KAKO JE SRBIJA IZBEGLA POGUBNI EFEKAT "CRNOG LABUDA" KOJI VLADA SVETOM Imamo najbolju "sigurnu luku" vrednu 1,58 milijardi evra (VIDEO)
Podeli vest
Srbija je zahvaljujući kupovini zlata proteklih godina uspela da obezbedi 31, 26 tona ovog plemenitog metala i time osigura domaće tržište od prevelikog štetnog uticaja aktuelne pandemije korona virusa na ekonomiju naše zemlje.
Profesor Beogradske bankarske akademije Zoran Grubišić dodaje da se zlato uvek pokazivalo kao dobar čuvar vrednosti u "nemirnim" vremenima, pogotovo kada traje ekonomska kriza i kada je nepredvidivo koliko duboke posledice će ostaviti na jednu zemlju.
Cena zlata porasla je jutros za više od jednog procenta, na najviši nivo u više od sedam godina, jer su sumorni ekonomski podaci iz SAD otkrili razmere štete koju trpi najveća svetska privreda od pandemije Covid-19, ali i zbog novog zaoštravanja američko-kineskih odnosa
18.05.2020
12:44
Srbija raspolaže sa 31,26 tona zlata što je u odnosu na isti period prošle uvećanje za 50 odsto dok ukupna vrednost zlata u deviznim rezervama Narodne banke Srbije trenutno iznosi 1,58 milijardi evra, kažu za Tanjug u Narodnoj banci Srbije (NBS).
"Zlato je najbolja sigurna luka ili ako ništa drugo, ''hedžing'' instrument, koji štiti od brojnih rizika i doprinosi značajnoj diversifikaciji portfolija, odnosno ukupnoj vrednosti aktive", objašnjava Grubišić za Tanjug.
Tokom ove godine cena zlata je u proseku iznosila oko 1.627 dolara po finoj unci, a kretala se u rasponu od oko 1.450 dolara (sredinom marta) do 1.765 dolara po unci (sredinom maja), što ukazuje da je za samo dva meseca cena zlata povećana za preko 20 odsto.
Narodna banka Srbije je početkom oktobra 2019. na međunarodnom tržištu kupila devet tona zlata najvišeg kvaliteta, dok od 2005. godine, zlato nije prodavala.
Prosečna cena po kojoj je u oktobru prošle godine kupljeno zlato u inostranstvu iznosila je 1.503,16 dolara po finoj unci.
Prema poslednjim podacima, zlato učestvuje sa oko 11 odsto u ukupnim deviznim rezervama države.
Dodatnim povećanjem količine zlata izbegao se značajniji štetan uticaj aktelne pandemije korona virusa na finansijski sistem i privredu naše zemlje, tzv. efekat "crnog labuda", kaže Grubišić.
Proteklih dana cena zlata je bila oko 1.712 dolara po unci, pa računica pokazuje da je rast cene "žutog metala" od oko 14 odsto doprineo i rastu vrednosti deviznih rezervi naše zemlje.
"Time smo još jednom pokazali da razmišljamo i delujemo proaktivno, odnosno da se na vreme, u povoljnim i relativno mirnim periodima pripremamo za moguću nadolazeću neizvesnost, koja se nažalost dogodila ove godine", kažu u NBS.
Od ukupne količine zlata, u trezoru NBS se nalazi oko 68 odsto, dok se oko 32 procenata nalazi na računima NBS u inostranstvu.
Pored kupovine na međunarodnom tržištu, NBS redovno kupuje poluge zlata iz domaće proizvodnje od kompanije Serbia Zijin Bor Copper.
NBS je u istom periodu prethodne godine raspolagala sa ukupno 20,81 tonom zlata dok su od tada rezerve uvećane za 10,45 tona zlata, ili za oko 50 odsto.
Grubišić kaže da je Srbija pratila međunarodne trendove proteklih godina i kupovala zlato kao što su to uglavnom radile pojedine centralne banke sveta, u Rusiji i Americi, na primer.
Zlatne rezerve su prema njegovoj oceni važne za svakog potencijalnog investitora jer ulagači po pravili prvo gledaju makroekonomsku sliku zemlje, stabilnost, održivost, i dugoročno vođenje ekonomske politike.
Pokazatelj stabilnosti je, mimo deviznih rezervi, niske inflacije, stabilnog kursa, i ukupna količina domaće valute u opticaju, i broj meseci uvoza koji se pokriva deviznim rezervama, a kod nas je reč o sedam meseci, navodi Grubišić.
