• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA

Autor: Sputnjik/Informer

18.06.2021

07:00

SRBIJO, PAMET U GLAVU, SAD NE SMEŠ POGREŠITI! SVET SEDI NA TEMPIRANOJ BOMBI, AKO DETONIRA... Pa, KiM neće nikog ni zanimati, a svet neće biti više isti?!

Vesti

SRBIJO, PAMET U GLAVU, SAD NE SMEŠ POGREŠITI! SVET SEDI NA TEMPIRANOJ BOMBI, AKO DETONIRA... Pa, KiM neće nikog ni zanimati, a svet neće biti više isti?!

Podeli vest

Da svet sedi na tempiranoj bombi, smatraju ekonomisti Dojče banke, koji ocenjuju da će zanemarivanje rasta inflacije i štampanje novca bez pokrića gurnuti globalnu ekonomiju u veliku krizu. Po oceni sagovornika Sputnjika, reč je ipak o preteranim ocenama, tim pre što glavni igrači neće raditi u korist svoje štete

U izveštaju ekonomista Dojče banke upozoreno je da je štampanje novca koji se ubrizgava u ekonomiju bez presedana, a da se istovremeno ignoriše rast inflacije, što može da dovede do velikih ekonomskih posledica u svetu, možda već 2023. godine.

- Posledica tolerisanja inflacije biće veći poremećaj ekonomske i finansijske aktivnosti nego što bi to bilo u slučaju da Fed konačno deluje - napisali su ekonomisti nemačke banke koja posluje u više od 70 država.

Šta će uraditi glavni igrači

Profesor bankarstva na Beogradskoj bankarskoj akademiji Branko Živanović i direktor u Ekonomskom institutu Ivan Nikolić smatraju da vodeće centralne banke u svetu, američke Federalne rezerve (Fed) i Evropska centralna banka (ECB) neće dozvoliti takav scenario.

Živanović za Sputnjik ukazuje na to da hiperinflatorni scenario najviše zavisi od ključnih kamatnih stopa Feda i ECB-a, a te institucije su, kako podseća, eksplicitne u najavi da ključne kamatne stope u skorijem roku neće menjati. A one su - nikad niže.

Držaće ih, kako kaže, čvrsto zakovane negde do drugog kvartala naredne godine. ECB će ključnu kamatnu stopu čak držati u negativnom znaku, na nekih minus 0,50 odsto, dok će Fed svoju gađati između nula i 0,25 odsto.

Profesor bankarstva smatra da su mali izgledi da se do kraja 2022. tu nešto bitnije promeni, a te referentne kamatne stope ključne dve centralne banke u svetu odlučujuće utiču na kretanje kamatnih stopa kod ostalih banaka.

Mnogo novca naštampano, ali...

S obzirom na to da tek polovinom sledeće godine kamatne stope mogu da idu na pozitivne nivoe, on ne vidi prostor da može doći do hiperinflatornih scenarija niti do dramatičnog rasta cene finansijskih resursa.

- Činjenica je da je mnogo novca naštampano, ali je i činjenica da on više ne ide direktno privrednim subjektima, što bi se odražavalo na cene. On se više zadržava u strukturi finansijskog tržišta. Znači, banke naštampaju svoje obveznice, centralne banke to otkupe, one daju niske kamatne stope i taj novac ostaje na finansijskom tržištu. Samo se deo preliva direktno poslovnim klijentima i ide kroz kreditne kanale - objašnjava Živanović.

Foto: Fotoilustracija

On zato smatra da naštampani novac, bez obzira što je u tolikoj količini, neće stvoriti inflaciju na nama poznat način. U prilog tome on napominje da na ključnim tržištima, kakvo je tržište automobila, inflacije nema ili je nema u vidljivoj meri.

Neće dozvoliti destabilizaciju dolara

- Nije realno da američke Federalne rezerve ni posle 2023. dozvole inflatorna scenarija koja će voditi SAD u višegodišnju inflaciju, jer bi to prilično destabilizovalo dolar, pre svega, u odnosu na juan, jen i istočne valute. To bi prilično destabilizovalo ključnu trgovačku internacionalnu valutu koja beskamatno kreditira javni dug i beskamatno na dugi rok reciklira američki dolar. Nisam siguran da će oni takvu stvar dozvoliti - ističe on.

ŠMITU JE BOLJE DA NE DOLAZI U BIH, RASTURIĆE GA SRBI, A POMOĆI ĆE IM I HRVATI! Majstore ostani u Nemačkoj, ne vrede te pare tolikog rizika!

Pogotovo što bi to, kako dodaje, devastiralo cene akcija njihovih kompanija.

Ni hiperinflaciju

On smatra da će u slučaju pregrejane privredne ekspanzije, posebno usled skoka cena energenata, transporta, sirovina... taj naštampani kvantum novca od strane Feda i ECB-a oni poništavati, povlačiti novac iz opticaja, a ključne kamatne stope će povećavati. Redukovaće se kreditna aktivnost banaka i svakako će biti sprečena hiperinflacija, ističe Živanović.

Sa kamatama će, nesumnjivo, porasti i cena javnog duga, ali on nema dilemu da se sada kada kamata gotovo da nema, treba zaduživati.

MOŽEMO DA VAM ZABRANIMO PLOVIDBU SEVERNOM MORSKIM RUTOM! Bajden potegao temu Arktika, Putin ga odmah spustio na zemlju!

