PUTIN PROVALIO PODLU IGRU! Turska, Britanija i Ukrajina formiraju savez protiv Rusije, NJIHOVI PLANOVI ZA KRIM DOVEŠĆE DO VELIKOG RATA!
Podeli vest
Jačanje Rusije u crnomorskom regionu, nakon ulaska Krima u njen sastav, duboko je zabrinulo NATO. Britanija i Turska u tom pravcu deluju kroz Ukrajinu: London finansira projekte „reintegracije" poluostrva, a Ankara podržava kijevsku „Krimsku platformu". Šta je plan saveznika?
- Između Turske, Velike Britanije i Ukrajine nastaje neformalna trilateralna alijansa, koja je usmerena protiv Rusije i njenog uticaja u Crnom moru. Države pokušavaju da uvedu sopstvenu strukturu bezbednosti u regionu, pod svojim uslovima - došli su do zaključka novinari jednog od vodećih grčkih i kiparskih medija Greek City Times.
Turske vlasti ponovo pokušavaju da zauzmu svoju poziciju na svetskoj sceni, preteći da će preći "crvenu liniju" Rusije
04.05.2021
07:00
Zajednički neprijatelji
Trougao se formirao postepeno. Prvo se pojavila osovina London-Ankara. Obe zemlje su se posvađale sa Briselom: London zbog Bregzita, a Ankara zbog kritika na račun predsednika Redšepa Erdogana. Nakon razlaza Velike Britanije i Evropske unije Turska je ostala lojalna Londonu. Proces je trajao više od godinu dana i Erdogan je uveravao: „Velika Britanija je naš važan i pouzdan strateški partner. Turska će nastaviti efikasnu i sveobuhvatnu saradnju sa Velikom Britanijom i posle Bregzita".
Ankara je zahvalna što je Velika Britanija uvek podržavala integraciju Turske u razne zapadne strukture i, za razliku od drugih saveznika NATO-a, nije kritikovala politiku Erdogana. Tako je bilo i tokom vojne kampanje u Siriji i tokom aktivnog mešanja Ankare u libijske poslove.
Ričard Mur, bivši ambasador Velike Britanije u Turskoj, prošlog leta je postao šef spoljne obaveštajne službe Velike Britanije MI-6. U Ankari je počeo da radi 2014. godine. Delimično zahvaljujući tome što dobro zna turski jezik, brzo je stekao priznanje u lokalnim diplomatskim krugovima i čak ga smatraju drugom Erdogana. Dve godine kasnije, turska vojska je pokušala državni udar. Ustanak je ugušen, vlasti su se obračunale sa kritičarima i opozicijom. U zemlji je brzo sproveden referendum o amandmanima na Ustav. Ideju Erdogana je podržalo više od polovine glasača. Turska je postala predsednička republika, a šef države je dobio veća ovlašćenja.
Evropska unija je osudila puč, ali nije pružila očekivanu pomoć.
- Države, koje se više brinu o sudbini pučista, nego o demokratiji u Turskoj, ne mogu biti prijatelji Ankare - zamerio je Erdogan zapadnim zemljama.
Velika Britanija je drugačije postupila. London ne samo da je istupio protiv pobunjenika, već je i poslao ministra spoljnih poslova u Tursku. Tada je ministar bio Boris DŽonson. Političar se pohvalio porodičnim vezama, jer je njegov pradeda po ocu Ali Kemal bio ministar unutrašnjih poslova Osmanskog carstva.
Govorilo se da Turska za takvu pažnju Londona duguje pre svega Ričardu Muru. On ima i veze sa Rusijom, gde je neko vreme kao dete živeo sa ocem, diplomatom.
- Moja prva sećanja su iz Rusije - napisao je jednom Mur na Tviteru.
Međutim, sentimentalnost mu ne smeta da oštro kritikuje Moskvu. "Rusija sada kreće nizbrdo, kako sa ekonomske tako i sa demografske tačke gledišta", izjavio je on u nedavnom intervjuu.
London i Ankara su u decembru potpisali sporazum o slobodnoj trgovini, koji je stupio na snagu 1. januara. To je bilo neophodno, nakon napuštanja Evropske unije. Preživevši Bregzit, London je počeo da stvara sopstvenu alijansu, u kojoj je Ankara dobila jednu od glavnih uloga.
