ZAŠTO SE ZA NOVU GODINU KITI JELKA i šta ona predstavlja?! Ovo su najpopularniji običaji za doček u Srbiji
Podeli vest
Doček Nove godine je jedan od najglamuroznijih i najpopularnijih događaja u toku godine. Milioni ljudi širom sveta ispraćaju staru i dočekuju Novu godinu, nadajući se da će im ona doneti više sreće i lepih trenutaka
Nova godina u Srbiji, kao i u svetu, predstavlja poseban period godine u kome se doživljava gotovo magijsko ushićenje i gaje velika očekivanja.
Deci koja se leče na klinici u Tiršovoj nije lako izmamiti osmeh. Nedostaju im dom, porodica, drugari. Ove godine, kako bi im promenili tmurnu svakodnevnicu, Deda Mrazovi su mališanima u Tiršovoj juče priredili nezaboravno iznenađenje
30.12.2021
09:10
Donosimo odgovore na pitanja kada smo počeli da slavimo Novu godinu, koji su običaji kod nas i u svetu i šta sve vezujemo za novogodišnje praznike.
Kada je počeo da se slavi doček Nove godine?
Nova godina je dan kada, po kalendaru, započinje novi ciklus računanja vremena. U većini kultura za početak godine uzima se 1. januar, dan koji je u gregorijanskom kalendaru zabeležen kao prvi dan u godini. Doček Nove godine takođe predstavlja i jedan od najstarijih običaja, kao i običaj koji je prihvatio veliki broj ljudi širom sveta.
Sam običaj proslavljanja potiče od obeležavanja svetkovine za rađanje Sunca. Kako su se tokom vekova menjali kalendari, tako je menjan i dan kada nova godina počinje.
S obzirom na to da mnogi narodi nisu imali kalendare, godinu su računali prema vremenskim prilikama i godišnjim dobima, kao i na osnovu poljskim radova koje su obavljali. Smatra se da je prvu „proslavu“ Nove godine održao narod u Mesopotamiji pre više od 2000 godina, i tada se ona dočekivala sredinom marta.
Kinezi se smatraju jednim od prvih naroda koji je započeo obeležavanje ovog dana, i tada su trgovci međusobno razmenjivali poklone.
Iako je januar uveden u kalendar 700 godina pre nove ere, kod Rimljana se Nova godina do 153. godine pre nove ere čekala prvog dana marta.
Do tada je godina imala 10 meseci. Proslava novogodišnje noći pomerena je za januar zato što je to bio početak civilne godine, dan kada su novoizabrani konzuli stupali na vlast. Međutim, ovaj običaj je svako tumačio kako je želeo, tako da su neki nastavili da je slave 1. marta. Ipak, 46. godine pre nove ere, Julije Cezar je predstavio novi solarni kalendar koji je pokazivao da godina počinje tačno 1. januara, i zakonom je propisano da se taj dan obeležava kao početak.
Jelka kao novogodišnji simbol
Mnogima je kićenje jelke i dekoracija kuće omiljeni običaj vezan za novogodišnje praznike. Iako većina nas upravo jelku i poklone povezuje sa dočekom Nove godine, mnogi ne znaju zašto je baš jelka drvo koje ukrašavamo i kada je ova tradicija započeta.
Jelka, kao zimzeleno drvo, simboliše život i nadu da će, nakon zime, opet doći topli i lepi dani. Iako se ne može sa sigurnošću tvrditi, smatra se da je ovaj običaj počeo da se praktikuje u Severnoj Evropi pre oko 1000 godina. U mnogim delovima Evrope koristilo se i drugo drveće, ne samo jelke. Kada nisu mogli da priušte pravo drvo, ljudi su pravili piramide od drveta i ukrašavali ih jabukama, svećama i papirom kako bi lepše izgledale.
Jedna od legendi vezanih za običaj kićenja jelke govori o nastanku ovog običaja. Jednog dana šumar je sedeo sa porodicom u svojoj kolibi. Bili su okupljeni oko vatre kako bi se u toku hladne zime zagrejali. U toku večeri neko je pokucao na vrata. Bio je to dečak koji je promrzao i šumar i njegova porodica su ga velikodušno prihvatili. Dali su mu da pojede nešto i da prespava u krevetu njihovog najmlađeg deteta, koje je to delilo krevet sa svojim bratom. Kada su se ujutru probudili, na Božić, porodicu je dočekao hor anđela, a ispostavilo se da je dečak kojega su ugostili sam Isus Hrist. Kao znak zahvalnosti, on im je darivao grančicu jele i od tada se u narodu ustalila upotreba jelke kao božićnog drveta.
