IRAN UŠAO I "ISTOČNI NATO" VIŠE NIŠTA NEĆE BITI ISTO! TEHERAN JE GODINAMA VAGAO ZA I PROTIV I... Americi i Zapadu ovo je prst u oko!
Podeli vest
Iran je, konačno, nakon šesnaest godina provedenih u zvanju posmatrača i dva neuspela pokušaja tokom mandata Mahmuda Ahmedinedžada (2008. i 2010. godine) stekao status punopravnog člana Šangajske organizacije za saradnju. Vest je, sama po sebi - značajna, mada će dometi ovog novog širenja biti nešto drugačiji nego što se pretpostavlja
Sa jedne strane, iz evroazijskih krugova značaj ŠOS se prenaglašava, uz prateće objašnjenje kako je to neki „istočni NATO", analizira Dušan Proroković iz Instituta međunarodnu politiku.
Kina je na avio-izložbi u svom gradu Žuhaju - prvi put dozvolila javnu demontraciju mogućnosti svojih „nevidljivih" lovaca pete generacije J-20
29.09.2021
20:14
Ulazak Irana u „istočni NATO"
Samim tim, ulazak Irana dočekan je sa neskrivenim simpatijama. Sa druge strane, zapadni komentatori i pogotovo iranska opozicija skloni su tome da predstavljaju ŠOS kao organizaciju sa ograničenim dometima i mnogo unutrašnjih problema. Samim tim, prema ovoj školi mišljenja, ni ulazak Irana neće proizvesti ništa spektakularno.
Što se prvog tiče, govoreći krajnje načelno i uz mnoge ograde, koncept na kom počiva ŠOS mogao bi se pre uporediti sa ciljevima i funkcionisanjem OEBS - a tokom osamdesetih godina, nego sa NATO.
Put koji je započela „šangajska petorka" predvođena Rusijom i Kinom još sredinom devedesetih, nastavljen je 2001. godine proširivanjem na Uzbekistan i institucionalizovanjem saradnje, najpre u borbi protiv terorizma, separatizma i ekstremizma.
Nesumnjivo, usaglašavanjem strategija i zajedničkim delovanjem protiv uočenih pretnji Moskva i Peking su želeli da smanje uticaj SAD u istočno - centralnoj Evroaziji. To je posebno uočljivo nakon potonjeg prijema Indije i Pakistana.
Za evroazijsku bezbednost treba da se pitaju evroazijske države, a problemi koji postoje rešavaju u sasvim drugačijem ambijentu. ŠOS je savremena međunarodna organizacija, multilateralnog karaktera, nema jedan izraziti centar moći sposoban da drugima nameće bilo šta, niti je zainteresovan da intervencijama ili preemptivnim delovanjem kreira neka nova rešenja širom sveta.
Otuda i zadrška u odnosu na prijem Irana prethodnih godina. Najpre zbog režima sankcija uvedenih od strane UN, a zatim i zbog američke odluke da unilateralno sankcioniše Teheran i uz stalne provokacije nagoveštava mogućnost vojnog udara, prema pitanju članstva Irana odnosilo se sa puno opreza.
Kako bi ŠOS reagovao da je Donald Tramp naredio bombardovanje Irana? Takođe, posebne veze Kine sa Saudijskom Arabijom činile su svoje, svaki korak na Bliksom Istoku meren je nekoliko puta. I danas, paralelno sa prijemom Irana u punopravno članstvo doneta je i odluka da Saudijska Arabija, Egipat i Katar postanu „partneri u dijalogu".
ŠOS nije uperen protiv bilo koga
Iako su u međuvremenu Kina i Iran potpisali sporazum o dvadesetpetogodišnjoj strateškoj saradnji, vodi se računa o geopolitičkom okruženju. Tako se, još jedanput, šalje poruka da aktivnosti ŠOS nisu uperene protiv bilo koga. Unapred se amortizuje potencijalna „šteta" koja bi mogla u nekom razvoju situacije nastati.