- Turska je ključni element NATO-a, kao i naš saveznik i prijatelj - napisao je na Tviteru ministar spoljnih poslova Dominik Rab.
Reintegracija na ukrajinski način
Dominik Rab je prošle jeseni pozdravio ukrajinskog predsednika rečima: „Dobrodošli u London predsedniče Vladimire Zelenski! Ukrajina je ključni saveznik Velike Britanije".
"Ključni saveznik" se sastajao sa premijerom Borisom Džonsonom i britanskim investitorima. Iza zatvorenih vrata je održan sastanak i sa šefom spoljne obaveštajne službe Ričardom Murom. Strane su pokušale da pažljivo sakriju informaciju, ali je ona ipak procurela u javnost. Tada su u Kijevu potvrdili da je sastanak održan i da se većina pitanja ticala „pomoći i zaštiti suvereniteta i teritorijalne celovitosti" Ukrajine.
Zelenski je govorio o predstojećem potpisivanju „važnog strateškog dokumenta" o razvoju pomorske flote Ukrajine, memorandumu od 1,25 milijardi funti. Vojna saradnja se, po svemu sudeći, neće ograničiti na flotu. Ukrajinski političari su nagovestili razmeštanje britanske baze u Nikolajevskoj oblasti.
Uskoro se na sajtu vlade Velike Britanije pojavilo saopštenje da je ambasada Velike Britanije u Ukrajini spremna da izdvoji deset hiljada funti za projekat „reintegracije" Krima u sastav Ukrajine. Program se zove „Otvorena budućnost". Plan je da rade preko javnih organizacija uz pomoć vlade.
Glavni cilj je otkrivanje primera kršenja ljudskih prava na Krimu i na teritorijama koje ne kontroliše Kijev na istoku Ukrajine, privlačenje krimskih Tatara, podsticanje njihovih prava i političkih aktivnosti.
Pritom, odnosi Londona i Kijeva se ne mogu nazvati ravnopravnim, smatra Natalija Jeremina, doktor političkih nauka, profesor na državnom univerzitetu u Sankt Peterburgu. Velika Britanija posmatra Ukrajinu kao taktičkog, a ne kao strateškog partnera protiv Rusije.
- Sa ekonomske tačke gledišta Kijev ne znači ništa Londonu. Velika Britanija dobija dodatne instrumente pritiska na Moskvu i novu odbrambenu strategiju, koja nosi otvoren antiruski karakter, zasnovan na konfliktu u Ukrajini. Svi sastanci predstavnika britanske i ukrajinske vlade su povezani sa delovanjem obaveštajnih službi. Ukrajinska strana može Britancima da pruži obaveštajne podatke i snosiće odgovornost ako su netačni - kaže politikolog.
Ona dodaje da je Bregzit dao Velikoj Britaniji priliku da se vrati sopstvenim globalnim interesima, kojih se odrekla tokom članstva u EU.
Kozaci sa Osmanlijama
Pošto je proveo nekoliko dana u oktobru u Londonu, Zelenski je poleteo u Istanbul na sastanak sa liderom Turske. Objavio je stvaranje „Krimske platforme" - međunarodnog foruma koji bi trebalo da pomogne Kijevu da vrati Krim. Vlasti Turske su podržale tu ideju. Prvi samit su planirali 24. avgusta na Dan nezavisnosti Ukrajine.
Turska je, posle ponovnog ujedinjenja Krima sa Rusijom, podržala Ukrajinu. Turske vlasti su na različitim mestima izjavljivale da „nikada neće priznati aneksiju Krima". „Mi sa istom odlučnošću štitimo teritorijalnu celovitost Ukrajine i suverenitet Turske. Još jednom smo potvrdili našu principijalnu odluku da ne priznajemo aneksiju Krima", govorio je u proleće Erdogan.
