SRBIJO, PAMET U GLAVU, SAD NE SMEŠ POGREŠITI! SVET SEDI NA TEMPIRANOJ BOMBI, AKO DETONIRA... Pa, KiM neće nikog ni zanimati, a svet neće biti više isti?!
Podeli vest
Da svet sedi na tempiranoj bombi, smatraju ekonomisti Dojče banke, koji ocenjuju da će zanemarivanje rasta inflacije i štampanje novca bez pokrića gurnuti globalnu ekonomiju u veliku krizu. Po oceni sagovornika Sputnjika, reč je ipak o preteranim ocenama, tim pre što glavni igrači neće raditi u korist svoje štete
U izveštaju ekonomista Dojče banke upozoreno je da je štampanje novca koji se ubrizgava u ekonomiju bez presedana, a da se istovremeno ignoriše rast inflacije, što može da dovede do velikih ekonomskih posledica u svetu, možda već 2023. godine.
Nametanje mitske cifre od osam hiljada u Srebrenici Srbi ne smeju da prihvate, smatra istoričar i publicista prof. dr Srđa Trifković
16.06.2021
18:21
- Posledica tolerisanja inflacije biće veći poremećaj ekonomske i finansijske aktivnosti nego što bi to bilo u slučaju da Fed konačno deluje - napisali su ekonomisti nemačke banke koja posluje u više od 70 država.
Šta će uraditi glavni igrači
Profesor bankarstva na Beogradskoj bankarskoj akademiji Branko Živanović i direktor u Ekonomskom institutu Ivan Nikolić smatraju da vodeće centralne banke u svetu, američke Federalne rezerve (Fed) i Evropska centralna banka (ECB) neće dozvoliti takav scenario.
Živanović za Sputnjik ukazuje na to da hiperinflatorni scenario najviše zavisi od ključnih kamatnih stopa Feda i ECB-a, a te institucije su, kako podseća, eksplicitne u najavi da ključne kamatne stope u skorijem roku neće menjati. A one su - nikad niže.
Držaće ih, kako kaže, čvrsto zakovane negde do drugog kvartala naredne godine. ECB će ključnu kamatnu stopu čak držati u negativnom znaku, na nekih minus 0,50 odsto, dok će Fed svoju gađati između nula i 0,25 odsto.
Profesor bankarstva smatra da su mali izgledi da se do kraja 2022. tu nešto bitnije promeni, a te referentne kamatne stope ključne dve centralne banke u svetu odlučujuće utiču na kretanje kamatnih stopa kod ostalih banaka.
Mnogo novca naštampano, ali...
S obzirom na to da tek polovinom sledeće godine kamatne stope mogu da idu na pozitivne nivoe, on ne vidi prostor da može doći do hiperinflatornih scenarija niti do dramatičnog rasta cene finansijskih resursa.
- Činjenica je da je mnogo novca naštampano, ali je i činjenica da on više ne ide direktno privrednim subjektima, što bi se odražavalo na cene. On se više zadržava u strukturi finansijskog tržišta. Znači, banke naštampaju svoje obveznice, centralne banke to otkupe, one daju niske kamatne stope i taj novac ostaje na finansijskom tržištu. Samo se deo preliva direktno poslovnim klijentima i ide kroz kreditne kanale - objašnjava Živanović.
On zato smatra da naštampani novac, bez obzira što je u tolikoj količini, neće stvoriti inflaciju na nama poznat način. U prilog tome on napominje da na ključnim tržištima, kakvo je tržište automobila, inflacije nema ili je nema u vidljivoj meri.
Neće dozvoliti destabilizaciju dolara
- Nije realno da američke Federalne rezerve ni posle 2023. dozvole inflatorna scenarija koja će voditi SAD u višegodišnju inflaciju, jer bi to prilično destabilizovalo dolar, pre svega, u odnosu na juan, jen i istočne valute. To bi prilično destabilizovalo ključnu trgovačku internacionalnu valutu koja beskamatno kreditira javni dug i beskamatno na dugi rok reciklira američki dolar. Nisam siguran da će oni takvu stvar dozvoliti - ističe on.
Pogotovo što bi to, kako dodaje, devastiralo cene akcija njihovih kompanija.