Ova organizacija ne funkcioniše po modelu „ili - ili", toliko puta (zlo)upotrebljavanom od strane NATO, već po principu „i - i". Naposletku, oko članstva Irana dugo je negativan stav imalo rukovodstvo iz Dušanbea, a zbog veze Tehrana sa Islamskom partijom preporoda u Tadžikistanu. Sada je i taj nesporazum izglađen, a poslednja barijera otklonjena.
Što se drugog tiče, nikako ne treba ni umanjivati značaj novog proširenja. Tačno je, unutar ŠOS postoji nekoliko krupnih problema, među kojima su najveći kinesko - indijski i indijsko - pakistanski odnosi, podrazumeva se, uz delovanje hiperaktivnih grupa i grupica različitih ekstremističkih i radikalnih usmerenja.
Ali, ŠOS je upravo zbog toga i osnovan i zato su istovremeno primljeni u članstvo Indija i Pakistan. I to uz otvoreno zalaganje Kine. Radom ove organizacije ti problemi bi trebalo da se rešavaju u direktnoj komunikaciji, uz sagledavanje šireg makroregionalnog konteksta i bez mešanja eksternih faktora, pri čemu se najpre misli na SAD, ali donekle i neke evropske države, tradicionalno zainteresovane za dešavanja u tom delu sveta.
Nova etapa u Avganistanu
Sa Iranom, ŠOS će svakako bolje i sveobuhvatnije moći da se pozabavi novom etapom avganistanske krize i uspešnije artikuliše mere za - najpre smanjivanje tenzija, a zatim i neku potencijalnu integraciju Avganistana u određene regionalne projekte. Naravno, biće potrebno mnogo aktivnosti i strpljenja da bi se tako nešto postiglo, biće verovatno i tekućih neuspeha, loših procena i nedostižnih ciljeva, ali - šta je alternativa tome?
NAFTA NAM VIŠE NE TREBA - STIGAO JE VODONIK - MNOGO JE BOLJI, A CENA MU JE BESMISLENA! Ovo je veća energetska revolucija od pronalaska crnog zlata? Već imamo automobile, vozove...
Prijem Irana jeste važan, to se ne može zanemariti, niti ovaj korak relativizovati, bez obzira što ne treba očekivati da će zbog odnosa Teherana i SAD ruske i kineske snage zaratiti sa NATO. Uloga ŠOS je drugačija, instrumenti koji se koriste za osiguravanje bezbednosti različiti. Ipak, ne može se ni očekivati da nakon ovoga pogled SAD na ŠOS ostane isti. I obrnuto.
Neizostavni partner
Iran je neizostavan partner u traženju rešenja za budućnost Avganistana, u tom procesu imaće svoje mesto. U Vašingtonu će, svakako, sa nelagodom primiti ovu novost, ali je to za njih u celoj ovoj priči i najmanja briga. Jer, Iranu se otvara širok prostor za nesmetano širenje političke, ekonomske i vojne saradnje sa evroazijskim saveznicima. Dogovor sa Tadžikistanom, na primer, podrazumeva i projektovano uvećavanje obima bilateralne trgovinske razmene na pola milijarde dolara godišnje.
Posle Kirgizije, Tadžikistan je inače članica ŠOS sa najmanjim tržištem. Koliki su tek onda potencijali iranske razmene sa ostalim članicama? Uz to, ulazak u najveći „blok" još od revolucije 1979. godine, sa i te kako značajnim zemljama, kako u regionalnom tako i u globalnom okviru, donosi sasvim novo samopouzdanje vlastima u Teheranu.
Iran više nije izolovan, efekti američkih sankcija neće imati iste domete kao ranije, kao ni dvolična politika evropskih prestonica. Ova zemlja, baštinik persijskog nasleđa, legitimizuje sopstveni položaj u međunarodnim odnosima na sasvim novi način. Sa tim ubuduće treba ozbiljno računati.
U svakom slučaju, nakon novog uvećavanja ŠOS, uz planirane „partnerske dijaloge" i čitav set „proširenih aktivnosti" mnogo toga više neće biti isto. Ne samo u centralnoazijskom regionu, već u Evroaziji. U celini. SAD i EU moraće da se navikavaju na ovu realnost. Uprkos tome što se efekti poslednje odluke neće videti brzo, na dugi rok će usmeriti brojne procese političkog, ekonomskog i bezbednosnog karaktera.
