EVROPA SE VRAĆA POD AMERIČKO KRILO! Kako se Minhenska konferencija pretvorila u NATO samit!?
Podeli vest
Neskriveno zadovoljstvo zbog odlaska Trampa, apostrofiranje Rusije i Kine kao izazova za SAD i EU i povratak vodećih zemalja Evrope pod skute Amerike, obeležili su Minhensku bezbednosnu konferenciju, koja je održana onlajn. Sagovornici Sputnjika ocenjuju da se konferencija u Minhenu iz globalnog foruma pretvorila u mini NATO samit
Ekspert za međunarodne odnose Srđan Perišić ocenjuje da se konferencija koja je počela optimistično, obraćanjem generalnog sekretara UN Antonija Gutereša koji je poručio da je svet multipolaran i da "treba da ojačamo multilaterilazam, a ne da gradimo nove birokratije", završila krahom jer je on u tom stavu ostao usamljen, dok su se lideri Nemačke, Francuske i Velike Britanije svojim snishodljivim izlaganjima dodvoravali Vašingtonu i time pokazali svu slabost politika zemalja koje predvode i Evropske unije u celini.
Ministar inostranih poslova Rusije Sergej Lavrov izjavio je da Evropska unija na Rusiju gleda kao na neznanca, a spremnost Moskve da u prekine odnose sa Briselom povezana je sa time što "tih odnosa više ni nema"
19.02.2021
20:43
Minhenska konferencija kao mini NATO samit
- Moj glavni utisak je da je ovo bio neki mini NATO samit. Naime, Bajden je rekao da se Amerika, koja je četiri godine bila izvan Evrope, sada vraća i to kroz jačanje transatlantske zajednice. A šta je drugo transatlantska zajednica nego NATO? Sa druge strane, Angela Merkel i Emanuel Makron su, na neki način, trčali u susret toj Bajdenovoj obnovi ideje transatlantizma i praktično nudili Nemačku i Francusku jačanju tih veza. Mislim da nemačka kancelarka svojim izlaganjem na ovoj konferenciji na loš način završava svoju političku karijeru, s obzirom na to da su svi od nje očekivali da iskaže neki malo nezavisniji stav Evropske unije i Nemačke u odnosu na SAD. To se, međutim, nije dogodilo. Naprotiv - kategoričan je Perišić.
Sličan ton je, kako navodi, u svom izlaganju imao i predsednik Francuske, iako je u jednom momentu rekao da Evropa treba da izgrađuje i svoju odbrambenu i bezbednosnu dimenziju.
- Međutim, ta dimenzija je kompatibilna i ne ugrožava odbrambenu dimenziju transatlantske zajednice, odnosno NATO-a. Dakle, ni on tu poziciju ne vidi kao nezavisnu poziciju Evrope. Praktično, svi govornici konferencije u Minhenu su poslali poruku celom svetu da je NATO, zapravo, glavni politički forum za donošenje bilo kakvih političkih, strateških, bezbednosnih, geopolitičkih, pa čak i geoekonomskih i pandemijskih odluka transatlantske zajednice - kaže Perišić.
Najava zaoštravanja i mobilizacije Zapadne Evrope
I bivši ambasador Milisav Paić, predsednik Srpskog spoljnopolitičkog kruga, smatra da je skup pod nazivom "Obnavljanje transatlantske saradnje, suočavanje sa globalnim izazovima" bio više jedna saveznička konferencija nego forum na kome bi i druge zemlje mogle da iznesu svoje stavove. Tome u prilog govori činjenica da se od ljudi koji su izvan NATO obratio samo šef Svetske zdravstvene organizacije, jer je kovid prioritetna tema za ceo svet.
