MAO CEDUNG JE 1955. OBJAVIO RAT VRAPCIMA! Naučni projekta se pretvorio u MASOVNO UMIRANJE OD GLADI! /VIDEO/
Podeli vest
Čovečanstvo destruktivno utiče na prirodnu okolinu ali je Mao Cedung, komunistički vođa Kine, tu destrukciju izdigao na viši nivo i umalo nije potpuno istrebio jednu životinjsku vrstu
Devet godina nakon što su njegovi komunisti pobedili u Kineskom građanskom ratu 1949. i preuzeli vlast u zemlji, Mao je pokrenuo revolucionarni društveno-ekonomski program nazvan Veliki korak napred, sa ciljem da Kinu od zaostale agrarne zemlje pretvori u industrijsku velesilu, u skladu s marksističkom doktrinom prema kojoj se pravo besklasno društvo ne može uspostaviti bez prethodnog razvoja sredstava proizvodnje, piše Petar Stošić za Index.hr.
Kina je danas jasno upozorila lidere G7 da su dani kada su "male" grupe zemalja odlučivale o sudbini sveta odavno prošli, uzvraćajući udarac najbogatijim svetskim demokratijama koje traže jedinstvenu poziciju da se suprotstave Kini
13.06.2021
09:28
Veliki korak napred - u masovnu glad
Za to su, naravno, postojali i objektivni razlozi - Kina je bila izuzetno nestabilna zbog oslabljene privrede i nedostatka industrijske infrastrukture, što je bila posledica i japanskog razaranja i okupacije u Drugom svetskom ratu i zapadnjačke imperijalističke dominacije u takozvanom Veku poniženja, od sredine 19. do sredine 20. veka.
Kinesko učešće u Korejskom ratu protiv Amerike i njenih saveznika, od 1950. do 1953. godine, dodatno je uništilo privredu.
Mao je pokušao da uvede industrijalizaciju po uzoru na Sovjetski Savez, ali je brzo shvatio da siromašnoj zemlji nedostaju sredstva da započne industrijalizaciju.
Zbog toga je još 1954. pokrenuo nacionalnu kampanju poljoprivrednih reformi i kolektivizacije, kako bi Kinu učinio samodovoljnom po pitanju proizvodnje hrane. Plan je bio da poljoprivrednici seju i ubiraju ono što im se naredi odozgo i da država kontroliše svu proizvodnju.
Mao i Komunistička partija pokrenuli su 1958. godine nacionalni ekonomski program pod nazivom "Veliki skok napred", čiji je cilj bio izgradnja privrede usmerene na poljoprivredu.
Mao je kao cilj zadao da kineska ekonomija prestigne britansku za 15 godina, piše, piše autor Danijel Čoi na blogu History of Yesterday.
Vrabac koji krade pirinač - "javna životinja kapitalizma"
Ova ideja već se pokazala pogubnom u Sovjetskom Savezu, no to Maoa nije brinulo.
Istorija je prepuna slučajeva kada su svemoćni vladari dolazili na ideje i sprovodili odluke koje su imale katastrofalne posledice, ali se ideja koju je Mao dobio tokom posete jednom selu 1955. zaista ističe.
Kad je tamo vide vrapca kako kljuca pirinač, Mao je proglasio vrapca pticom koja je štetna za kinesku poljoprivredu. Ta jedna izjava bila je dovoljan signal da Kineska komunistička partija proglasi rat vrapcima i mobilizuje celu zemlju kako bi istrebila ovu pticu, koju je partija prozvala "javnom životinjom kapitalizma".
Buržujski vrapci, naime, bezočno kradu mukotrpno stečene plodove kineskih seljaka, a partija to nije mogla da toleriše.
Mao je, osim vrabaca, naredio i istrebljenje muva, pacova i komaraca, a sve je dobilo službeno ime - Kampanja četiri štetočine. Za razliku od vrabaca koji su bili na meti jer jedu žitarice i voće, ostale vrste su bile na udaru zbog prenošenja zaraznih bolesti - kuge i malarije, između ostalih.
