TIHI UBICA SRCA! 2 miliona ljudi u Srbiji boluje od ove PODMUKLE BOLESTI! Evo koji su uzroci i kako se leči!
Podeli vest
Povišen krvni pritisak najmasovnija je nezarazna hronična bolest odraslih. Procenjuje se da u Srbiji skoro dva miliona ljudi boluje od te podmukle bolesti!
Povišen krvni pritisak ili arterijska hipertenzija najmasovnija je nezarazna hronična bolest odraslih. Procene o učestalosti kreću se od 20 do 30 odsto ukupnog stanovništva, u zavisnosti od zemlje, regije, stila života i načina ishrane, što u slučaju Srbije znači skoro dva miliona ljudi. Iako tačan uzrok još uvek nije poznat, hipertenzija za današnju medicinu više nije apsolutna "crna rupa".
Svetsku karijeru napravio je ulogom u legendarnom "Hariju Poteru", a epizodnom ulogom Barona u filmu Raše Andrića “Kad porastem biću kengur” Predrag Peđa Bjelac vratio se profesionalno posle dugo vremena u Srbiju, i postao omiljena glumačka figura
19.10.2021
20:00
- Arterijska hipertenzija (HTA) ima veliki značaj zbog toga što predstavlja jedan od glavnih i nezavisnih faktora rizika ubrzane ateroskleroze i kardiovaskularnih događaja kao što su srčani i moždani udar sa fatalnim i nefatalnim ishodom. Smatra se tihim ubicom zbog toga što dugo ostaje neprepoznato patološko stanje, iako se vrlo lako dijagnostikuje, zbog neredovnih sistematskih lekarskih pregleda i izostajanja tegoba kod više od 50 odsto obolelih - kaže kardiolog Sara Milojević.
Ipak, odsustvo tegoba ne znači uvek i odsustvo bolesti. Ako postoje simptomi, to su glavobolje (najčešće potiljačne), zujanje u ušima i osećaj pritiska u glavi. Dešava se nekada da bolest toliko dugo protiče nemo da se otkrije tek kada dovede do angine pektoris ili infarkta srca ili mozga (šlog).
Rano otkrivanje
Za rano otkrivanje arterijske hipertenzije (stanje u kome je gornji pritisak povišen preko 140 mmHg, a donji preko 90 mmHg) neophodni su redovni sistematski pregledi na godišnjem nivou celog života. Na taj način višestruko smanjujemo rizik od iznenadne smrti ili teških posledica kadiovaskularnih bolesti.
Uzroci
Hipertenzija se najčešće javlja kao idiopatska, što znači da se ne zna razlog njenog pojavljivanja. Hroničnog je toka i nema mogućnosti izlečenja (za sada), već samo dobre kontrole bolesti. U malom procentu (3-5 odsto) je posledica bolesti drugih organa i sistema i ukoliko je osnovno oboljenje izlečivo, izlečiva je i hipertenzija.
- Mada tačne uzroke HTA ne znamo, postoji visoka povezanost s kardiovaskularnim bolestima (KVB) i određenim faktorima rizika. Neki su potencijalno promenljivi, te tako govorimo o dve grupe rizika: na koje ne možemo da utičemo i na koje možemo da delujemo i menjamo ih - navodi doktorka.
U faktore rizika na koje ne možemo da utičemo spadaju genetika, godine života i pol. S godinama raste rizik od povišenja krvnog pritiska - kod muškaraca iznad 45 i žena iznad 55 godina starosti (estrogen do menopauze štiti žene od nastanka ovog problema), a ako u porodici postoji istorija visokog krvnog pritiska, dva puta se povećava šansa da će i potomstvo imati taj problem. - Potencijalno promenljiivi faktori su fizička neaktivnost, nepravilan način ishrane, pušenje, konzumiranje alkoholnih pića i nakrotika, gojaznost, šećerna bolest i povišene vrednosti holesterola i triglicerida u krvi - objašnjava Sara.
Lečenje
U lečenju hipertenzije koriste se dve vrste terapije - nefarmakološka i farmakološka. - Nefarmakološka terapija je terapija bez medikamenata, prva i obavezna u lečenju HTA i obuhvata samo mere higijensko-dijeteskog režima, promenu stila života sa akcentom na načinu ishrane i fizičke aktivnosti, bolja tolerancija hroničnog stresa, zabrana pušenja i konzumiranja alkoholnih pića i psihoaktivnih supstanci - naglašava naša sagovornica.
Farmakološka terapija obuhvata primenu lekova različitih načina delovanja, najčešće se daje kombinacija dva ili više leka u malim dozama, čime se izbegavaju neželjeni efekti. - Terapija arterijske hipertenzije ima za cilj ne samo sniženje vrednosti povišenog arterijskog krvnog pritiska, nego i usporavanje ubrzane ateroskleroze i sprečavanje rane pojave kardiovaskularnih bolesti - sugeriše dr Milojević.
Meteoropatija
Nagle promene vremena (toplo-hladno-toplo) vrlo često destabilizuju pacijente sa raznim hroničnim bolestima uključujući i one sa hipertenzijom. Međutim. - Dobro regulisana arterijska hipertenzija odoleva pogoršanjima tokom naglih meteoroloških promena, s toga se uvek naglašava važnost redovnog uzimanja propisane medikamentne terapije, izbegavanje većeg fizičkog naprezanja i strogo pridržavanje mera higijensko-dijeteskog režima (prevencije) kao prve i obavezne mere u dobroj kontroli i regulaciji pritiska - kaže dr Sara Milojević.