- Minhenska bezbednosna konferencija izgubila je značaj foruma u kome bi sve strane raspravljale o bezbednosnim interesima svih zemalja i jačanju međunarodnog mira i bezbednosti. Ovo je praktično bio skup koji je trebalo da homogenizuje Zapad, da obnovi neke međusavezničke odnose i jasno najavljuje da će u narednom periodu tu biti dosta diplomatske konfrontacije, odnosno da ti odnosi na relaciji Zapad-Rusija i Zapad-Kina idu u smeru određenog zaoštravanja. Tu Sjedinjene Države, pod geslom potrebe obnavljanja međusavezničkih odnosa, zapravo pokušavaju da mobilišu, pre svega Zapadnu Evropu, da ih sledi u toj politici - upozorava Paić.
U tom smislu je, kako dodaje, i govor američkog predsednika Bajdena bio manje-više programatski i na očekivanim linijama.
- Njegov osnovni moto je da se Amerika vratila na svetsku scenu, kao da Tramp nije ni bio na njoj, a prioriteti koje je izneo pokazuju u kom pravcu će se kretati američka spoljna politika u naredne četiri godine. Jedan je takozvano "obuzdavanje" Ruske Federacije, gde je Bajden naglasio da će Amerika čvrsto da stoji iza Ukrajine, a posebno je apostrofirao i da SAD treba da se suprotstave ruskom "korumpiranju" demokratije. Drugi je Kina, koju sada posmatraju kao silu koja raste i postaje sve veći izazov za interese ne samo Amerike, već i Zapada. Bajdenova preokupacija je, naravno, i pitanje nuklearnog programa Irana - komentariše Paić uz ocenu da Bajden, u osnovi, ništa drugo nije ni mogao da ponudi jer je čovek koji ima svoje spoljnopolitičke kalupe i bilo bi teško očekivati da bi u ovim godinama nešto mogao da promeni.
Ono što je bilo interesantno, napominje Paić, je obraćanje generalnog sekretara NATO Jensa Stoltenberga, koji je zapravo te Bajdenove naglaske još više pojačao.
- I on je govorio o ruskoj opasnosti po Evropu i zapadne interese, ali je sa druge strane izdvojio i Kinu i njenu rastuću vojnu moć, uz isticanje potrebe da članice NATO-a izrade zajedničku strategiju suprotstavljanja rastućem vojnom prisustvu Kine u koju bi, kako je naveo, trebalo uključiti i "prijateljske" zemlje poput Japana i Australije - primećuje Paić.
Spašavanje kriza na Zapadu konfrontacijom sa Rusijom
Delovalo je, primećuje profesor Srđan Perišić, kao da su učesnici skupa jedva dočekali da se okupe, pa makar i onlajn, na konferenciji gde neće biti Donalda Trampa.
- Očigledno da će oni sve buduće forume, bezbednosne, političke i ekonomske, usmeravati u pravcu da pokažu da je Rusija neprijatelj i da je Kina sledeći izazivač zapadnom svetu i transatlantskoj zajednici, te da je potrebno taj transatlantski svet još čvršće uvezati kroz delovanje NATO-a. To je, uostalom, Bajden i rekao pominjući Član 5 NATO-a, koji glasi da je "napad na jednu, napad na sve članice". Dakle, jasno se vidi da je na ovoj konferenciji glavna tema bila Rusija i političko jedinstvo Amerike i vodećih zemalja EU u okviru NATO-a - ističe Perišić.
Izlaganja učesnika skupa su, zaključuje Perišić, konferenciju odveli u potpuno drugom pravcu od onog koji je u svom govoru najavio generalni sekretar Ujedinjenih nacija.
- Međutim, sa stanovišta međunarodne politike taj njihov pravac je potpuno iracionalan, jer ja ne vidim način na koji će oni ove svoje ideje da realizuju u praksi, osim konfliktnog. Ne vidim drugi način osim pokušaja da svoje razne, multivektorske krize koje su na Zapadu izbile u poslednoj deceniji, spašavaju tako što će Rusiju proglasiti za glavnog krivca za sve probleme.