Obračun sa vrapcima
Milioni kineskih seljaka, fabričkih radnika, učenika, činovnika i vojnika bili su mobilizovani za ovaj rat protiv klasnog neprijatelja u koji su krenuli vrlo ozbiljno, organizovani u grupe koje su lovile vrapce, naoružani puškama i praćkama, ali i drugim sredstvima.
Sistematski su uništavali gnezda vrabaca, razbijali jaja i ubijali mlade, podmetali pticama otrov u hranu. Jedna od naširoko korišćenih metoda bila je pravljenje ogromne buke oko drveća na kojem su se vrapci odmarali. Kako su se zbog buke bojali da slete natrag na stabla, vrapci bi leteli unaokolo sve dok ne bi pali mrtvi od iscrpljenosti.
Jedna epizoda iz ove kampanje bila je posebno nadrealna: vrapci u Pekingu su se, prema izveštajima iz tog doba, u jednom trenutku počeli da se sklanjaju u vrtove ambasada gde su bili van dohvata revnosnih udarnika.
Tako su se sakrili i u baštama ambasade Poljske. Kako im diplomate nisu dozvolile ulaz u ambasadu, kineski lovci su bubnjali i lupali dva dana sve dok vrapci nisu uginuli od iscrpljenosti. Osoblje ambasade moralo je da ih iznosi lopatama, piše portal Ozy.com.
Iako se tačan broj pobijenih vrabaca ne zna, stručnjaci veruju da su ubijene stotine miliona ptica i da je vrabac u Kini bio pred izumiranjem.
Mao 1960. shvatio grešku, ali kasno
Vrapci nisu bili jedine žrtve. Brojni ljudi su, prema izveštajima, stradali padajući sa krovova na koje su se penjali kako bi uništili njihova gnezda, a i druge ptice i životinje stradale su od otrova ili metka namenjenog vrapcima.
Ipak, Partiji se njen obračun s "kapitalističkim" vrapcima brzo obio o glavu.
- Negativne posledice bile su očigledne brzo, jer je navala skakavaca sjedeće sezone nanela daleko veću štetu usevima od vrabaca", rekla je Džudit Šapiro, profesorka i autor knjige "Maov rat protiv prirode - koja je za tu knjigu intervjuisala brojne Kineze koji se sećaju tog doba.
Zvuči neverojatno, ali kineski zvaničnici nisu uzeli u obzir da vrapci, osim što jedu žito, jedu i buibe. Ornitolog Co-hsin Čeng 1960. uspeo je da ih uveri u to tek 1960. godine. A kako su vrapci bili izbačeni iz igre, populacija skakavaca i drugih buba se namnožila preko svake mere i počela da tamani useve.
Mao je do 1060. shvatio svoju grešku i pozvao na prekid rata protiv vrabaca, ali šteta je već bila napravljena. Osim što ptice više nisu branile useve od buba, vladala je i nestašica pesticida koji je potrošen u okviru Kampanje četiri štetočine.
"Seljaci su noću pokušavali da ubiju skakavce i bube postavljanjem ogromnih svetiljki na poljima kako bi insekti leteli dok ne padnu mrtvi", piše Džasper Beker, novinar hongkonškog lista Saut Čajna Morning Post u knjizi "Gladni duhovi".
Kanibalizam je bio raširen, roditelji jeli decu
Osim toga, Mao je naredio milionima seljaka da napuste svoja polja i rade u čeličanama, kako bi zadovoljili njegove industrijske ambicije. Došlo je i do masovne deforestacije zbog preterane seče stabala za rad visokih peći. A kad su se ovim problemima pridružili poplava 1958. i suša dve godine kasnije, uslovi za totalnu katastrofu bili su ostvareni.
Iako su prinosi od 1957. na dalje padali, lokalni partijski zvaničnici prijavljivali su naduvane brojke i zapljenjivali od seljaka sve veći udeo, odnosno "višak" sve manjih prinosa, pa ovima više nije ostajalo dovoljno da bi preživeli. Viši zvaničnici se nisu usuđivali da priznaju da je kolektivizacija dovela do kolapsa pa su za njega krivili vremenske nepogode.