Zlata ima, kaže Grubišić, i "umirujuće" dejstvo, a u slučaju da se unutar finansijskih institucija pojavi nepoverenje ili dođe do panike zbog nestabilnosti na domaćim i međunarodnim tržištima jer, služi kao "municija" za intervenciju.
Na pitanje Tanjuga, kada bi prema njegovom mišljenju moglo da dođe do potpunog oporavka domaćeg i međunarodnog tržišta, Grubišić objašnjava da kada se posmatra aktuelna situacija na berzama i ponašanje velikih igrača u svetu, deluje da je oporavak tržišta u svetu krenuo.
Međutim, dodaje, pitanje "za milion dolara" je da li je taj oporavak privremenog karaktera, ili će se eventualno u nekom drugom talasu kriza produbiti.
"Može da krene u jedan dugotrajan oporavak, a može da dođe i do drugog talasa krize. U ovom trenutku sve je to igra neizvesnosti", smatra Grubišić.
Da li će se i kada situacija u svetu vratiti na nivo pre početka pandemije, pokazaće vreme ali ističe da je jedan od ključnih "recepata" za oporavak - izazvati optimizam na tržištu.
"To je ključna mera ekonomske politike svih centralnih banaka", kaže on.
Trenutno se usporila cirkulacija novca na svetskom tržištu pa zato centralne banke u svetu preduzimaju do sada nezabeležene mere, i čak popuštaju stroge regulative koje inače služe za čuvanje stabilnosti finansijskog sistema.
Da bi se oporavile sve ekonomije i obezbedio stabilan izlazak iz krize, neophodno je, smatra Grubišić, povećati potrošnju građana i obezbediti investicije kompanija.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Cena zlata porasla je jutros za više od jednog procenta, na najviši nivo u više od sedam godina, jer su sumorni ekonomski podaci iz SAD otkrili razmere štete koju trpi najveća svetska privreda od pandemije Covid-19, ali i zbog novog zaoštravanja američko-kineskih odnosa
Istragu o nestanku Danke Ilić, dvogodišnje devojčice iz Banjskog polja kod Bora, preuzeli su najbolji specijalci Uprave kriminalističke policije (UKP), službe za suzbijanje kriminala, saznaje Infomer.
Ruske oružane snage ubile su u Harkovu oko 50 pripadnika ukrajinske vojske, uključujući militante Ruskog dobrovoljačkog korpusa (RDK) koji su se pripremali za novi napad na Belgorodsku oblast, rekao je za RIA Novosti Sergej Lebedev, koordinator Nikolajevskog podzemlja.
Potpredsednik Srpske napredne stranke Vladimir Orlić oglasio se na društvenoj mreži Iks i zanimljivom objavom opisao politiku opozicije okupljene oko Dragana Đilasa.
Šef poslaničke grupe "Aleksandar Vučić - Srbija ne sme da stane" Milenko Jovanov izjavio je danas da su konsultacije o izboru zamenika predsednika radnih tela prošle efikasno i da više nema prepreka da skupštinski odbori budu konstituisani već naredne sedmice.
Lider Nove DSS Miloš Jovanović izjavio je da će predstavnici koalicije NADA i "Srbije protiv nasilja" imati sastanak vrlo brzo, ali da ako vlast ne prihvati fer, demokratske i poštene izbore, opozicija na njih neće izaći i takvih izbora neće biti.
Srpska opozicija koja se navodno zalaže za dijalog, opet je uskočila sebi u usta, ne došavši u Skupštinu Srbije na konsultacije o zamenicima predsednika radnih tela!
Marinika Tepić, potpredsednica Stranke slobode i pravde (SSP) i desna ruka tajkuna Dragana Đilasa, izjavila je da nije došlo do pomaka u primeni preporuka ODIHR-a u vezi sa izbornim uslovima i navela da je "nemoguće učestvovati na izborima koji nisu izbori".
Danijel Simić, novinar i ratni reporter i prof. dr Svetislav Lutovac, specijalista za bezbednost i kontraterorizam gostovali su u emisiji "Rat uživo" Informer TV gde su komentarisali trenutno stanje na frontu u Ukrajini, cenzuru u medijima na Zapadu, kao i tekući sukob u Izraelu.