Ni hiperinflaciju
On smatra da će u slučaju pregrejane privredne ekspanzije, posebno usled skoka cena energenata, transporta, sirovina... taj naštampani kvantum novca od strane Feda i ECB-a oni poništavati, povlačiti novac iz opticaja, a ključne kamatne stope će povećavati. Redukovaće se kreditna aktivnost banaka i svakako će biti sprečena hiperinflacija, ističe Živanović.
Sa kamatama će, nesumnjivo, porasti i cena javnog duga, ali on nema dilemu da se sada kada kamata gotovo da nema, treba zaduživati.
- Ali u tome treba imati meru. Naš javni dug još nije alarmantno visok, a s druge strane, mere podrške privredi su održale pristojan nivo ekonomske aktivnosti i zaposlenosti i svakako bi cena bila mnogo veća da se nismo zaduživali. Tu idemo u korak sa vremenom i sa svetom i naš dug nije eskalirao u odnosu na mnoge zemlje u svetu - kaže profesor Beogradske bankarske akademije.
Po njegovoj oceni, razloga za strah nemamo, ali svakako moramo biti oprezni, jer će cena javnog duga umereno rasti.
Rast cena kao nužno zlo
I Nikolić smatra da je inflacija nužno zlo u ovom trenutku. Logično je, kaže, da je tokom pandemije poremećeni lanac snabdevanja proizveo nestašice određene robe, što je uticalo na poskupljenje, odnosno podstaklo inflaciju.
- U ovom trenutku i dalje je stav ECB-a i Feda da tu politiku podrške privredi i njenog oporavka treba nastaviti. Oni i dalje ne izražavaju zabrinutost u meri da bi to bio dovoljan razlog da se od te politike odustane - ističe Nikolić.
Nikolić napominje da oni još nisu zadovoljni oporavkom privrede, da su rezultati prvog tromesečja pokazali da su mnoge zemlje, čak i evrozona, zabeležile recesiju i da se tek u drugoj polovini godine očekuje bitniji oporavak.
Nastavlja se sa olakšicama i u 2022.
On podseća da je šefica ECB-a Kristin Lagard upravo potvrdila da će do proleća iduće godine biti nastavljeno sa sadašnjom ekspanzivnom fiskalnom i monetarnom politikom, koja podrazumeva olakšice na tržištu novca.
- Pratiće se efekat obimnog paketa pomoći u EU. Do kraja godine oni bi finansijskim tržištima iz Fonda za oporavak EU trebalo da isporuče 13 odsto paketa podrške. To će biti novi podsticajni efekat po ekonomiju i moguće je da će opet imati negativne posledice na inflaciju, ali šta je tu je - ističe ovaj ekonomista.
Očigledno je, kako kaže, da se trenutno vaga između inflacije i privrednog rasta i da je težište definitivno i dalje na rastu.
A ako dođe do neobuzdane inflacije, zna se kako se to rešava - zaoštravanjem monetarne politike i restriktivnijom fiskalnom politikom, zaključuje Nikolić za Sputnjik.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Neka ukrajinska sela i manji gradovi izgubili su većinu svojih odraslih muškaraca zbog agresivne taktike mobilizacije kijevskih vlasti koje pokušavaju da popune svoje vojne jedinice, piše "Vašington post".
Zapadni lideri počeli su masovno da odbijaju da putuju u Odesu zbog preciznosti ruske raketne artiljerije, rekao je britanski stručnjak Aleksandar Merkuris na svom Jutjub blogu .
Članica Predsedništva Srpske napredne stranke, Sandra Božić, istakla je da će se o izborima u Beogradu jedino i isključivo pitati stanovnici glavnog grada Srbije, Beograda.
Konstitutivna sednica Skupštine Srbije na kojoj treba da se izabere predsednik parlamenta počela je danas u 11 sati, a za tu funkciju je predložena potpredsednica Srpske napredne stranke Ana Brnabić.
U toku je konstitutivna sednica Narodne Skupštine Srbje. Opozicija ponovo pokušala da ometa gospodina Rabrenovća. Na ovu temu u "Info jutru" govorio je Dejan Vukelić, urednik Srpskog portala, a u studiju mu se priključila i Ana Đorđević, borac za prava Srba na KiM, Đorđe Todorov iz Centra za društvenu stabilnost i Vanja Vukić, visoki funkcioner SPS-a. Putem vajber uključenja u program se javio i glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević.
