• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA

Autor: DW

17.08.2021

07:03

Radio kao nadničar u zabačenom selu bez puta, prodavao novine i čistio hotele, a onda je postao predsednik države! Foto

Reuters

Vesti

Radio kao nadničar u zabačenom selu bez puta, prodavao novine i čistio hotele, a onda je postao predsednik države! Foto

Podeli vest

Pre samo četiri godine, Pedro Kastilljo je bio učitelj u zabačenom selu gde nije bilo ni puta. Sada je postao predsednik Perua. Time nisu baš svi oduševljeni, pogotovu ne povlašćeni deo stanovništva bele kože

Hose Pedro Kastiljo Terones je donedavno bio učitelj u osnovnoj školi broj 10465 u mestašcu Punja na obroncima Anda. Jedini državni drum je tamo prestajao. Iz sela ka okolini vode još samo uski puteljci. I "učitelj" je velika reč: on je bio jedini zaposleni u toj školi, zadužen i za čišćenje i za kuvanje obroka đacima.

To se teško može nazvati dobrom prilikom za veliku političku karijeru, tim više što Kastiljo tamo nije dospeo iz romantičnog idealizma dobrostojećih intelektualaca, piše Dojče vele.

Potiče iz siromašne porodice: otac i majka su bili nepismeni nadničari na imanju veleposednika u pokrajini Kahamarka. Tamo se nalazi jedan od najvećih rudnika zlata na kontinentu, što ništa ne znači tamošnjem stanovništvu: to je jedno od najsiromašnijih područja Perua.

O tamošnjem životu dovoljno govori podatak da je zadatak oca ponekad bio da nosi gazdu na leđima preko blatnjavog puta - da gazda ne bi isprljao čizme.

Foto: AP photo

"On je bio tamo"

Pedro se rodio 1969. godine, treće od ukupno devetoro dece. Život je postao malo bolji krajem šezdesetih godina kada je vlast preuzeo general Huan Velasko Alvarado i u reformi je malo zemlje pripalo i nadničarima kakav je bio Pedrov otac.

Ipak, i sam je već sa dvanaest godina s ocem odlazio da radi kao nadničar na plantažama kafe. One su bile su udaljene 140 kilometara, a na put su išli pešice. Odlazio je i sa svojom sestrom kao nadničar na plantaže pirinča.

Ipak, nekako je uspevao i da ide u školu - do nje mu je trebalo dva sata hoda.

Kao student je u Limi prodavao sladoled i novine ili radio kao čistač u hotelima. Ali, u to vreme je počeo i da se politički angažuje: priključio se pokretu "Ronda Kampesina" poznatom i kao "Seoske patrole" koje su po provinciji pružale otpor akcijama Komunističke partije Perua i revolucionarnom pokretu Tupak Amaro.

Njegov studentski kolega Nilver Herera tvrdi: Kastiljo se uvek trudio da pomaže ljudima: "Ako je trebalo graditi put, on je bio tamo. Ako smo imali neki zadatak ili problem, on je bio tamo. Ako je trebalo pomoći bolesnom čoveku koji nije imao novca, on je bio tamo."

Foto: Reuters

Politika je stigla u njegovu zabit

Ta omiljenost je dovela do toga da ga je pokret naveo da se kandiduje se za funkciju gradonačelnika glavnog grada pokrajine Anguije - ali nije bio izabran. Nakon toga se zapravo udaljava iz politike i radije se bavi nastavom u seoskoj školi.

Ali politika je stigla i do tog udaljenog mestašca u Andima: kao učitelj se naslušao praznih obećanja vlade o boljim školama, većim platama za učitelje i boljim šansama za đake.

Sindikat učitelja je potom izabrao Kastilja za svog vođu, a on ih 2017. je poveo u štrajk koji se ubrzo proširio čitavim Peruom.