Zelenski je 10. aprila ponovo odleteo u Istanbul. Turski lider je obećao Kijevu pomoć u pridruživanju NATO-u. Međutim, ukrajinska vojska već ima obuku u centrima u Turskoj. U septembru 2019. godine Ministarstvo odbrane Ukrajine je saopštilo da je 50 vojnika iz vazduhoplovnih snaga dobilo dozvolu za korišćenje turske bespilotne letelice barjaktar TB". Ukrajinski marinci će krajem 2021. godine učestvovati u vežbama pomorskih snaga Turske „Dogu Akdeniz" na zapadu Sredozemnog mora.
Zelenski i Erdogan su na pregovorima razmotrili izgradnju brodova klase „korveta", zajedničku proizvodnju transportnih aviona An-178 i isporuku dronova „Bajraktar".
- Vidimo da je to zaista ponos turskog vojno-industrijskog kompleksa. To je upravo onaj tip naoružanja, koji može kardinalno da promeni situaciju na bojnom polju. Turska demonstrira ozbiljan uspeh i mi ćemo kupiti to naoružanje - Zelenski nije štedeo pohvale u intervjuu za jednu od turskih publikacija.
Pomoć Turske Ukrajini se ne ograničava naoružanjem. Slična situacija je i u humanitarnoj sferi. Plan je da se u Kijevu za turski novac izgradi dšamija, a u Odesi su, takođe pomoću novca iz Turske (i Gruzini su se uključili), snimili film „Poslednje utvrđenje: Hadšibej". Film je o Kozaku Andreju koji predaje u Istanbul važnu informaciju, kako bi se borili protiv „ruskih okupatora". Događaji se odvijaju tokom rusko-turskog rata 1787-1792. godine, kada su Rusi oterali osmansku vojsku sa severozapadne obale Crnog mora.
- Ukrajina je jedan od prioritetnih pravaca u politici Turske. U republici se nalazi velika dijaspora krimskih Tatara. Turski birači se aktivno zalažu za povratak Krima u Ukrajinu, iako za to ne postoje preduslovi - rekao je direktor Centra za proučavanje savremene Turske Amur Hadžijev.
Ruska pretnja
Proturske nekomercijalne organizacije su osnivane na Krimu još devedesetih godina 20. veka. Tada, posle raspada Sovjetskog Saveza, Ankara i Kijev su prvi put počele da razmatraju „rusku pretnju na Crnom moru". Pritom, razvijajući bliže bilateralne odnose sa Kijevom, Turska izbegava tenzije sa Moskvom.
Što se tiče Velike Britanije, ona se uvek trudila da zabije klin u odnosima Rusije i Turske i gurne ih u Crno more, smatra Vladimir Avatkov, viši naučni saradnik Nacionalnog istraživačkog instituta svetske ekonomije i međunarodnih odnosa (IMEMO) Ruske akademije nauka (RAN) E. Primakova.
- Politika Londona i celokupnog anglosaksonskog sveta je usmerena na formiranje luka nestabilnosti od Severne Afrike preko celog Bliskog Istoka do Centralne Azije i Južnog Kavkaza i nastavlja se i danas. Napori Londona su usmereni na izgradnju kontakata između Ankare i Ukrajine. Pored toga, Britanija čini sve da Tursku otrgne od Rusije - navodi Avatkov.
Takav plan pritiska se pripisuje klasičnoj britanskoj političkoj školi. Još početkom 19. veka se taj pristup smatrao jednim od glavnih instrumenata spoljne politike Engleske. Vodeći naučni saradnik IMEMO RAN Viktor Nadein-Rajevski je uveren da Velika Britanija, uz pomoć nezvaničnog saveza protiv Moskve, pokušava da oživi nekadašnju imperiju.
- Ali to malo šta znači. I država nije ista i nema ranije finansijske mogućnosti. Zato ima želju da dobije bilo šta na račun slabijih zemalja. Turskoj to dobro dođe - objasnio je on.
Ekspert je uveren da formiranje saveza uz učešće Ankare, Londona i Kijeva odgovara i interesima Turske - pokušajima da se maksimalno proširi uticaj. Iako su, kao i u slučaju Velike Britanije, osuđeni na neuspeh.
Ministarstvu odbrane Velike Britanije zabranjeno je da stavi fašistički slogan "Slava Ukrajini" na kutije besplatnih cigareta za ukrajinske vojnike, nakon što utvrđeno da se taj potez kosi sa zakonom o zabrani pušenja.
