(VIDEO) ODBROJAVANJE DO VELIKOG OBRAČUNA UVELIKO TRAJE! RUSIJA I KINA ODLUČILE DA UZVRATE ZAPADU?! Srbija u ovom ratu ne može ostati neokrnjena!
Podeli vest
Hajko Mas, nemački šef diplomatije, uputio je neočekivano upozorenje poslanicima Bundestaga koji traže oštru akciju protiv Rusije i Kine. „Treba da budete potpuno svesni kuda to vodi u geostrateškom smislu", ukazao je i Bundestagu i čitavom Zapadu. „Rusiju i Kinu gurate u zagrljaj, i time stvarate najveći ekonomski i vojni savez na svetu"
Ne mislim da ovo treba da bude strategija Zapada, dodao je Mas, i izjasnio se bez mnogo diplomatskog uvijanja: „Protivim se rušenju mostova s Rusijom."
Predsednik Rusije Vladimir Putin rekao je da Rusija još nije dostigla svoj vrhunac i da dostignuća Rusije u mnogim oblastima izazivaju ljutnju i otuda politika obuzdavanja prema njoj
14.02.2021
08:11
Upozorenje Sergeja Lavrova
Problem Hajka Masa, i ne samo njegov, sastoji se, međutim, u tome što ovakav, inače začuđujuće razuman stav da je s Rusijom i Kinom potrebna saradnja a ne samo konfrontacija, na Zapadu više predstavlja izuzetak nego pravilo. A pojavljuje se i dodatni problem, utoliko što se sve više čini da je isteklo vreme za uspostavljanje saradnje na onim osnovama koje je odredio Zapad. Rusija i Kina, naime, kao da su odlučile da je nastupio trenutak da kažu da im je dosta.
- Ako želiš mir, pripremaj se za rat - poručio je ruski ministar inostranih poslova Sergej Lavrov povodom sve glasnijih poziva za uvođenje sankcija Rusiji, ovog puta zbog Navaljnog, tog kukavičjeg jajeta koje je Zapad pokušao da joj podmetne na očigled čitavog sveta. „Spremni smo za prekid odnosa sa Evropskom unijom", ukazao je ministar koji svoju reputaciju nije izgradio na praznim pretnjama, i objasnio da će to biti učinjeno „u slučaju da primetimo, kao što smo to mogli da vidimo u više navrata ranije, da se pripremaju sankcije koje bi stvorile rizik za našu ekonomiju."
Kineski odgovor
A na drugom kraju Evroazije, istovremeno, kineske vlasti donele su odluku o zabrani emitovanja britanskog Bi-bi-sija zbog njegovih lažnih vesti o Sinkjangu, Hongkongu, kovidu-19..., uostalom, o svim onim pitanjima na kojima je ova mreža insistirala, neobičnom igrom slučaja, uvek kada je britanska vlada imala potrebu za baš takvom vrstom izveštavanja.
Dominiku Rabu, šefu diplomatije Ujedinjenog Kraljevstva, nije preostalo ništa drugo nego da nemoćno konstatuje kako je reč o „neprihvatljivom ugrožavanju medijskih sloboda"; uzgred budi rečeno, poprilično bestidna opaska, imajući u vidu da Ujedinjeno Kraljevstvo i dalje u zatvoru drži osnivača „Vikiliksa" DŽulijana Asanža.
I samo su malobrojni uočili da je kineska zabrana za Bi-Bi-Si zapravo usledila nedelju dana nakon što je Britanija zabranila kineski informativni kanal Ce-Ge-Te-En. Eto još jednog znaka da je napokon počela da se uspostavlja nova realnost, u kojoj se Istok više ne usteže da Zapadu uzvrati istom merom. A za to i te kako ima mogućnosti, koje su do te mere postale očigledne da je čak i na Zapadu, okovanom iluzijama o svojoj moći, počela da sazreva svest o tome.