Ni za broj ljudi koji je umro od gladi u takozvanoj Velikoj gladi od 1959. do 1961. nema egzaktnih podataka, ali projene se kreću od 15 pa sve do 55 miliona umrlih.
Ljudi su umirali i od iscrpljenosti, a prema jednoj proceni oko 2 miliona ljudi su partijske milicije premlatile ili mučile do smrti. No glad je bila glavni uzrok pomora, a postoje brojni izveštaji da je izazvala i masovni kanibalizam.
Beker u svojoj knjizi piše da se ljudsko meso doslovno prodavalo na pijaci, a da su očajni roditelji međusobno razmenjivali djecu kako ne bi ubili i pojeli vlastitu.
Beker takođe sistematično pokazuje kako je primarno Maova politika izazvala masovnu glad, a ne prirodne nepogode koje nisu bile gore nego u prethodnom razdoblju, kada nisu izazvale takvu opštu glad.
Maov režim je na kraju bio prisiljen da uveze 250.000 vrabaca iz Sovjetskog Saveza kako bi obnovio gotovo istrebljenju domaću populaciju ove ptice.
Posledice Velike gladi
Kataklizma izazvana Velikim skokom napred ostala je tabu u Kini sve do danas, a arhivi iz tog razdoblja nikad nisu do kraja otvoreni.
- Mao nije znao ništa o životinjama. Nije želeo da razgovara o svom planu niti da sluša stručnjake. Jednostavno je odlučio da treba ubiti četiri štetočine - zaključio je kineski novinar i ekološki aktivista Dai Kin za BBC.
Nakon krvave Kulturne revolucije koju je Mao pokrenuo 1966. godine, a koja je završila njegovom smrću 1976., Partija je konačno odustala od državne kontrole nad poljoprivredom. A mnogi seljaci su se, usled gladi koju su preživeli, okrenuli hvatanju i uzgoju divljih životinja, bilo za vlastitu prehranu, bilo za prodaju - što je ilegalna praksa u većini zemalja sveta.
Režim je zvanično dozvolio i podstakao tu egzotičnu poljoprivrednu aktivnost kako bi se suzbila glad i siromaštvo.
Divlje životinje su počele masovno da se uzgajaju i prodajui na takozvanim mokrim pijacama. A naučnici smatraju da je koronavirus SARS-CoV, a možda i njegov svojevrsni naslednik SARS-CoV-2 (uzročnik trenutne pandemije), prešao na ljude upravo sa divljih životinja koje se prodaju na tim mokrim pijacama.
Drugim rečima, Maov tragični eksperiment sa istrebljenjem vrabaca možda je imao dalekosežnije posledice nego što se na prvi pogled čini, zaključuje Stošić.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kina je danas jasno upozorila lidere G7 da su dani kada su "male" grupe zemalja odlučivale o sudbini sveta odavno prošli, uzvraćajući udarac najbogatijim svetskim demokratijama koje traže jedinstvenu poziciju da se suprotstave Kini
Nestala devojčica Danka Ilić (2) kojoj se trag gubi od utorka 26. marta oko 13 časova u Banjskom polju kod Bora, još nije pronađena. Policija je juče popodne nakon 27 sati prekinula terensku pretragu jer ne veruje da se devojčica nalazi na pretraživanom području površine od oko 10 kvadratnih kilometara.
Potpredsednik Srpske napredne stranke Vladimir Orlić oglasio se na društvenoj mreži Iks i zanimljivom objavom opisao politiku opozicije okupljene oko Dragana Đilasa.
Šef poslaničke grupe "Aleksandar Vučić - Srbija ne sme da stane" Milenko Jovanov izjavio je danas da su konsultacije o izboru zamenika predsednika radnih tela prošle efikasno i da više nema prepreka da skupštinski odbori budu konstituisani već naredne sedmice.