Napredak ruske vojske u Ukrajini, novi paket američke pomoći i vojnu mehanizaciju Rusije, komentarisali su gosti emisije "Rat uživo", pukovnik Milan Jolović Legenda, Dragoslav Bokan sa Instituta za nacionalnu strategiju i novinar iz Nemačke Vlastimir Vidić.
U noći 17. aprila, Oružane snage Ukrajine izvele su raketni napad na aerodrom u Džankoju, koji se nalazi na Krimu. Prema izveštajima medija, napad je izveden upotrebom 12 taktičkih projektila ATACMS američke proizvodnje.
21.04.2024
08:10
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Penzioner
pre 2 godine
Ovo je prilika da se pogano ostrvo potopi i da od njega ništa ne ostane!
Pa neznam koliko narod u Srbiji poznaje Turski deo Kipra, ali ko tamo vlada??...Turski mafijasi koje podrzava Erdogan da operu prljav novac od droge i slicno preko kompanije CEVAHIRI(koja je u Skopju izgradila tri kule po 50 spratova) i vlada engleska tajna sluzba.Koji novac je u prometu na Turskom Kipru..lira i funta..zasto!?
Kompanija CEVAHIRI je odlicno uvezana sa mocnim ljudima u SAD..pa sinovi od vlasnika su mnogo mutni,pa rade i sa onim Albancem iz Lugana sto je bio u laznoj vladi Kosova..Nadam se da imamo svoje ljude u Skopjui da razumeju sta i tamo se radi..pa Zaev sa kim pijucka uvece,ko je pocasni amabasador Turske u S.Makedoniji..leeelee MALO UDJITE U VELIKE POSLOVE U Skopje..pa da vidite cuda!!!
Vladajuća stranka hrvatskog premijera Andreja Plenkovića Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) dobila je 60 od 151 mesta na parlamentarnim izborima, što teoretski jeste pobeda, ali stranka se nadala boljem rezultatu, a opozicija fijasku vladajuće partije, piše ruski sajt "Katehon".
Otpadnici od tajkuna Dragana Đilasa, lažni ekolozi Aleksandar Jovanović Ćuta, Dobrica Veselinović i Radomir Zanzibarićanin Lazović, nedavno su obelodanili da izlaze na izbore u prestonici i otkrili da će nastupati pod sloganom "Biram borbu", ali je - s obzirom na njihove koloritne biografije i nastupe u javnosti - slogan "Biram flašu" svakako mnogo prikladniji.
Lider Demokratske stranke Zoran Lutovac, partije koja je najavila da će učestvovati na izborima 2. juna, poručio je sada da će njihov izlazak na izbore biti uslovljen "revizijom, odnosno sređivanjem biračkog spiska".
Predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić rekla je danas da će beogradski i lokalni izbori biti održani 2. juna i da je i taj zahtev opozicije usvojen zahvaljujući apelu predsednika Srbije Aleksandra Vučića koji je inicirao da se pokaže konstruktivnost i da se nakon izbora nastavi da se radi dalje.
Poslanici Skupštine Srbije usvojili su danas izmene i dopune Zakona o lokalnim izborima kojima se pomeraju rokovi za raspisivanje i glasanje na lokalnim izborima.
Tim iz Srbije, koga čine Jasna Кović, Lea Leković i Natalija Кlasanović, studentkinje beogradskog Fakulteta organizacionih nauka (FON) pobednice su regionalnog finala takmičenja poznatog brenda šminke održanog u Zagrebu.
Ministar informisanja i telekomunikacija u Vladi Republike Srbije, Mihailo Jovanović, sastao se danas sa ambasadorom Delegacije Evropske unije u Srbiji, Emanuelom Žiofreom i gradonačelnikom grada Kragujevca Nikolom Dašićem, u Državnom data centru u Kragujevcu.
Gradonačelnik Čačka Milun Todorović, po podluci višečlanog stručnog žirija, poneo je priznanje za najboljeg gradonačelnika koje na godišnjem nivou dodeljuje Udruženje „3,2,1 Srbija!", nosilac istoimenog projekta od nacionalnog značaja.