Strateška nedoumica
- Pogrešno se smatra da je Rusija sila u opadanju - ukazuje, tako, Majkl Mekfol, ambasador SAD u Moskvi u vreme Baraka Obame, u tekstu u „Forin afersu" u kome, bez mnogo originalnosti, istražuje „kako obuzdati Putinovu Rusiju". I priznaje da ona ima „znatno veću vojnu, ekonomsku i ideološku moć nego što većina Amerikanaca shvata"; počev od činjenice da je postala 6. ekonomija sveta po BDP-u izračunatom u odnosu na paritet kupovne moći, a o ruskom nuklearnom arsenalu da se i ne govori.
Dok je, u pogledu Kine, najrečitija prognoza koju je u „Fajnenšel tajmsu" izneo milijarder i šef najvećeg hedž fonda na svetu Rej Delio, najavljujući „epohalnu promenu u globalnoj ekonomiji". Samo je pitanje trenutka, rekao je, kada će „Kina kao svetski finansijski centar postati rival Njujorku i Londonu".
I dok je samopouzdanje Rusije i Kine, zasnovano pritom na realnim osnovama, sve vidljivije, i dok Amerika DŽozefa Bajdena pokušava da pronađe načine da ih obuzda iako to nije uspela ni kada je odnos snaga za nju bio mnogo povoljniji, Evropska unija ostaje zaglavljena u svojoj hroničnoj strateškoj nedoumici između sopstvenog i tuđeg interesa. A kako kaže Žozep Borelj, njen visoki predstavnik za spoljnu politiku i bezbednost, „izbor koji učinimo odrediće međunarodnu dinamiku snaga u ovom veku: da li će se EU kretati ka kooperativnijem, ili polarizovanijem modelu u odnosima s Rusijom".
Ovo, razume se, pod uslovom da Evropska unija uopšte bude sposobna za takvu vrstu odluke. Jer briselski portal „Politiko" ocenjuje da je „spoljna politika Evropske unije preminula u Moskvi" prilikom Borelove posete, dok će istim povodom nemački „Špigl" ustvrditi da je samo „iskazala svoju impotenciju".
Nemački pragmatizam
Između poziva na zaoštravanje odnosa s Rusijom i Kinom, i svesti o pogubnosti takve politike, šta će Evropska unija učiniti? Zašto su Moskva i Peking odlučili da je vreme za otresitiji odgovor Zapadu? I šta tim povodom Zapad uopšte može da učini?
O ovim su pitanjima u „Novom Sputnjik poretku govorili nekadašnji dopisnik „Politike" iz Berlina Miroslav Stojanović i Đuro Bilbija, urednik portala „Fakti" i dugogodišnji dopisnik „Večernjih novosti" iz Moskve.
Masovo protivljenje pokušajima Zapada da izoluje Rusiju i Kinu je „utoliko zanimljivije", ukazuje Miroslav Stojanović, „što ministar inostranih poslova Nemačke važi za jednu vrstu jastreba u odnosu prema Rusiji, zbog čega je doživljavao kritike i unutar svoje Socijaldemokratske partije".
- Mas je do sada zagovarao politiku sankcija i ova izjava predstavlja svojevrsni zaokret, u pokušaju Nemačke da pronađe svoju poziciju u promenjenim okolnostima na međunarodnoj sceni, u sklopu kojih se više ne može ići direktno ni protiv Rusije ni protiv Kine - objašnjava Stojanović i dodaje da iz istih razloga i Armin Lašet, novi lider CDU-a i mogući naslednik Angele Merkel na mestu kancelara, "pokušava da pomiri atlantističko krilo svoje stranke s realnim interesima zemlje, zbog čega ga i optužuju da je mekan prema Rusiji".
„I kroz Masa i kroz Lašeta progovaraju nemački pragmatizam i nemački interes".
Ovakvu poziciju ponajbolje ilustruje Lašetov pokušaj da se opravda zbog izgradnje „Severnog toka 2". On je nedavno, opisujući sebe kao „realpolitičara" koji se rukovodi i vrednostima i interesima, rekao: „Završili smo s kopanjem crnog uglja, u procesu smo zaustavljanja rudarenja lignita, i gasimo nuklearnu energiju 2022. godine. U tranzicionom periodu biće nam potreban gas koji se proizvodi izvan Nemačke. Potrebno je da budemo garanti geopolitičkih interesa Ukrajine, i potreban nam je 'Severni tok 2', projekat privatnog sektora, kako bismo obezbedili snabdevanje energentima."