- Ali u tome treba imati meru. Naš javni dug još nije alarmantno visok, a s druge strane, mere podrške privredi su održale pristojan nivo ekonomske aktivnosti i zaposlenosti i svakako bi cena bila mnogo veća da se nismo zaduživali. Tu idemo u korak sa vremenom i sa svetom i naš dug nije eskalirao u odnosu na mnoge zemlje u svetu - kaže profesor Beogradske bankarske akademije.

Po njegovoj oceni, razloga za strah nemamo, ali svakako moramo biti oprezni, jer će cena javnog duga umereno rasti.

Rast cena kao nužno zlo

I Nikolić smatra da je inflacija nužno zlo u ovom trenutku. Logično je, kaže, da je tokom pandemije poremećeni lanac snabdevanja proizveo nestašice određene robe, što je uticalo na poskupljenje, odnosno podstaklo inflaciju.

Foto: Pixabay

- U ovom trenutku i dalje je stav ECB-a i Feda da tu politiku podrške privredi i njenog oporavka treba nastaviti. Oni i dalje ne izražavaju zabrinutost u meri da bi to bio dovoljan razlog da se od te politike odustane - ističe Nikolić.

Nikolić napominje da oni još nisu zadovoljni oporavkom privrede, da su rezultati prvog tromesečja pokazali da su mnoge zemlje, čak i evrozona, zabeležile recesiju i da se tek u drugoj polovini godine očekuje bitniji oporavak.

Nastavlja se sa olakšicama i u 2022.

On podseća da je šefica ECB-a Kristin Lagard upravo potvrdila da će do proleća iduće godine biti nastavljeno sa sadašnjom ekspanzivnom fiskalnom i monetarnom politikom, koja podrazumeva olakšice na tržištu novca.

(VIDEO) BRUTALNA PRETNJA PUTINU! NAPRAVIĆEMO NAJMOĆNIJU VOJSKU U EVROPI, AKO... Rusija se sad sigurno trese od straha, a ZAPAD JE U VELIKOM PROBLEMU!

- Pratiće se efekat obimnog paketa pomoći u EU. Do kraja godine oni bi finansijskim tržištima iz Fonda za oporavak EU trebalo da isporuče 13 odsto paketa podrške. To će biti novi podsticajni efekat po ekonomiju i moguće je da će opet imati negativne posledice na inflaciju, ali šta je tu je - ističe ovaj ekonomista.

Očigledno je, kako kaže, da se trenutno vaga između inflacije i privrednog rasta i da je težište definitivno i dalje na rastu.

A ako dođe do neobuzdane inflacije, zna se kako se to rešava - zaoštravanjem monetarne politike i restriktivnijom fiskalnom politikom, zaključuje Nikolić za Sputnjik.

 


Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Izbori 2024

Vesti

TV

Zapad ne dozvoljava temu NATO agresije na Jugoslaviju! Plaše se da se suoče sa istinom u vezi sa njom!
Live TV

Zapad ne dozvoljava temu NATO agresije na Jugoslaviju! Plaše se da se suoče sa istinom u vezi sa njom!

Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija (SB UN) večeras još jednom nije prihvatio da raspravlja o NATO agresiji na Jugoslaviju pošto za predloženi dnevni red nije glasao dovoljan broj članica tog tela. Kao i na sednici SB UN 25. marta, i na večerašnjoj, ponovo zakazanoj na zahtev Rusije, Francuska je zatražila takozvano proceduralno glasanje o dnevnom redu. Za dnevni red, odnosno raspravu o NATO agresiji na Jugoslaviju 1999. godine, večeras je glasalo šest od 15 članica Saveta bezbednosti, dok je ostalih devet bilo uzdržano. Za usvajanje dnevnog reda bilo je potrebno devet glasova. Ovu odluku, u emisiji "Info veče" Informer TV, komentarisali su analitičari Veljko Jovanović i Luka Stajić, kao i Nebojša Obrknežev iz Ruske stranke.

28.03.2024

23:01

Napad u Moskvi je pokušaj državnog udara! Pitanje je dana kad će ukrajinska vojska kapitulirati, zato je potrebno da se Rusija destabilizuje iznutra! (VIDEO)
Live TV

Napad u Moskvi je pokušaj državnog udara! Pitanje je dana kad će ukrajinska vojska kapitulirati, zato je potrebno da se Rusija destabilizuje iznutra! (VIDEO)

Goran Petronijević, advokat, Nikola Jović, politikolog, prof. dr Aleksandar Lukić sa Instituta za političke studije i akademik prof. dr Dragan Radenović govorili su u emisiji "Info dan" na Informer TV o terorističkom napadu u Moskvi i tome šta on zapravo predstavlja i kako će uticati na budućnost Rusije.

28.03.2024

18:01

JOŠ TV VESTI

Hronika

"Laže da ga je Vuk pretukao": Na suđenju Đuri Nikoliću za ubistvo u Jakovu svedočila majka žrtve
Hronika

"Laže da ga je Vuk pretukao": Na suđenju Đuri Nikoliću za ubistvo u Jakovu svedočila majka žrtve

Bila sam u dvorištu Novakovića, u tu kuću je udata moja ćerka i bavila sam se decom. Čula sam da je došao Milan Nikolić i udario mog sina Vuka sa obe šake. Nisam videla, ali sam čula tada šta se desilo. Milan mu je zapretio prstom i rekao, "j....u ti majku", a Vuk mu je odgovorio, "ti da j...š moju Draganu. Milan je mali čovek, ali je poskočio i sa obe šake udario Vuka. To su snimile kamere.

28.03.2024

18:01

Sport

Zabava

JOŠ Zabava VESTI

Magazin

Džet set

Srbija