• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA

Autor: Tanjug

17.04.2019

15:01

APELACIONI SUD PREINAČIO PRVOSTEPENU PRESUDU! Odbijena tužba Borka Josifovskog!

Društvo

APELACIONI SUD PREINAČIO PRVOSTEPENU PRESUDU! Odbijena tužba Borka Josifovskog!

Podeli vest

Apelacioni sud u Beogradu preinačio je prvostepenu presudu i pravosnažno odbio kao neosnovanu tužbu nekadašnjeg direktora beogradske Hitne pomoći Borka Josifovskog protiv pet državnih organa

Pored ostalog, u ovom slučaju nije moguća retroaktivna primena Zakona o zaštiti uzbunjivača, koji se primenjuje od 2015. godine.

Takođe, preinačeno je i rešenje o troškovima parničnog postupka, pa je Josifovski obavezan da Republici Srbiji za troškove prvostepenog i drugostepenog postupka isplati 67.500 dinara, navodi se u presudi koja je danas objavljena na sajtu Apelacionog suda.

Preinačenom presudom Višeg suda u Beogradu bilo je utvrđeno da je pet državnih organa, počev od 2006. godine, nanelo štetu Josifovskom, nepostupanjem po njegovim prijavama, a posle njegovog ukazivanja 2005. godine na sporne veze lekarskih ekipa beogradske Hitne pomoći i privatnih pogrebnih preduzeća.


Međutim, Apelaiconi sud je posle razmatranja žalbi odlučio da otvori raspravu i da sam izvode dokaze za koje je smatrao da su ključni za donošenje pravosnažne presude. Josifovski je pre 13 godina ukazao na kriminalne radnje lekara Hitne pomoći i privatnih pogrebnih preduzeća, a nakon toga je bio smenjen, a dve godine kasnije, 2008. godine i otpušten.

UZBUNJIVAČ JOSIFOVSKI: Nadam se da će i ostali slediti primer ministra Lončara!
 

Iako je informacije do kojih je došao dostavio nadležnim, tuženim organima, oni nisu postupali povodom tih informacija, odnosno postupali su neblagovremeno i na taj način su, kako je tvrdio u tužbi, povredili Zakon o opštem upravnom postupku i Zakonik o krivičnom postupku.

Zbog toga je Josifovski tužbenim zahtevom tražio da se utvrdi, da je prema njemu preduzeta štetna radnja kojom je stavljen u nepovoljniji položaj zbog izvršenog uzbunjivanja.

U presudi Višeg suda iz oktobra 2018. godine bilo je utvrđeno da su Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Agencija za borbu protiv korupcije, Prvo osnovno javno tužilaštvo u Beogradu i Više javno tužilaštvo u Beogradu preduzeli štetne radnje prema Josifovskom i stavili ga u nepovoljniji položaj zbog izvršenog uzbunjivanja.

Svojom tužbom, Josifovski nije zahtevao odštetu niti neku drugu satisfakciju. Prema stavu Apelacionog suda, Josifovski je učinio verovatnim da je prema njemu preduzeta štetna radnja, jer je kao direktor hitne pomoći tuženim državnim organima dostavio podatke o radu zaposlenih koje je smatrao nezakonitim i osnovano očekivao da će se po njegovim prijavama i dopisima postupati, ali oni nisu preduzeli odgovarajuće radnje da ispitaju navode koje je učinio verovatnim. 

Međutim, Apelacioni sud napominje da Josifovskom ne može pružiti zaštita po Zakonu o zaštiti uzbunjivača koji je stupio na snagu 4. decembra 2014. godine, a primenjuje se od 5. juna 2015. godine, zbog nemogućnosti retroaktivne primene tog zakona.

Takođe, kako dodaje sud, i zbog toga što nije “identifikovao” koje bi to radnje predstavljale štetne radnje zbog kojih bi mu pripadala tražena zaštita zbog izvršenog uzbunjivanja.

-Josifovski nije naveo ni u čemu se te radnje konkretno sastoje, a što je uslov za njihovo sankcionisanje pravom na tužbu radi zaštite zbog izvršenog uzbunjivanja- naveo je Apelacioni sud i istakao da nije svako činjenje ili nečinjenje u vezi sa izvršenim uzbunjivanjem štetna radnja.

-Karakter štetne radnje daje im ugrožavanje ili povreda nekog prava uzbunjivača, odnosno stavljanje uzbunjivača u nepovoljniji položaj- kaže sud, i ukazuje da zbog toga nije dovoljno uopšteno navođenje da se izvršene radnje sastoje u nepostupanju u skladu sa zakonskim propisima. 