- I kroz Masa i kroz Lašeta progovaraju nemački pragmatizam i nemački interes", komentariše Đuro Bilbija. „A nesporna je činjenica da alternative ruskom gasu ili ne postoje, ili su preskupe, tako da u tom pogledu Nemačka i nema izbora jer su njenoj privredi energenti neophodni.
Antiunijski projekat
Upravo zbog tih realnih potreba nemačke privrede Bilbija očekuje da će „idućeg ponedeljka, kada će EU šefovi diplomatije razgovarati o eventualnim sankcijama Rusiji, biti mnogo kolebanja. Jer, Rusija tu nema mnogo šta da izgubi, ali EU i te kako ima."
- I ponovo će se videti", nadovezuje se Miroslav Stojanović, „da Evropska unija nije u stanju da formuliše zajedničku spoljnu politiku zbog oprečnih interesa svojih članica. To se, uostalom, jako dobro vidi i povodom 'Severnog toka 2', na čijoj izgradnji Nemačka insistira." Zbog čega je, kako prenosi briselski portal „Politiko", poljski premijer Mateuš Moravjecki optužuje da „radi iz leđa Evropske unije". „Severni tok 2" on naziva „antiunijskim projektom", i kaže: „Vreme je da ga zaustavimo.
- Ali takav scenario je nezamisliv - uveren je Stojanović.
Nema više uzmicanja
Pre svega zato što bi štetu naneo samoj Evropskoj uniji, a ne Rusiji. Koja, kako piše „Špigl", pokazuje sve manje volje za trpljenje. U Moskvi je naime, prenosi nemački nedeljnik, Žozep Borelj "želeo da utvrdi da li su Rusi i dalje zainteresovani za dobre odnose. Odgovor je bio jasan: Ne, oni nisu zainteresovani".
- Zapad, nažalost, priznaje samo pozicije sile i moći i prema tome se ravna, i Rusija je s tih pozicija i počela da nastupa. Rusija im je poručila - gospodo, s nama više tako nećete razgovarati. I upravo je to bila poruka koju je i Žozep Borelj nedavno dobio u Moskvi kada je pokušao da ultimativno zahteva puštanje Alekseja Navaljnog iz zatvora," napominje Bilbija. „Rusija je sazrela za jednu oštriju i ozbiljniju igru. Nema više uzmicanja. Poznati politikolog Sergej Karaganov je nedavno ukazao na to, rekavši da je Rusija pobedila i Hitlera i Napoleona, a sadašnji protivnici su u odnosu na njih - Pigmeji. A dodatni razlog za samopouzdanje nalazi se u tome što Rusija više nije siromašna, naprotiv, na nivou pojedinca, ovo je najprosperitetniji period u dugom nizu godina. Zato Karaganov i naglašava da Zapad ide ka svom istorijskom zalasku, dok naše vreme tek dolazi; i baš zato je danas i nepotrebno i pogrešno držati se defanzivne strategije.
Isti rast samopouzdanja na međunarodnoj pozornici vidljiv je i u slučaju Kine koja je, primera radi, ukazuje Miroslav Stojanović, godinama strpljivo gradila partnerstva da bi na kraju, prošle godine, u trgovinski sporazum na čijem je čelu (RCEP - Regionalno sveobuhvatno ekonomsko partnerstvo) uvukla i američke saveznike kao što su Japan, Australija, Novi Zeland...
- Kako se ekonomsko težište sveta bude pomeralo prema Istoku, za njim će i političko - kaže Miroslav Stojanović, i zaključuje:
- U toku je veliko preslaganje uloga na svetskoj sceni. Opadanje američke imperije propraćeno je usponom Rusije i Kine, centri moći se pomeraju, a u tom pomeranju Evropa ne uspeva da se snađe. I zato će, bez obzira na svoju ekonomsku snagu, verovatno ostati na gubitničkoj strani velikog procesa kome prisustvujemo.
Američki državni sekretar Antoni Blinken, tokom posete Kini, mogao bi da zapreti Pekingu sankcijama zbog navodne podrške ruskom vojno-industrijskom kompleksu, piše Fajnenšel tajms , pozivajući se na izvore.
