snagu tokom 2021. godine i dovešće do kraja upotrebe pribora za jelo za jednokratnu upotrebu, tanjira, slamčica, štapića za uši, kontejnera za hranu i čaša. Članovi će takođe morati da preduzmu mere za postizanje cilja sakupljanja plastičnih boca od 90 posto do 2029. Uprkos napuštanju EU, Velika Britanija će uvesti slične inicijative u okviru parlamentarnog zakona o životnoj sredini 2019-21 za koji se očekuje da će kraljevsku saglasnost dobiti početkom godine.


Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Izbori 2024

Bora Solunac udario na Đilasa, Ponoša i Miloša Francuza: Teško će objasniti kako to da su uslovi u Beogradu loši, a u Srbiji dobri!
Izbori 2024

Bora Solunac udario na Đilasa, Ponoša i Miloša Francuza: Teško će objasniti kako to da su uslovi u Beogradu loši, a u Srbiji dobri!

Borislav Novaković iz Narodnog pokreta Srbije, poznatiji kao Bora Solunac, rekao je da su sva tri zahteva koja je opozicija imala ispunjena i istakao da će Miloš Jovanović, Zdravko Ponoš i Dragan Đilas teško odbraniti narodu to što u Beogradu bojkotuju izbore jer kažu da ne postoje dobri izborni uslovi, dok u Srbiji izlaze na lokalne izbore.

25.04.2024

09:51

Vesti

TV

JOŠ TV VESTI

Hronika

Sport

Zabava

JOŠ Zabava VESTI

Magazin

Džet set

Srbija