-Činjenica da ishod tih postupaka koje je inicirao tužilac (Jisifovski) nije onakav kakav je očekivao, ne čini te radnje štetnim prema tužiocu, a koje se u suštini ogledaju u postupanju tuženih državnih organa po prijavama i predstavkama tužioca (Josifovskog) u nešto dužem roku od onog koji je primeren-navodi se u obrazloženju pravosnažne presude.

Sud takođe podseća da ni raniji niti sada važeći Zakonik o krivicnom postupku i Zakon o opštem upravnom postupku izričito ne propisuju rokove za postupanje po prijavama, podseća Apelacioni sud.

Ovo bi, kako je dodao sud, ukazivalo na eventulano postojanje nezakonitog odnosno nepravilnog rada službenog lica, odnosno organa, u smislu njihove odgovornosti za eventualnu štetu po opštim pravilima odgovornosti za štetu, ali ne i na postojanje štetnih radnji u smislu zaštite od uzbunjivanja. 

Ovaj slučaj počeo je tako što je Josifovski, inače specijalista medicine, 26. maja 2005. godine uputio dopis Ministarstvu zdravlja, Odeljenju za zdravstvenu inspekciju zdravstveni nadzor i zaštitu prava pacijenata kojim je ukazao na nepravilnosti u radu Zavoda za hitnu medicinsku pomoć i "trgovinu" zaposlenih sa privatnim pogrebnim preduzećima.

Tvrdio je da je iz prijava pacijenata, uočio da pojedini dispečeri pozive prvog stepena hitnosti - a to su umirući pacijenti, usmeravaju na određene lekare, bez obzira koliko su udaljeni od mesta gde treba intervenisati. 

ĐORĐEVIĆ: Država ne zaboravlja one koji su se borili za nju!


U tim situacijama, kako je naveo Josifovski, lekari su stizali na intervenciju po dužem proteku vremena od onog koji je uobičajen za ostale lekarske ekipe Hitne pomoći i konstatovali smrtni slučaj mnogo češće nego druge lekarske ekipe i nisu vršili reanimaciju. 

Nakon odlaska ekipe hitne pomoći sa adrese porodice koja je zvala Hitnu pomoć radi intervencije teško bolesnog ukućanina, koji je u međuvremenu preminuo, dolazili su predstavnici uvek istih privatnih pogrebnika nudeći svoje usluge porodici preminulog. 

Adrese porodica pokojnika su saznavali od lekara Hitne pomoći koji su od pogrebnika zauzvrat primali novčanu naknadu, tvrdio je Josifovski.

O svojim saznanjima obavestio ministra zdravlja Tomicu Milosavljevića 19. juna 2005. godine i Inspekciju Ministarstva zdravlja dana 26. septembra 2005. godine, dok je 18. septembra 2006. godine o svemu javno govorio i na konferenciji za novinare.

Međutm, on je rešenjem Ministarstva zdravlja od 20. septembra 2006. godine razrešen dužnosti direktora Gradskog zavoda za hitnu medinsku pomoć Beograd, sa obrazloženjem da je istupanjima u sredstvima javnog informisanja narušio ugled te službe, iznošenjem neproverenih informacija o nesavesnom radu svojih kolega izazvao uznemirenje javnog mnjenja.

Ministarstvo zdravlja je neposredno nakon smene Josifovskog poslalo inspekciju koja je u svom nalazu iznela način funkcionisanja hitne pomoći, nakon čega je Ministarstvo zdravlja dva lekara zbog grešaka u radu kaznilo oduzimanjem 10 odsto od plate.

Josifovski je, prema sopstvenom kazivanju, radeći u Hitnoj pomoći nakon smene bio izložen anonimnim pretnjama smrću, kao i njegovi članovi porodice.

Proteklih godine podnosio je krivične prijave Prvom osnovnom javnom tužilaštvu, Višem javnom tužilaštvu u Beogradu jer se nije mirio sa zatvaranjem slucaja Hitne pomoći.

Podneo je i dve prijave i Agenciji za borbu protiv korupcije i Upravi za borbu protiv korupcije nekoliko.


Tagovi:

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

komentari
mirko

pre 4 godine

Sta reci, doktoru da ostavi paypal da mu pomognemo da plati troskove, a drzavi sramota. Obicna parnica o podeli naknadno nadjene imovine na delove koji su vec odavno utvrdjeni, trajala je 3 godine u mom slucaju. Toliko o sudstvu u Srbiji. Nije mi jasno ko ih bira, niti ko ih kontrolise...