Rusija će biti poražena u ratu protiv Ukrajine, smatra Feng Jujun, profesor na Univerzitetu u Pekingu i direktor Centra za studije Rusije i Centralne Azije na Univerzitetu Fudan.
Predsednik Rusije Vladimir Putin posetiće ove godine Kinu, potvrdilo je danas rusko Ministarstvo spoljnih poslova u zvaničnom saopštenju, nakon posete ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova Narodnoj Republici Kini.
09.04.2024
14:34
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Amater
pre 3 godine
SVE JE OVDE JASNO DOK STE KORISTILI KINU ZA VASE BOGACENJE I RADNU SNAGU ZA 20 DOLARA SVIMA VAMA JE BILO DOBRO ALI PAMETNI KINEZI SU SVE TO OKRENULI U SVOJU KORIST I UBUDUCE KINEZI CE BITI VASA STVARNOST.
Predsednik Rusije Vladimir Putin rekao je da Rusija još nije dostigla svoj vrhunac i da dostignuća Rusije u mnogim oblastima izazivaju ljutnju i otuda politika obuzdavanja prema njoj
Ukrajinske trupe povukle su se sa svojih pozicija i pobegle iz sela Očeretino u DNR, izjavio je za RIA Novosti Vladimir Rogov, kopredsednik Koordinacionog saveta za integraciju novih regiona.
Portparol Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova izjavila je da će se, u slučaju da se na teritoriji Poljske pojavi američko nuklearno oružje, odgovarajući objekti odmah pridružiti spisku legitimnih ciljeva za uništenje ako dođe do direktnog vojnog sukoba sa NATO-om.
Poslanici Skupštine Srbije usvojili su danas izmene i dopune Zakona o lokalnim izborima kojima se pomeraju rokovi za raspisivanje i glasanje na lokalnim izborima.
Predsednik DS Zoran Lutovac rekao je da je koalicija izgubila jedinstvo jer Dragan Đilas, Zdravko Ponoš i Nebojša Zelenović nisu stali uz odluku većine koja želi na izbore
Direktor na Nova S televiziji Slobodan Georgiev istakao je da izlazak opozicije na lokalne izbore po Srbiji, a bojkot u Beogradu, nema nikakvog smisla!
Do sada su đilasovci pokušavali da ubede narod da je medijska situacija u Beogradu najbolja i da je opozicija navodno pobedila prošle godine, a da je, nasuprot tome, situacija u ostalim mestima po Srbiji očajna! Ipak, sada je došlo do obrta!
Urednik portala European Western Balkan, Aleksandar Ivković govorio je na tajkunskoj televiziji o odluci Dragana Đilasa, Miloša Jovanovića i Zdravka Ponoša da izađu na lokalne izbore po ostatku Srbije, a da u Beogradu izbore bojkotuju
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas u Njujorku da nema nikave snove da "pocepa" opoziciju i ukloni političke protivnike i naglasio da se njegovi snovi tiču samo napretka Srbije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se iz Njujorka gde je juče govorio na sednici Saveta bezbednosti UN, nakon koje je imao niz bilateralnih sastanaka
Bahato ponašanje đilasovske opozicije i sramni nastu predstavnice privremenih institucija na KiM Vjose Osmani u Savetu bezbednosti UN, komentarisali su gosti Info večeri, zamenik predsednika SRS Aleksandar Šešelj i Rajko Kapelan iz Centra za društvenu stabilnost.
Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija juče je podneo redovan izveštaj o situaciji na KiM. Srbija na naučnom nivou odavno je dosegla standarde Evropske Unije. Na ove teme u Dnevniku TV Informer govorio je Stanislav Sretenović iz Instituta za savremenu istoriju.
Napredak ruske vojske u Ukrajini, novi paket američke pomoći i vojnu mehanizaciju Rusije, komentarisali su gosti emisije "Rat uživo", pukovnik Milan Jolović Legenda, Dragoslav Bokan sa Instituta za nacionalnu strategiju i novinar iz Nemačke Vlastimir Vidić.
Još jedno bojno polje otvoreno je u Africi. Izgleda da je došao kraj kolonijalizma. Politiko je objavio da je Amerika doživela poraz u Africi i da tamo više nemaju nikakav uticaj. Na ovu temu u "Info danu" govorili su novinar Dragan Vujičić i izdavač Vesna Pešić.