Kina prednjači u razvoju, testiranju i razmeštanju hipersoničnog oružja. Ispred je i Rusije, a SAD rade na tome da ih sustignu i stvore novo oružje čija je brzina pet puta veća - objavila je američka novinska agencija Bloomberg.
Rusija je prošle godine izvezla 1.860 tona obogaćenog uranijuma, a glavni kupci bili su Sjedinjene Američke Države i Kina, podaci su ruske nacionalne službe za statistiku.
Sjedinjene Države trenutno raspolažu sa 5.044 nuklearne bojeve glave, dok Rusija 5.580, navodi se u istraživanju Federacije američkih naučnika.
18.04.2024
10:02
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajinske trupe povukle su se sa svojih pozicija i pobegle iz sela Očeretino u DNR, izjavio je za RIA Novosti Vladimir Rogov, kopredsednik Koordinacionog saveta za integraciju novih regiona.
Portparol Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova izjavila je da će se, u slučaju da se na teritoriji Poljske pojavi američko nuklearno oružje, odgovarajući objekti odmah pridružiti spisku legitimnih ciljeva za uništenje ako dođe do direktnog vojnog sukoba sa NATO-om.
Poslanici Skupštine Srbije usvojili su danas izmene i dopune Zakona o lokalnim izborima kojima se pomeraju rokovi za raspisivanje i glasanje na lokalnim izborima.
Predsednik DS Zoran Lutovac rekao je da je koalicija izgubila jedinstvo jer Dragan Đilas, Zdravko Ponoš i Nebojša Zelenović nisu stali uz odluku većine koja želi na izbore
Direktor na Nova S televiziji Slobodan Georgiev istakao je da izlazak opozicije na lokalne izbore po Srbiji, a bojkot u Beogradu, nema nikakvog smisla!
Do sada su đilasovci pokušavali da ubede narod da je medijska situacija u Beogradu najbolja i da je opozicija navodno pobedila prošle godine, a da je, nasuprot tome, situacija u ostalim mestima po Srbiji očajna! Ipak, sada je došlo do obrta!
Urednik portala European Western Balkan, Aleksandar Ivković govorio je na tajkunskoj televiziji o odluci Dragana Đilasa, Miloša Jovanovića i Zdravka Ponoša da izađu na lokalne izbore po ostatku Srbije, a da u Beogradu izbore bojkotuju
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas u Njujorku da nema nikave snove da "pocepa" opoziciju i ukloni političke protivnike i naglasio da se njegovi snovi tiču samo napretka Srbije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se iz Njujorka gde je juče govorio na sednici Saveta bezbednosti UN, nakon koje je imao niz bilateralnih sastanaka
Bahato ponašanje đilasovske opozicije i sramni nastu predstavnice privremenih institucija na KiM Vjose Osmani u Savetu bezbednosti UN, komentarisali su gosti Info večeri, zamenik predsednika SRS Aleksandar Šešelj i Rajko Kapelan iz Centra za društvenu stabilnost.
Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija juče je podneo redovan izveštaj o situaciji na KiM. Srbija na naučnom nivou odavno je dosegla standarde Evropske Unije. Na ove teme u Dnevniku TV Informer govorio je Stanislav Sretenović iz Instituta za savremenu istoriju.
Napredak ruske vojske u Ukrajini, novi paket američke pomoći i vojnu mehanizaciju Rusije, komentarisali su gosti emisije "Rat uživo", pukovnik Milan Jolović Legenda, Dragoslav Bokan sa Instituta za nacionalnu strategiju i novinar iz Nemačke Vlastimir Vidić.
Još jedno bojno polje otvoreno je u Africi. Izgleda da je došao kraj kolonijalizma. Politiko je objavio da je Amerika doživela poraz u Africi i da tamo više nemaju nikakav uticaj. Na ovu temu u "Info danu" govorili su novinar Dragan Vujičić i izdavač Vesna Pešić.