Izbori 2024

TV

Zelenski postao meta Rusije? Sledi osveta Moskve za teroristički napad! (VIDEO)
Live TV

Zelenski postao meta Rusije? Sledi osveta Moskve za teroristički napad! (VIDEO)

Šefovi Službe bezbednosti, Glavne obaveštajne uprave Ukrajine i predsednik Volodimir Zelenski biće eliminisani raketnim udarima, avionima ili specijalnim snagama Oružanih snaga Rusije. Prema navodima, doneta je odluka da se eliminiše jedan broj vojno-političkih lidera Ukrajine visokopreciznim, bespilotnim sredstvima ili dejstvima specijalnih snaga ruske vojske. Da li je ovakava scenario moguć i šta bi on doneo svetu, u "Info jutru" govorio je reditelj Ljubiša Ristić.

28.03.2024

13:31

Jutjub cenzuriše medije koji izveštavaju o masakru u Moskvi! Protiv Rusije se vodi hibridni rat na svim mogućim poljima! (VIDEO)
Live TV

Jutjub cenzuriše medije koji izveštavaju o masakru u Moskvi! Protiv Rusije se vodi hibridni rat na svim mogućim poljima! (VIDEO)

Teroristički napad u Moskvi je tema broj jedan svetskih medija. Međutim, Zapad na različite načine pokušava da cenzuriše informacije koje dolaze iz Rusije. Sa Jutjub platforme koja je dostupna u većem delu sveta, skidaju se emisije i snimci koji izveštavaju o dešavanjima u Moskvi. To se dešava i televiziji Informer. Sve naše informativne emisije u kojima razgovaramo o ovom užasnom masakru uklonjene su sa Jutjuba sa objašnjenjem da kršimo njihove uslove korišćenja. Cenzurišu se samo i isključivo oni mediji koji postavljaju logično pitanje: da li su Ukrajina i zapadne sile umešane u ovaj teroristički akt? Na ovu temu u "Info jutru" govorio je novinar i publicista Drago Delić i Boško Vasiljević, stručnjak za srpsko-ruske odnose.

28.03.2024

12:44

Šta će biti sa parkovima po Beogradu? Opozicija pokušava da manipuliše građanima! (VIDEO)
Live TV

Šta će biti sa parkovima po Beogradu? Opozicija pokušava da manipuliše građanima! (VIDEO)

Pred beogradske izbore članovi opozicije pokušavaju da izmanipulišu građane Beograda. Malo, malo dižu paniku netačnim informacijama: tvrde da će pešački prelazi nestati sa mesta na kojima su neophodni, spinuju da je država dozvolila građenje stambenog objekta na mestu dečijeg parka, dižu paniku gde je nema. Sa druge strane, kada zađete među građane i kada popričate sa njima uglavnom komentarišu da Beograd nikada lepše nije izgledao. Gost "Info jutra" bio je glavni gradski urbanista Marko Stojčić sa kojim smo razgovarali o EXPU koji će se održati u Beogradu 2027. godine, ali i drugim važnim temama vezanim za naš glavni grad.

28.03.2024

10:35

Dinko Gruhonjić decu od 8 godina nazivao genocidnim! Nikada neće odgovarati za svoje reči jer je duboka država! (VIDEO)
Live TV

Dinko Gruhonjić decu od 8 godina nazivao genocidnim! Nikada neće odgovarati za svoje reči jer je duboka država! (VIDEO)

Predsenik Srbije Aleksandar Vučić kaže da su vitalni nacionalni interesi naše zemlje ugroženi. "U ovom trenutku, nije lako da kažem kakve smo vesti dobili u poslednjih 48 sati. Direktno nam ugrožavaju vitalne nacionalne interese i Srbije i Srpske. Narednih dana upoznaću narod Srbije sa svim izazovima koji su pred nama. Biće teško, najteže do sad. Borićemo se. Pobediće Srbija", napisao je Vučić na svom Instagram profilu. Na ovu temu u "Info jutru" govorio je novinar Tomislav Lovreković.

28.03.2024

10:11

JOŠ TV VESTI

Hronika

"Nisam namestio Halabrina, žao mi je njegove majke, ali žao mi je i mene"! Zvicerovi i Džonijevi vojnici negirali tri ubistva!
Hronika

"Nisam namestio Halabrina, žao mi je njegove majke, ali žao mi je i mene"! Zvicerovi i Džonijevi vojnici negirali tri ubistva!

Pripadnici kriminalne grupe Radoja Zvicera i Nikole Vušovića zvanog Džoni sa Vračara, koji su u bekstvu, među kojima je i Vladimir Kovačević zvani Kovač koji je optužen da je 20. marta 2020. namamio na sastanak pokojnog Aleksandra Halabrina, izjavio je danas pred Specijalnim sudom u Beogradu da je pokojnog poznavao, ali da nisu tačni navodi optužnici da je bio član kriminalne grupe koja je optužena za njegovo ubistvo.

28.03.2024

12:54

Sport

Planeta

Zabava

JOŠ Zabava VESTI

Magazin

Džet set

Srbija