Kosta K, dečak ubica koji je pre skoro godinu danu u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" koju je pohađao, ubio devetoro učenika i školskog čuvara, šokirao je više puta zaposlene u Klinici za neuropsihijatriju za decu i omladinu gde je u toku njegova psihijatrijska opservacija.
Noa Milivojev (18) iz Kovilja ubijena je u junu prošle godine, suđenje za ovaj svirepi zločin počelo je pre 5 dana, u sudnici su bili prisutni majka i otac ubijene Noe, a optuženi Ognjen Dabetić (34) je doveden iz pritvora u kojem se nalazi od hapšenja.
Prema poslednjim informacijama u teškoj saobraćajnoj nezgodi koja se tokom popodnevnih sati dogodila u širem centru Čačka, pet osoba je povređeno i svi su hospitalizovani u Opštoj bolnici Čačak.
Partizan i dalje boli, ali prvenstveni derbi je prošlost, na redu je Kup! Crno-beli gostuju večeras (19, Arena premijum 1) Crvenoj zvezdi u polufinalu našeg najmasovnijeg takmičenja, a iako ih još uvek peku rane od subotnjeg poraza (2:3) i uprkos najavama da sutra neće izaći na teren, na kraju će ipak igrati.
Fudbaleri Crvene zvezde odradili su malopre poslednji trening pred sutrašnji derbi u polufinalu Kupa Srbije, a trener Vladan Milojević ima jasnu sliku kojih startnih 11 će izaći na megdan Partizanu.
Odbojkaši Partizana pobedili su Crvenu zvezdu 3:2 (25:23, 27:25, 22:25, 22:25, 15:13) u dramatičnom četvrtom meču finala plej-ofa izjednačili u seriji na 2:2 i izborili majstoricu na terenu večitog rivala.
Kragujevčanin Pavle Ilić odsudio je 173. večiti derbi bez velikih grešaka! To je sud Dejana Andrejića, posmatrača suđenja burne utakmice u kojoj je Crvena zvezda posle preokreta pobedila Partizan 3:2.
Američki glumac Alek Boldvin istragao je telefon iz ruke antiizraelske agitatorke koja je od njega više puta tražila da izgovori "Slobodna Palestina" u kafiću Maman u Njujorku.
Obožavaoci britanske kraljevske porodice razočarani su jer na Instagram profilu princeze i princa od Velsa nema rođednanske slike princa Luisa koji danas puni šest godina.
Poslednjih godina Ričard Gir (74) se malo povukao iz javnosti, a skoro ga je teško videti i sa suprugom Aleksandrom Silvom, koja je mlađa od njega 33 godine.
Kendži Žirak, popularni pevač iz Francuske, upucan je u noći između 21. i 22. aprila, zbog čega je hitno prevežen i zadržan u bolnici u Bordou, prenose francuski mediji.
Na republičkom takmičenju iz oblasti veterinarske medicine koje je nedavno održano u Rekovcu, učenica Hemijsko-tehnološke škole iz Subotice osvojila je prvo mesto!
Povodom Dana opštine Gornji Milanovac, na svečanoj sednici Skupštine opštine u velikoj sali Kluturnog centra "Mija Aleksić“, dodeljene su zlatna i srebrne medalje "Takovski ustanak“, a Zlatna medalja za izuzetnan doprinos očuvanju životne sredine dobila je ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović.
Kolektivno Đurđevdansko venčanje, koje je trebalo da bude održano u okviru obeležavanja Dana grada, 6. maja, otkazano je zbog nedovoljno prijavljenih parova.
U Muzeju knjige i putovanja na Banjici, nalaze se najveće zbirke knjiga u Jugoistočnoj Evrope, knjige pisane na različitim materijalima – na papirusu, štapićima od bambusa, najkvalitetnijoj kineskoj svili, palminom i bananinom lišću ali i sa koricama od ljudskih kostiju...
Zahlađenje i pad temperature zabrinuli su voćare zbog opasnosti od mraza i izmrzavanja cvetova i tek zametnutih plodova jer i slab mraz može da napravi štetu u voćnjaku i znatno umanji rod.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.