Kosta K, dečak ubica koji je pre skoro godinu danu u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" koju je pohađao, ubio devetoro učenika i školskog čuvara, šokirao je više puta zaposlene u Klinici za neuropsihijatriju za decu i omladinu gde je u toku njegova psihijatrijska opservacija.
Noa Milivojev (18) iz Kovilja ubijena je u junu prošle godine, suđenje za ovaj svirepi zločin počelo je pre 5 dana, u sudnici su bili prisutni majka i otac ubijene Noe, a optuženi Ognjen Dabetić (34) je doveden iz pritvora u kojem se nalazi od hapšenja.
Prema poslednjim informacijama u teškoj saobraćajnoj nezgodi koja se tokom popodnevnih sati dogodila u širem centru Čačka, pet osoba je povređeno i svi su hospitalizovani u Opštoj bolnici Čačak.
Partizan i dalje boli, ali prvenstveni derbi je prošlost, na redu je Kup! Crno-beli gostuju večeras (19, Arena premijum 1) Crvenoj zvezdi u polufinalu našeg najmasovnijeg takmičenja, a iako ih još uvek peku rane od subotnjeg poraza (2:3) i uprkos najavama da sutra neće izaći na teren, na kraju će ipak igrati.
Fudbaleri Crvene zvezde odradili su malopre poslednji trening pred sutrašnji derbi u polufinalu Kupa Srbije, a trener Vladan Milojević ima jasnu sliku kojih startnih 11 će izaći na megdan Partizanu.
Odbojkaši Partizana pobedili su Crvenu zvezdu 3:2 (25:23, 27:25, 22:25, 22:25, 15:13) u dramatičnom četvrtom meču finala plej-ofa izjednačili u seriji na 2:2 i izborili majstoricu na terenu večitog rivala.
Kragujevčanin Pavle Ilić odsudio je 173. večiti derbi bez velikih grešaka! To je sud Dejana Andrejića, posmatrača suđenja burne utakmice u kojoj je Crvena zvezda posle preokreta pobedila Partizan 3:2.
Američki glumac Alek Boldvin istragao je telefon iz ruke antiizraelske agitatorke koja je od njega više puta tražila da izgovori "Slobodna Palestina" u kafiću Maman u Njujorku.
Obožavaoci britanske kraljevske porodice razočarani su jer na Instagram profilu princeze i princa od Velsa nema rođednanske slike princa Luisa koji danas puni šest godina.
Poslednjih godina Ričard Gir (74) se malo povukao iz javnosti, a skoro ga je teško videti i sa suprugom Aleksandrom Silvom, koja je mlađa od njega 33 godine.
Kendži Žirak, popularni pevač iz Francuske, upucan je u noći između 21. i 22. aprila, zbog čega je hitno prevežen i zadržan u bolnici u Bordou, prenose francuski mediji.
Na republičkom takmičenju iz oblasti veterinarske medicine koje je nedavno održano u Rekovcu, učenica Hemijsko-tehnološke škole iz Subotice osvojila je prvo mesto!
Povodom Dana opštine Gornji Milanovac, na svečanoj sednici Skupštine opštine u velikoj sali Kluturnog centra "Mija Aleksić“, dodeljene su zlatna i srebrne medalje "Takovski ustanak“, a Zlatna medalja za izuzetnan doprinos očuvanju životne sredine dobila je ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović.
Kolektivno Đurđevdansko venčanje, koje je trebalo da bude održano u okviru obeležavanja Dana grada, 6. maja, otkazano je zbog nedovoljno prijavljenih parova.
U Muzeju knjige i putovanja na Banjici, nalaze se najveće zbirke knjiga u Jugoistočnoj Evrope, knjige pisane na različitim materijalima – na papirusu, štapićima od bambusa, najkvalitetnijoj kineskoj svili, palminom i bananinom lišću ali i sa koricama od ljudskih kostiju...
Zahlađenje i pad temperature zabrinuli su voćare zbog opasnosti od mraza i izmrzavanja cvetova i tek zametnutih plodova jer i slab mraz može da napravi štetu u voćnjaku i znatno umanji rod.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.