Goran Petronijević, advokat, Nikola Jović, politikolog, prof. dr Aleksandar Lukić sa Instituta za političke studije i akademik prof. dr Dragan Radenović govorili su u emisiji "Info dan" na Informer TV o terorističkom napadu u Moskvi i tome šta on zapravo predstavlja i kako će uticati na budućnost Rusije.
Advokat Goran Petronijević i politikolog Nikola Jović komentarisali su antisrpske izjave Dinka Gruhonjića tokom svog gostovanja u "Info danu" na Informer TV.
Prof. dr Aleksandar Lukić sa Instituta za političke studije i akademik prof. dr Dragan Radenović gostovali su u emisiji "Info dan" na Informer TV, gde su govorili o budućnosti Sjedinjenih Američkih Država, kao i sveta generalno.
U Specijalnom sudu u Beogradu izvođenjem dokaza sa Skaj aplikacije koji se odnose na otmicu i ubistvo Nikole Mitića nastavljeno je suđenje je kriminalnoj grupi Veljka Belivuka i Marka Miljkovića.
Nikola Kačarević koji je optužen da je kao pripadnik grupe Nikole Vušovića Džonija "namestio" druga Aleksandra Šarca u tržnom centru Ušće gde ga je pripadnik iste kriminalne grupe Lazar Ili smrtonosno ranio izneo je danas svoju odbranu pred sudskim većem Svetlane Aleksić.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušan je Novak Radin (40) zbog sumnje da je neovlašćeno, radi dalje prodaje držao 43,17 grama opojne droge kokain, kao i jer je neovlašćeno držao pištolj i municiju.
Carinski službenici su 27. marta 2024. godine na graničnom prelazu Horgoš, u saradnji sa policijom, sprečili pokušaj krijumčarenja pošiljke pune minerala.
Pripadnici kriminalne grupe Radoja Zvicera i Nikole Vušovića zvanog Džoni sa Vračara, koji su u bekstvu, među kojima je i Vladimir Kovačević zvani Kovač koji je optužen da je 20. marta 2020. namamio na sastanak pokojnog Aleksandra Halabrina, izjavio je danas pred Specijalnim sudom u Beogradu da je pokojnog poznavao, ali da nisu tačni navodi optužnici da je bio član kriminalne grupe koja je optužena za njegovo ubistvo.
Među žrtvama tragedije u Krokus siti holu bile su i sestre koje su preživele teroristički napad u Volgodonsku 16. septembra 1999. godine. Tada je porodica živela u Rostovskoj oblasti, a u blizini njihove kuće, teroristi su digli u vazduh kamion sa eksplozivom. Poginulo je 19 ljudi, a Tatjana i Ana Makarski su povređene, ali su preživele.
U članku koji je objavljen u časopisu National Defence, naučnici Ruske akademije vojnih nauka su izneli duboke analize i predloge u vezi sa situacijom u vezi s Ukrajinom i ulogom Sjedinjenih Država i NATO saveza u tom kontekstu.
Portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova prokomentarisala je podrugljivu izjavu portparola Bele kuće Džona Kirbija , koji je ruske zvaničnike nazvao prodavcima stajnjaka, poručivši mu da isperite usta sapunom!
Sin proslavljenog fudbalera Dejvida Bekama, Bruklin, dobio je otkaz od svoje supruge, a onda je lepa Nikol obrazložila zbog čega se odlučila na taj potez.
Crvenilo kože, osip, osećaj grebanja u usnoj duplji, kijanje, pa čak i vrtoglavica i pad pritiska sigurni su znaci da treba da prestanete da jedete neku hranu.
Pojava sedih vlasi košmar je za svaku damu. Koliko god da se farbate, neka seda dlaka obavezno iskoči. Stručnjaci kažu da nema pravila kada će se one pojaviti, ali jedno je sigurno - ako ne možete da ih sprečite, možete da ih ublažite.
U Gornjem Stopanju kod Leskovca izgorelo je stovarište drvne građe. Pet vatrogasnih vozila sa 11 vatrogasaca iz Leskovca uspelo je da lokalizuje veliki požar ali je materijalna šteta velika
Ivana i Milivoj Putić Puta, bračni i umetnički par koji poznaje ceo Zrenjanin po mini koncertima koje izvode u centru grada, doživeli su nedavno neprijatnost...
Žrtvovanje ljudi ili životinja tako što su bili uzidani u temelje ili zidove neke građevine, poznato je od antičkih vremena, a kod nas se najviše pamti po pesmi "Zidanje Skadra".
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.