Tada ga je još podržavala glavna protivnica na ovim predsedničkim izborima Keiko Fuhimori. Ona se nadala da će tako oslabiti vladu Fernanda Zavale i položaj tadašnjeg predsednika Pedra Pabla Kucinskog. Predsednik je preuzeo ulogu posrednika u pregovorima vlade s učiteljima, ali nije pozvao na razgovor i Kastilja koji je već postao njihov vođa.

Ipak, vlada je prihvatila najveći deo zahteva štrajkača i postavila učiteljima ultimatum: ako se ne vrate u učionice, na njihova mesta će biti postavljeni novi ljudi. Kastiljo je na kraju ipak objavio da se štrajk prekida - ali samo privremeno.

Foto: Reuters

Ono što ga je navelo da se uopšte kandiduje na predsedničkim izborima ove godine je da nije imao samo podršku stranke Slobodan Peru, nego i sindikata te zemlje.

Čudna mešavina

Načelno, njegova stranka se jasno zalaže za socijalizam i promoviše Marksove ideje. Već to je mnogima dovoljno da u Kastilju vide novog komunističkog tiranina. Taj strah nije sasvim bez osnova: Giljermo Bermeho, jedan od poslanika stranke Slobodan Peru u parlamentu, jasno je rekao kako ne drži mnogo do "demokratskih svaštarija". "Novi ustav je prvi korak, a kad jednom dođemo na vlast, nećemo je više ispuštati iz ruku."

Kastiljove političke koncepte je teško meriti evropskim merilima: on se zalaže za nacionalizaciju tamošnjih rudnika uključujući i nalazišta nafte i gasa; to su bogatstva od kojih stanovništvo Perua nema gotovo ništa.

Želi iz korena da reformiše penzioni sistem, poljoprivredu i naravno, školstvo Perua. Ali on je konzervativni hrišćanin sa prilično konzervativnim moralnim gledištima. Jasno pokazuje i simpatije za indigeno stanovništvo Perua: želi da pomiluje Antaura Humala, vođu pokreta koji se zalagao za komunističku vladavinu pod upravom tamošnjih indijanaca. Humal je osuđen na 19 godina zatvora zbog napada na policijsku stanicu u kojem su ubijena četiri policajca.

Foto: AP photo

Jer, na rezultate i ovog drugog kruga predsedničkih izbora se čekalo nedeljama s obzirom da su bili više nego tesni: u prvom krugu je on osvojio jedva 19% glasova, a prema poslednjim rezultatima je osvojio 50,125% - samo 44.058 glasova više nego njego njegova suparnica, desničarska političarka Keiko Fuhimori. Doduše, ona ne važi baš kao omiljena u narodu.

Ko ga podržava?

Kastiljo želi i da "deaktivira" Ustavni sud Perua da bi predsednika ubuduće birali svi građani zemlje, a najavljuje i formiranje saveta koji bi trebalo da napiše nov državni ustav. No, veliko je pitanje može li on da postigne sve što želi i da li zaista ima podršku većine građana.


Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

Izbori 2024

Vesti

"Verujem u čuda, ali ne nazirem kraj agonije!" Jurić o potrazi za Dankom: Ovo je kompleksan slučaj
Politika

"Verujem u čuda, ali ne nazirem kraj agonije!" Jurić o potrazi za Dankom: Ovo je kompleksan slučaj

Direktor Centra za nestalu i zlostavljanu decu Igor Jurić izjavio je danas da u slučaju nestanka dvogodišnje devojčice Danke Ilić u Banjskom Polju kod Bora, sve okolnosti koje su dovele do ovog nestanka bude sumnju, kao i izjave bliskih ljudi devojčice koje su kontradiktorne, jer je u prvom mahu bilo teško poverovati da je devojčica od dve godina mogla da ide tako daleko da čak i policija koja je došla vrlo brzo na lice mesta nije mogla da je pronađe.

29.03.2024

10:08

TV

Da li je Danka Ilić kidnapovana? Dete od dve godine nije moglo samo da ode!
Live TV

Da li je Danka Ilić kidnapovana? Dete od dve godine nije moglo samo da ode!