Premijerka Ana Brnabić oglasila se na društvenoj mreži "Iks" i istakla je da su đilasovci licemerni, na čelu sa Biljanom Đorđević iz Zeleno - levog fronta, i da ih baš briga za ODIHR izveštaj i izborne uslove.
Građanske inicijative – organizacija koja se finansira iz inostranstva, a koja stoji iza niza političkih subjekata u Srbiji poput ProGlasa, Studenata protiv nasilja, Borbe, gde je Savo Manojlović deo njihovog „Resurs centra“, započela je kampanju Ferka.
Đilasovac Pavle Grbović pokušao je da na tajkunskoj televiziji N1 zdravstveni sistem u Srbiji prikaže kao sistem koji se "nečujno razara i nestaje". Ipak, činjenice govore nešto sasvim drugačije!
U Briselu će danas biti održan sastanak u okviru dijaloga Beograda i Prištine na nivou glavnih pregovarača, tokom kojeg se očekuje da će se razgovarati o odluci takozvane Centralne banke Kosova o zabrani upotrebe dinara, ali i o drugim pitanjima u okviru dijaloga.
Tema Info večeri bili su izbori u Rusiji i velika pobeda Putina, ali i reakcije Zapada na to, a o tome su pričali prof dr Bojan Dimitrijević, prof. dr Velibor Stević, pukovnik u penziji i Marko Petrović iz Ruske stranke.
U Glavnom dnevniku Informera, pored aktuelnih dešavanja u svetu i našoj zemlji, govorili smo sa gostom članom Predstavništva SNS-a Nebojšom Bakarecom o divljanju đilasove opozicije u Skupštini Srbije.
"Mirno čekam presudu, savest mi je čista. Istina je na mojoj strani. Od prvog dana govorim da nisam ubio suprugu. Svestan sam da je nekada put do istine težak i trnovit, ali nemam sumnju da će ona i na kraju pobediti. Takođe se nadam da će se naći i najstrože kazniti ubica moje žene i majke mog deteta".
Meštani Bačkog Petrovca još uvek su uznemireni zbog činjenice da je Martina Petrović Suvajdžić (23), ćerka njihovih komšija, bila u središtu nezapamćenog zločina u Novom Sadu koji je počinila zajedno sa svojim suprugom Lavom (25).
Državljanin Indije K. D. (41) saslušan je danas u Trećem osnovnom javnom tužilaštvu u Beogradu zbog sumnje da je izvršio krivično delo polno uznemiravanje!
Aleksandar Mitrović (29) u Saudijskoj Arabiji, vodi konstantnu trku za najboljeg strelca sa Kristijanom Ronaldom. Portugalac trenutno vodi, ali Mitar mu nikad nije bio bliži.
Srpski teniseri Dušan Lajović, Miomir Kecmanović i Laslo Đere dobili su, nakon žreba koji je održan danas, rivale na startu masters turnira u Majamiju.
Nebojša Glogovac je želeo da učestvuje u snimanju filma o maloj Tijani Jurić koja je na tragičan način izgubila život, ali nažalost, smrt ga je sprečila u tome.
S obzirom na to da se Kejt Midlton u javnosti nije pojavila već mesecima počele su da kruže razne teorije zavere zbog njenog nestanika, a mnogi misle da je razlog njenog "nestanka" to što se razvela od princa Vilijama.
Jedan narodni običaj postao je u Svilajncu atrakcija čak i deo turističke ponude. O tradicionalnom Pokladnom maskenbalu još se tamo priča, a oni koji su na društvenim mrežama videli defile stotine ljudi i dece u živopisnim kostimima, pitaju se da li su snimici zaista iz Srbije....
U čudesnoj šumi, daleko od onoga što čovek danas naziva civilizacijom, "skriven” je manastir Bezdin, u krajnje zapadnom delu Rumunije, u Pomorišju. Ovde se nalazi i ćivot sa moštima Svetog Kirila Cvetkovića...
Njegoš Stojadinović, u dolini Lima poznatiji pod nadimkom Kralj paprike, jedan je od većih poljoprivrednih proizvođača u ovom kraju, ali ono što mu najviše nedostaje na putu do uspeha jeste životna saputnica.
Mali kudravi crno beli mešanac Čarli imao je ogromnu sreću da ga spasi žena koja mnogo voli životinje i da sasvim slučajno pronađe njegove prave vlasnike, i to posle godinu i po dana!
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.