Preventiva
Najbolji način prevencije i ublažavanja napredovanja bolesti jeste umeren, zdrav stil života - pravilna ishrana, pravilna fizička aktivnost, redovno uzimanje terapije, redovni sistematski i zakazani kontrolni pregledi kod lekara opšte prakse i kardiologa.
- Veoma je važno da se ne izgnorišu potrebe organizma za kvalitetnim odmorom (periodičnim i svakodnevnim), dovoljno je spavati 6-8 h dnevno, biti fizički aktivan, šetati se 3-6 km dnevno ili rekreativno se baviti nekim tipom aerobne fizičke aktivnosti tri puta sedmično po 45 minuta, npr. plivanje, vožnja bicikla ili trčanje - predlaže kardiolog.
Ništa manje važni nisu zdrava ishrana, redovni obroci i što raznovrsnija hrana. - Nijedna namirnica nije bogata svim onim što je organizmu potrebno, zato je preporuka što više boja u tanjiru. Vodite računa u izboru namirnica, birajte svežu i organsku hranu, obavezno voće i povrće uz svaki glavni obrok i između obroka. Velika je vrednost i korist od tih namirnica zbog bogatog sadržaja vitamina, oligoelemenata i antioksidanasa, koji nas štite od teških posledica dejstva slobodnih radikala i oksidativnog stresa - objašnjava doktorka i upozorava:
- Treba smanjiti unos soli (više od 60 odsto osoba reaguje hipersenzitivno na kuhinjsku so povišenim krvnim pritiskom), zasićenih masnih kiselina i koncentrovanih, prostih šećera. Količina hrane mora biti u skladu sa dnevnom potrošnjom energije tj. svakodnevnim psihofizičkim naprezanjem, kako bi se izbegla prekomerna telesna težina i centralna gojaznost, koja se svrstava u red glavnih faktora rizika ubrzane ateroskleroze i razvoja kardiovaskularnih bolesti i drugih faktora rizika kao što su arterijska hipertenzija i šećerna bolest.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Svetsku karijeru napravio je ulogom u legendarnom "Hariju Poteru", a epizodnom ulogom Barona u filmu Raše Andrića “Kad porastem biću kengur” Predrag Peđa Bjelac vratio se profesionalno posle dugo vremena u Srbiju, i postao omiljena glumačka figura
Ćuta je javno istakao da je, po njegovom uvek skromnom mišljenju, predsednik Srbije Aleksandar Vučić prihvatio zahtev opozicije za spojenim izborima 2.juna da bi ih, kako kaže Ćuta, pocepao!
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić tokom medijskog istupanja govorio je o svim gorućim tematikama koje okupiraju naš narod, a ovim povodom napomenuo je i da ga očekuje veoma važan sastanak sa pomoćnikom državnog sekretara SAD za evropska i evroazijska pitanja, nakon čega putuje u Njujork.
U kruševačkom naselju Bagdala, u kasnim popodnevnim satima, dogodio se pokušaj ubistva. Prema još uvek nezvaničnim informacijama, od posledica napada nožem, jedan muškarac je zadobio teške povrede i životno je ugrožen.
Nakon navoda pojedinih medija da je Dalibor Dragijević (40), koji je bio osumnjičen da je pomogao bratu Dejanu Dragijeviću (50) da sakriju telo ubijene Danke Ilić (2) iz Bora, preminuo nasilnom smrću, glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Zaječaru rekao je da te navode ne može da potvrdi.
Kolaps Sjedinjenih Država na pozadini pogoršanja kontradikcija između federalnog centra i država – Teksasa, Floride, Alabame – izgleda kao strašno, ali više ne tako nemoguće proročanstvo.
Dugoočekivani blokbaster “Građanski rat: Svakom carstvu dođe kraj”, najskuplji akcioni film reditelja Aleksa Garlanda, koji se posle samo nekoliko dana prikazivanja u Americi našao na prvom mestu američke box office liste, premijerno je prikazan u Beogradu.
Tim princa Harija pobedio je na jednom polo turniru na Floridi, ali ukus pobede pokvarila mu je supruga Megan Markl i njen poljubac sa drugim muškarcem.
Iako su se Anđelina Džoli i Bred Pit razveli još 2019. godine, to nije bio kraj nesuglasica i sudskih sporova oko starateljstva nad decom i vlasništva nad vinarijom u Francuskoj.
Šumadija sajam u Kragujevcu sve do nedelje biće najlepše mesto u ovom gradu. Na najvećem Sajmu hortikulture u regionu već prvog dana na platou ali i pod krovom velike hale, okupilo se stotinu izlagača i nekoliko puta više posetilaca.
Manastir Prepodobnog Prohora Pčinjskog kod Bujanovca dobio je na poklon 1, 7 hektara zemlje. Ljiljana Antić Ranđelović iz Paraćina odlučila je da svoje nasledstvo daruje ovoj svetoj kući.
Članovi Udruženja veterana Posebne jedinice policije u Kuršumliji obišli su spomenik tragično stradalog Duška Ilića, njihovog kolege i prijatelja, koji je ubijen u selu Budakovo kod Suve reke na Kosovu i Metohiji, tačno pre 25 godina, 19. aprila 1999. godine.
U dvorištu Tehničke škole "15.maj "pas lutalica napao je i ujeo srednjoškolku za butinu, ali joj je ukazana pomoć i posle primljene terapije puštena je kući.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.