Lider Nove DSS Miloš Jovanović izjavio je da će predstavnici koalicije NADA i "Srbije protiv nasilja" imati sastanak vrlo brzo, ali da ako vlast ne prihvati fer, demokratske i poštene izbore, opozicija na njih neće izaći i takvih izbora neće biti.
Srpska opozicija koja se navodno zalaže za dijalog, opet je uskočila sebi u usta, ne došavši u Skupštinu Srbije na konsultacije o zamenicima predsednika radnih tela!
Marinika Tepić, potpredsednica Stranke slobode i pravde (SSP) i desna ruka tajkuna Dragana Đilasa, izjavila je da nije došlo do pomaka u primeni preporuka ODIHR-a u vezi sa izbornim uslovima i navela da je "nemoguće učestvovati na izborima koji nisu izbori".
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas tokom obilaska radova na rekonstrukciji i modernizaciji pruge od Niša do Dimitrovgrada, na deonici Pirot - Sukovo, da ćemo dobiti više novca od EU za taj projekat - oko 430 miliona evra zajedno sa obilaznicom oko Niša.
Ministar spoljnih poslova i predsednik Socijalističke partije Srbije Ivica Dačić ocenio je danas da je sramotno to što je Odbor za političke poslove Saveta Evrope (SE) prihvatio preporuku da tzv. Kosovo bude primljeno u Savet Evrope, da je suprotno svim principima na kojima počiva ta organizacija i ukazao da Srbija nije "eksperimentalno telo" da se stalno na njoj krši međunarodno pravo.
Ministarstvo prosvete počelo je isplatu sedme mesečne rate stipendija i kredita za učenike srednjih škola, kao i pete i šeste mesečne rate stipendija i kredita za studente visokoškolskih ustanova.
Pred beogradske izbore članovi opozicije pokušavaju da izmanipulišu građane Beograda. Malo, malo dižu paniku netačnim informacijama: tvrde da će pešački prelazi nestati sa mesta na kojima su neophodni, spinuju da je država dozvolila građenje stambenog objekta na mestu dečijeg parka, dižu paniku gde je nema. Sa druge strane, kada zađete među građane i kada popričate sa njima uglavnom komentarišu da Beograd nikada lepše nije izgledao. Gost "Info jutra" bio je glavni gradski urbanista Marko Stojčić sa kojim smo razgovarali o EXPU koji će se održati u Beogradu 2027. godine, ali i drugim važnim temama vezanim za naš glavni grad.
Predsenik Srbije Aleksandar Vučić kaže da su vitalni nacionalni interesi naše zemlje ugroženi. "U ovom trenutku, nije lako da kažem kakve smo vesti dobili u poslednjih 48 sati. Direktno nam ugrožavaju vitalne nacionalne interese i Srbije i Srpske. Narednih dana upoznaću narod Srbije sa svim izazovima koji su pred nama. Biće teško, najteže do sad. Borićemo se. Pobediće Srbija", napisao je Vučić na svom Instagram profilu.
Na ovu temu u "Info jutru" govorio je novinar Tomislav Lovreković.
U novom Info danu o nestanku male Danke Ilić juče u Boru, ali i o odnosima Zapada i Rusije nakon terorističkog napada, govorili su Petar Popović, sa portala "PEPO politika", Aleksandar M. Gajić iz Centra za društvenu stabilnost, novinar Slobodan Samardžija.
Na današnji dan pre 25 godine, četvrte noći NATO agresije na našu zemlju, Vojska Jugoslavije oborila je američki bombarder F-117A. Do tada se smatralo da ovaj tip aviona, koji je zbog smanjenog radarskog odraza zvan „nevidljivi”, nije moguće locirati na nebu. Ipak, to je uspelo Trećem raketnom divizionu 250. raketne brigade Vojske Jugoslavije, 27. marta 1999. u 20.42 časa. Dva projektila tipa „neva” ispaljena su iz atara Šimanovaca, a jedan je pogodio F-117A, koji se posle bombardovanja podzemnog komandnog centra u brdu Straževica u Beogradu zaputio ka vazdušnom prostoru Mađarske. Letelica u plamenu sunovratila se na njive u ataru sremskog sela Buđanovci. Pilot se katapultirao i prizemljio pomoću padobrana. Ostaci oborenog F-117A „noćni soko”, što je pun naziv aviona, danas se čuvaju u Muzeju vazduhoplovstva, kao trofej kojim nijedna vojska na svetu ne može da se podiči. O ovom poduhvatu Vojske Jugoslavije za Informer TV govorio je Đorđe Aničić, potpukovnik protivvazdušne odbrane, u emisiji "Info jutro".
Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv trojice okrivljenih zbog sumnje da su 8. oktobra 2023. godine ubili radnika obezbeđenja Stevana Stevanovića Japanca (36) iz Obrenovca ispred jedne diskoteke.
U medijima se pojavila vest da se u užičkom naselju Krčagovo, u ulici Pavla Vujovića, crveni kombi zaustavio i tražio od deteta da uđe u taj kombi da bi ga odvezli kući i da su mu roditelji navodno na nekom sastanku.
U Višem sudu u Podgorici juče je nastavljeno suđenje kriminalnoj grupi na čijem čelu su vođe kavačkog klana, odbegli Radoje Zvicer i Slobodan Kašćelan, kao i njihovi saradnici iz beogrdaske ispostave klana Veljko Belivuk i Marko Miljković.
Američki košarkaš jutros je odradio šuterski trening, tako da ipak postoji mogućnost da se večeras nađe na terenu protiv Olimpijakosa u 32. kolu Evrolige (Sport klub 1, 20.30).
Košarkaši Partizana žele da ponove podvig iz prošle sezone! Aktuelni šampion ABA lige večeras (20.30, Sport klub 1) u krcatoj Beogradskoj areni dočekuju grčki Olimpijakos u jednom od najvažnijih mečeva ove sezone u Evroligi.
Košarkaši Partizana večeras (20.30, Sport klub 1) će u Beogradskoj areni protiv Olimpijakosa voditi jednu od najvažnijih bitaka za plasman u plej-in Evrolige, a istovremeno navijači crno-belih osluškivaće i rezultate drugih mečeva u elitnom takmičenju, koji bi u velikoj meri mogli da odrede dalju sudbinu tima Željka Obradovića.
Jedna indijanska glumica ušla je u istoriju nakon što su saopštene nominacije za dodelu Oskara, pola veka nakon što je Marlon Brando dobio da primi prestižnu nagradu Američke akademije nauka i umetnosti zbog načina na koji su se u filmovima prikazivali Indijanci. Govor je na ceremoniji u njegovo ime pročitala pripadnica plemana Apači Sačin Litlfeder.
Poznatu denserku izvređali su na društvenim mrežama, ali im ona nije ostala dužna, pa je odmah uputila video-poruku i svima koji su ružno komentarisali njen izgled zapušila usta.
Goca Tržan se svojevremeno oprobala i u glumačkim vodama, a sada je tokom jednog intervjua otkrila kakvo je iskustvo bilo stajati ispred kamere sa glumačkim legendama, Mandom i Draganom Nikolićem.
Prijatelj Stanislava Krofaka se oglasio za domaće medije, te tom prilikom otkrio šta bi to moglo da se desi, ukoliko bi se Mionin bivši skroz opustio pred kamerama.
Ivana i Milivoj Putić Puta, bračni i umetnički par koji poznaje ceo Zrenjanin po mini koncertima koje izvode u centru grada, doživeli su nedavno neprijatnost...
Žrtvovanje ljudi ili životinja tako što su bili uzidani u temelje ili zidove neke građevine, poznato je od antičkih vremena, a kod nas se najviše pamti po pesmi "Zidanje Skadra".
Dečak na krilu oborenog NATO aviona F117 A usred njive u Buđanovcima, čija je fotografija pre 25 godina obišla ceo svet danas ima 29! Zoran Jovanović i dalje čuva naslovne strane novina i kao kroz maglu seća se tih dana svog detinjstva.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.