Na video konferenciji govorili su i predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, šef SZO Gebrejesus, kao i Bil Gejts, a teme su bile i klimatske promene i globalna pandemija. Specijalno izdanje bezbednosne konferencije, kako je saopšteno, nije zamena za godišnju konferenciju, ali treba da ponudi smernice za debate u Minhenu koje će biti vođene kada epidemiološka situacija to dozvoli.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ministar inostranih poslova Rusije Sergej Lavrov izjavio je da Evropska unija na Rusiju gleda kao na neznanca, a spremnost Moskve da u prekine odnose sa Briselom povezana je sa time što "tih odnosa više ni nema"
Zapadni saveznici Kijeva ne znaju kako da se izvuku iz sukoba u Ukrajini, rekao je bivši švajcarski obaveštajac i savetnik NATO pukovnik Žak Bo u intervjuu za Jutjub kanal Daniel Davis/Deep Dive.
U Skupštini Srbije danas je počela sednica na čijem su dnevnom redu izmene i dopune Zakona o lokalnim izborima kojima se menjaju rokovi za raspisivanje i glasanje na lokalnim izborima.
Šef poslaničke grupe "Aleksandar Vučić - Srbija ne sme da stane" Milenko Jovanov obrazložio je danas predlog izmena Zakona o lokalnim izborima koje su, kako je rekao, podržale poslaničke grupe većine, ali i deo opozicije, i kojima se omogućuje da se beogradski i lokalni izbori, koji nisu održani u decembru, održe istog dana - 2. juna.
Narodni poslanik Srpske napredne stranke Vladimir Orlić izjavio je danas da je vladajuća koalicija pokazala dobru volju i suštinsku želju za dijalogom ispunivši zahteve opozicije da bi ona izašla na izbore.
Raskol u koaliciji Srbija protiv nasilja produbljuje se iz dana u dan. Nova epizoda u drami opozicije odigrala se jutros u Narodnoj skupštini kada je Pavle Grbović jasno poručio Draganu Đilasu da su se oni odlučili za borbu.
Šef poslaničke grupe Narodni pokret Srbije Miroslav Aleksić izjavio je danas da će se šest opozicionih političkih organizacija izaći na beogradske izbore i lokalne izbore u Srbiji na listi pod sloganom "Biram borbu".
Ambasador Ruske federacije pri Ujedinjenim nacijama Vasilij Nebenzja izjavio je večeras da bi Rezolucija o Srebrenici mogla da otvori "Pandorinu kutiju", ali i da je veoma važno što je predsednik Srbije Aleksandar Vučić bio prisutan danas na sednici Saveta bezbednosti UN na kojoj se raspravljalo o šestomesečnom izveštaju Unmika o situaciji na Kosovu i Metohiji.
Ambasador Srbije u Sjedinjenim Američkim Državama Marko Đurić izjavio je večeras da je ponosan na borbu predsednika Aleksandra Vučića u Ujedinjenim nacijama za interese Srbije i srpskog naroda.
Radomir Lazović je dok je bio vođa protesta "Ne davimo Beograd" je preko svog udruženja "Mikro art" uzimao pare od Hakija Abazija koji je u tom momentu bio direktor fondacije "Rokfeler" za Zapadni Balkan.
Gost Dnevnika TV Informer bio je predsednik Narodne stranke Vladimir Gajić. On je komentarisao današnju sednicu Saveta bezbednosti UN u Njujorku, ali i situaciju u kojoj se trenutno nalazi Srbija u odnosu na Kosovo i Metohiju i Republiku Srpsku.
Zasedanje Saveta bezbednosti UN po pitanju uzavrele situacije na KiM i čvrst stav predsednika Srbije Aleksandra Vučića, komentarisali su gosti Secijalne emisije, novinar Politike Marko Lakić i politički analitičar Milutin Ilić.