Devojčica Danka Ilić nestala je u utorak u 13.45 u selu Banjsko Polje kod Bora i još nije pronađena! Posle opsežne potrage u kojoj je učestvovalo na hiljade spasilaca uz pomoć helikoptera i dronova, pretraga terena je obustavljena, a istražuje se i mogućnost otmice. Na ovu temu u "Info jutru" govorio je Nebojša Perović, advokat.

29.03.2024

10:00

CIA radi predsedniku Vučiću o glavi! Glavni problem su domaći neprijatelji!
Live TV

CIA radi predsedniku Vučiću o glavi! Glavni problem su domaći neprijatelji!

Američka Centralna informativna agencija radi o glavi predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću i za to ima pomoć ljudi koji su u neposrednom okruženju šefa naše države! Ovo tvrdi Aleksandar Vulin, bivši direktor Bezbednosno-informativne agencije. Na ovu temu su u "Info jutru" govorili Milenko Jovanov, član Predsedništva SNS i Dejan Vukelić, urednik Sprskog portala.

29.03.2024

09:18

Protiv Srbije vođen je nuklearni i hemijski rat! Kanceri u našoj zemlji daleko su agresivniji nego u Evropi!
Live TV

Protiv Srbije vođen je nuklearni i hemijski rat! Kanceri u našoj zemlji daleko su agresivniji nego u Evropi!

Serijalom dokumentarnih filmova o NATO agresiji nad Srbijom obeležavamo 25 godina od početka bombardovanja naše zemlje. Za 78 dana agresije na Srbiju je bačeno 22.000 hiljade tona projektila, među kojima 37.000 hiljada zabranjenih, kasetnih bombi, bombi sa osiromašenim uranijumom. Žena koja je među prvima u našoj zemlji pričala o zastrašujućim posledicama NATO bombardovanja je doktora Danica Grujičić, ministarka zdravlja. Ona je bila gošća "Info jutra".

29.03.2024

08:45

Zapad ne dozvoljava temu NATO agresije na Jugoslaviju! Plaše se da se suoče sa istinom u vezi sa njom!
Live TV

Zapad ne dozvoljava temu NATO agresije na Jugoslaviju! Plaše se da se suoče sa istinom u vezi sa njom!

Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija (SB UN) večeras još jednom nije prihvatio da raspravlja o NATO agresiji na Jugoslaviju pošto za predloženi dnevni red nije glasao dovoljan broj članica tog tela. Kao i na sednici SB UN 25. marta, i na večerašnjoj, ponovo zakazanoj na zahtev Rusije, Francuska je zatražila takozvano proceduralno glasanje o dnevnom redu. Za dnevni red, odnosno raspravu o NATO agresiji na Jugoslaviju 1999. godine, večeras je glasalo šest od 15 članica Saveta bezbednosti, dok je ostalih devet bilo uzdržano. Za usvajanje dnevnog reda bilo je potrebno devet glasova. Ovu odluku, u emisiji "Info veče" Informer TV, komentarisali su analitičari Veljko Jovanović i Luka Stajić, kao i Nebojša Obrknežev iz Ruske stranke.

28.03.2024

23:01

JOŠ TV VESTI

Hronika

Zločinci iz Novog Sada dobili 16 godina robije za otmicu i mučenje: Sve je počelo od odbijanja mušterije
Hronika

Zločinci iz Novog Sada dobili 16 godina robije za otmicu i mučenje: Sve je počelo od odbijanja mušterije

Milan Pandurеvić (37) iz Bogatića i Biljana Ćosić (52) iz istog mеsta s boravištеm u Novom Sadu, kojima sе pripisujе da su prе dvе godinе počinili otmicu njеnog klijеnta u prostituciji, uz maltrеtiranjе oštеćеnog i iznuđivanjе novca, osuđеni su jučе u novosadskom Višеm sudu prvostеpеnom prеsudom na dеsеt i šеst godina zatvora.

29.03.2024

09:22

Sport

Zabava

JOŠ Zabava VESTI

Magazin

Džet set

Srbija