Funkcioner Srpske napredne stranke Nebojša Bakarec prokomentarisao je odluku Kreni-Promeni i Sava Manojlovića da idu na beogradske izbore zakazane za 2. jun.
Kolaps domaće opozicije i njihove očajničke apele na strane aktere da ih postave na vlast po svaku cenu, komentarisao je gost Info jutra, reditelj Ljubiša Ristić
Napore Zapada da donese rezoluciju o Srebrenci kao genocidu i ugrožavanje biti Republike Srpske, komentarisali su gosti Info jutra, bivši ministar policije RS Tomo Kovač i Dragan Dakić iz pravnog tima predsednika NSRS.
Raspad opozicione koalicije i neizvesnu političku budućnost Dragana Đilasa, komentarisali su gosti Info jutra, direktor Srpskog telegrafa Saša Milovanović i Đorđe Todorov iz Centra za društvenu stabilnost.
Lažni izbori Aljbina Kurtija i pokušaje da predstavi svoje institucije kao bastion demokratije, komentarisao je gost Info jutra, predsednik matice Albanaca u Srbiji Demo Beriša.
Ustavni sud Crne Gore usvojio je danas žalbu i utvrdio da se Miloš Medenica, sin bivše predsednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, neosnovano u pritvoru, potvrđeno je nezvanično podgoričkom portalu CdM. Vesni Medenici se takođe sudi, zbog optužbi za zloupotrebu službenog položaja i organizovanja kriminalne grupe, ali se i ona brani sa slobode.
Suđenje pripadniku "zengi" Branku Tuniću (59), optuženom da je 30. septembra 1991. u logoru Rakitje kod Zagreba ubio vojnika JNA Marka Utržana (20) iz Kikinde, završava se sutra izricanjem presude pred sudskim većem Odeljenja za ratne zločine Višeg suda u Beogradu.
Carinski službenici su 23. aprila 2024. godine na graničnom prelazu Horgoš, u saradnji sa policijom, otkrili neobičan pokušaj jednog putnika, da u ličnom prtljagu prokrijumčari preko 300 komada starinskog pokućstva, bodeža u koricama, časovnika i nakita, za koje se pretpostavlja da bi pored materijalne, mogli imati i antikvitetnu vrednost.
Na teritoriji Srbije danas su uhapšene dve organizovane kriminalne grupe, ukupno 17 osoba, zbog sumnje da su u periodu od aprila 2023. godine do danas izvršili krivična dela falsifikovanje isprave, krivično delo zloupotreba službenog položaja i udruživanje radi vršenja krivičnih dela.
Svedokinja koja je prijavila da je na mestu ubistva Džil Dando videla muškarca kako "beži spasavajući živu glavu" identifikovala ga je kao "brutalnog ubicu iz Srbije", Milorada Ulemeka Legiju, koji je osuđen zbog povezanosti s kriminalom i izvršenjem političkih atentata, prenosi britanski portal "Miror"
Španski teniser Rafael Nadal na startu mastersa u Madridu igraće protiv Amerikanca Darvina Blanka, a uoči tog meča u prestonici Španije održao je konferenciju za medije gde je zabrinuo fanove rečenicom da njegov nastup na Rolan Garosu još uvek nije siguran.
Američki glumac Alek Boldvin istragao je telefon iz ruke antiizraelske agitatorke koja je od njega više puta tražila da izgovori "Slobodna Palestina" u kafiću Maman u Njujorku.
Prodavci u poljoprivrednim apotekama u Jagodini ne pamte kada su poslednji put prodali motiku! Poljoprivrednici su prestali da ih traže pre dve decenije, jer se, kažu trgovci, gotovo više ništa ne okopava!
Na republičkom takmičenju iz oblasti veterinarske medicine koje je nedavno održano u Rekovcu, učenica Hemijsko-tehnološke škole iz Subotice osvojila je prvo mesto!
Kolektivno Đurđevdansko venčanje, koje je trebalo da bude održano u okviru obeležavanja Dana grada, 6. maja, otkazano je zbog nedovoljno prijavljenih parova.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.