Na sednici Saveta bezbednosti UN Vjosa Osmani dala je repliku na reči predsednika Aleksandra Vučića. Gosti "Info dana" bili su analitičar Dejan Miletić, advokat Pavle Staničić, politikolog Marko Šćepanović i pukovnik Veselin Šljivančanin komentarisali su govor Vjose Osmani u Njujorku. Uživo u studio javio se i Lazar Stević, dopisnik Informera sa Kosova i Metohije.
Desetostruki dečak ubica Kosta Kecmanović tražio je da ga u bolnici poseti tinejdžer kojeg je pucao 3. maja u masakru iako je bio njegov najbolji drug, saznaje Republika.
Danka Ilić (2) ubijena je 26. marta u Banjskom polju, a kao osumnjičeni za ovaj zločin uhapšeni su Srđan Janković (50) iz sela Luka, Dejan Dragijević (50), potom njegov brat Dalibor (40) koji je preminuo i njihov otac Radoslav (72).
Milan Vučinić (51), koji je prema optužnici Javnog tužilaštva za organizovani kriminal u Beogradu bio pripadnik kriminalne grupe Darka Šarića (53), kojoj se sudi za diskreditaciju i planiranje ubistva svedoka saradnika Nebojše Joksovića Jokse (53), danas je prebačen u kućni pritvor sa nanogicom, izjavio je za informer.rs njegov advokat Bojan Ječmenica.
Povodom događaja od 20. aprila 2024. godine kada je kod Vukovog spomenika došlo do tuče između navijača FK „Crvena Zvezda“ i FK „Partizan“, po nalogu dežurng javnog tužioca Prvog osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu određeno je zadržavanje u trajanju od 48 sati prema 46 lica za koje postoji osnov sumnje da su učinila krivično delo Nasilničko ponašanje iz člana 344 Krivičnog zakonika.
Na današnji dan 23. aprila 2011. godine odigran je 140. "večiti derbi" u kome je ekipa Partizana savladala Crvenu zvezdu sa 1:0 u okviru 23. kola Superlige Srbije,
Uprkos porazu od Crvene zvezde 92:77 u četvrtfinalu plejofa ABA lige, trener Studentskog centra Dejan Jakara (38) kaže da je počastvovan prilikom da snage odmeri sa evroligašem.
Poslednjih godina Ričard Gir (74) se malo povukao iz javnosti, a skoro ga je teško videti i sa suprugom Aleksandrom Silvom, koja je mlađa od njega 33 godine.
Kendži Žirak, popularni pevač iz Francuske, upucan je u noći između 21. i 22. aprila, zbog čega je hitno prevežen i zadržan u bolnici u Bordou, prenose francuski mediji.
Zahlađenje i pad temperature zabrinuli su voćare zbog opasnosti od mraza i izmrzavanja cvetova i tek zametnutih plodova jer i slab mraz može da napravi štetu u voćnjaku i znatno umanji rod.
Da nije bilo potrebe, vlasnici pogrebne opreme iz Srbije i okruženja ne bi organizovali ni prvi, a za vikend su najavili drugi Sajam na kome će izložiti proizvode i prateću opremu.
Kada se povede razgovor o srpskom jeziku često se govori o turcizmima, odnosno rečima koje su iz turskog ušle u naš jezik i tu se "odomaćile" tokom viševekovne otomanske prisutnosti u Srbiji. Međutim, malo se zna da su i naša kultura i jezik imali značajan uticaj na turski. Jedan od pokazatelja istorijskog značaja srpskog jezika jeste, između ostalih, i njegov status u Osmanskom carstvu.
Od kuće u kojoj je davne 1980. godine sniman kultni film jugoslovenske kinematografije "Petrijin venac" ostala je samo ruina, koju danas čine zidine i deo krova.
Na ekonomiji Srednje poljoprivredne škole u Šapcu proizvodi se najbolji rasad povrća, cveća i začinskog bilja, pa se više hiljada sadnica rasproda za svega nekoliko dana.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.