• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA

Autor: A. Crnomarković/M. Mitrović Duduković

12.12.2020

07:30

(FOTO) OD PRAHA DO SPOMENIKA! Hram Svetog Save gradila i sanjala desetorica čelnika Srpske pravoslavne crkve!

Društvo

(FOTO) OD PRAHA DO SPOMENIKA! Hram Svetog Save gradila i sanjala desetorica čelnika Srpske pravoslavne crkve!

Podeli vest

Uprkos brojnim nedaćama, hram posvećen našem naj­ve­ćem svetitelju Svetom Savi napokon je završen posle 125 godina!

Od prve ideje Matije Bana, uglednog intelektualca i Srbina iz Dubrovnika 1879. godine, preko konkursa za prvo idejno rešenje 1895, izgradnja Hrama je prolazila kroz brojne izazove. Ali naša Crkva nikada nije odustala da ovo najveće srpsko svetilište bude u potpunosti završeno. Četiri mitropolita i pet patrijarha od 19. veka sanjali su celoga života, ali nisu uspeli da dosanjaju san koji je ostvario Njegova svetost mitropolit beogradsko-karlovački i 45. patrijarh na svetosavskom tronu blaženopočivši gospodin Irinej. Koliko je ovo veliko i značajno delo za celo pravoslavlje i koliko je bilo teško podići Hram Svetom Savi, najbolje svedoči podatak da je njegova gradnja započela u jednoj maloj kneževini Srbiji, trajala u vreme tri kraljevine, četiri Jugoslavije, jedne državne zajednice, a završena u Republici Srbiji.

Svetosavlje

Kada je naša zemlja na Berlinskom kongresu 1878. stekla puno međunarodno priznanje i napokon se u potpunosti oslobodila od vladavine Turaka, u našem narodu je bila sve jača ideja da se izgradi hram najznačajnijoj ličnosti srpske istorije - Svetom Savi. Sigurno je tu bilo više inicijativa, ali je u istoriji ostala zapisana ona koju je 1879. pokrenuo Srbin iz Dubrovnika i ugledni intelektualac tog vremena Matija Ban. On je predložio da se na Vračaru, gde se dugo verovalo da su spaljene mošti Svetog Save 1595. godine, podigne ne spomenik, nego hram posvećen ocu nacije, što je potpuno razumljivo i opravdano ako imamo u vidu značaj i svevremenost ličnosti ovog sveca. Nakon ove inicijative, 1895. godine je osnovano Društvo za podizanje Hrama i raspisan je konkurs, čime i zvanično počinje izgradnja.

Foto: Marko Đoković

Zidine Hrama na Vračaru 1983. godine

- Na prvi konkurs se javilo pet arhitekata, ali je stručna komisija utvrdila da nijedno rešenje nije ispunilo uslove za hram jednoj tako značajnoj ličnosti. Posle toga, duže od dve decenije, dolazi do niza izuzetno nepovoljnih situacija za položaj Srbije, pa i za sam hram. Izbio je Carinski rat i desila se Aneksiona kriza. Sledili su balkanski ratovi i konačno Veliki rat. To su godine i godine u ratovima. Onda se formirala Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, i za vreme patrijarha Varnave 1926. se raspisuje novi konkurs. Na njemu su bila prijavljena 22 idejna rešenja, stručna komisija nije dodelila prvo mesto, čime je simbolički poslata poruka da nijedan čovek ne može da napravi toliko dobar projekat koji će odgovarati veličini i značaju Svetog Save. Nije dodeljeno ni treće mesto, a drugo mesto je dobilo idejno rešenje arhitekte Bogdana Nestorovića, gde je angažovan i arhitekta Aleksandar Deroko. Po njihovom projektu je počela izgradnja hrama, ali dosta slabom dinamikom. Država nakon ratova nije imala novca, a i veoma brzo je počeo i Drugi svetski rat - objašnjava istoričar Dejan Ristić.

Mitropolit Mihailo: Nećemo žaliti žrtava

Foto: Marko Đoković

Na Blagovesti 1895. mitropolit beogradski Mihailo uputio je proglas iza koga je potpisima stalo stotinu najuglednijih ličnosti tadašnje Srbije.

„Osećajući ono što i svaki Srbin oseća, ma gde se nalazio, bez obzira na podele i međe, obraćamo se svakome bratu Srbinu i sestri Srpkinji u čijim grudima živi uspomena na Svetog Savu, prvog učitelja, velikog miroljupca i prosvetitelja, da pomognu velikom poduhvatu zidanja svetog Hrama Svetom Savi. Da bi se ova misao ostvarila i da bi nova crkva na mestu gde je razvejan svetiteljski prah bila dostojni spomenik celog srpstva, mi podjednako apelujemo na sve hrišćane srpskog roda, ma gde oni živeli, kao i na sve druge pobožne prijatelje našeg naroda da svojom darežljivošću pomognu da ovaj sveti dom u istini bude onakav ukras koji će dostojno odgovarati ime­nu svetitelja trudbenika...", poručio je mitropolit i dodao „da se neće žaliti žrtava" u ovom poduhvatu.

"... Mi pregosmo na ovo bogougodno i veliko delo, a preblagi Bog molitvama naljeg prosvetitelja neka nas i sve Srpstvo ukrasi, te da započeto delo dovedemo do kraja!"

Mesto za cirkus

Za vreme rata, nacisti su u hramu, čiji su zidovi tada bili podignuti do visine od sedam do 11 metara, držali svoja vozila. Ratovi su nešto najgore što može da zadesi jedan narod, ali od 1945. došao je komunizam, koji je potpuno poništio religijsku vrednost svetosavlja, a samim tim i Hrama Svetog Save. Nova komunistička vlast je nastavila da umanjuje značaj ovog hrama i pretvara ga u parking za vozila komunalnih preduzeća i magacin. Postojala je čak ideja da se tu napravi i cirkus!?!

Foto: Marko Đoković

Okupljaju se prvi majstori u porti hrama

To su bile izuzetno teške decenije za Crkvu. Ali patrijarh German, stupajući 1958. na Savin tron, nije odustajao od nastavka gradnje. Poslao je čak 88 pismenih molbi, i sam Bog zna koliko puta usmenim putem molio vlasti da se nastavi gradnja hrama, ali je svaka molba bila odbijena.

- Neverovatna je i nezapamćena upornost koju je ovaj patrijarh pokazao, jer bi bilo ko drugi odustao nakon deset molbi. Ta situacija je trajala sve do 1984, kada je tadašnji predsednik Predsedništva SR Srbije Dušan Čkrebić dojavio Germanu da obnovi molbu i da će je jugoslovenske vlasti prihvatiti. To se i dogodilo i hram je ponovo počeo da se gradi 1986. Bitno je naglasiti da komunističke vlasti nisu napravile ovaj ustupak zbog pravoslavlja, nego je zemlja počela da slabi i da se ruši i oni su tim kompromisom želeli da održe vlast i dodvore se narodu - objašnjava Ristić i dodaje:

- Uprkos tome, već kroz nekoliko godina došlo je do raspada nekadašnje države. Nije bilo novca, niti je priličilo da se bogomolja pravi u takvom trenutku. Radovi na hramu nastavljeni su tek posle 2000. 

 


Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

Izbori 2024

TV

JOŠ TV VESTI

Hronika

Sport

Planeta

Zabava

JOŠ Zabava VESTI

Magazin

Džet set

Srbija