Običaji u Srbiji za Novu godinu
Pored mnogih običaja koji se u našoj zemlji praktikuju, značajni su i običaju vezani za novogodišnju noć. Do 50-ih godina prošlog veka bio je običaj da se za Božić seče grana hrasta, unese u kuću, a kasnije i spaljuje. Tek od 50-ih godina naš narod počinje da kiti jelku.
Postoji verovanje da je u novogodišnjoj noći dobro nositi crveni veš jer on donosi sreću u narednoj godini. S obzirom na to da je crvena boja u srednjem veku posmatrana kao simbol nečega nečasnog i đavolskog, ljudi su se dosetili da ovu boju mogu nositi ispod garderobe i tako je nastala tradicija nošenja crvenog veša.
Naš narod veruje da u novu godinu ne bi trebalo ulaziti sa dugovima, te je najbolje sve nerešene račune podmiriti pred kraj odlazeće godine. Takođe tog dana ne bi trebalo iznositi ništa iz kuće jer se smatra da će porodica tako imati problema s novcem naredne godine.
Sreća će vam biti naklonjena ukoliko prva osoba koja vam uđe u kuću u novoj godini bude visoka i tamnokosa muška osoba. Narod veruje da se nova godina mora dočekati uz puno buke i veselja, jer je to jedan od načina da se oteraju zli dusi.
Običaji za Novu godinu u inostranstvu
Širom sveta ljudi praktikuju različite običaje na prelazu iz stare u novu godinu. U većini kultura ovo veče se proslavlja uz veliku količinu hrane i najrazličitija jela kako bi se prizvala rodna i bogata godina. S obzirom na to da svinje simbolizuju prosperitet i uspeh, na mnogim trpezama u Austriji, Mađarskoj, Portugalu pa i u našoj zemlji, nađe se i prasetina. Torte i kolači u obliku kruga, kao znak da je zaokružena cela godina, služe se u Grčkoj, Holandiji, Meksiku… U Švedskoj i Norveškoj se služi sutlijaš u kome je sakriven badem, i smatra se da će onog koji pronađe badem pratiti sreća cele godine.
Širom sveta tačno u ponoć ljudi gledaju vatromete. U većini svetskih gradova možete uživati u spektakularnim novogodišnjim vatrometima koji iz godine u godinu okupljaju sve veći broj posmatrača. Takođe, pevaju se pesmice pre nego što nastupi čuveno odbrojavanje.
Nova godina donosi i nove odluke – mnogi ljudi prave novogodišnje rezolucije i postavljaju sei ciljeve za narednu godinu. Nov početak je pravo vreme da se osvrnemo i vidimo šta smo sve postigli u prethodnoj godini, kao i da utvrdimo šta je to što tek želimo da postignemo.
U Španiji je običaj da se neposredno pre ponoći pojede 12 zrna grožđa, dok Danci razbijaju tanjire ispred kuće. Smatra se da tanjiri simbolizuju prijatelje, pa što više tanjira – više prijatelja u novoj godini. U Brazilu se Nova godina tradicionalno dočekuje na plaži Kopakabana. Brazilci smatraju da je bela boja znak sreće, te su svi obučeni u belo i u ponoć bacaju cveće i pale cveće na plaži. Kinezi smatraju da je crvena boja simbol sreće, ljubavi i veselja, te svoja vrata ukrašavaju crvenim trakama.
Japanci veruju da je čista kuća preduslov uspeha u narednoj godini, te poslednji dan stare godipne provode čisteći kuću i „terajući prašinu“. Stari sicilijanski običaj kaže da će sreće imati oni koji u ponoć jedu lazanje.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Deci koja se leče na klinici u Tiršovoj nije lako izmamiti osmeh. Nedostaju im dom, porodica, drugari. Ove godine, kako bi im promenili tmurnu svakodnevnicu, Deda Mrazovi su mališanima u Tiršovoj juče priredili nezaboravno iznenađenje
Ukrajinski premijer Vladimir Zelenski navodno se našao pod „baražom kritika“ svojih vojnika, poslanika i vojnih analitičara nakon što su ruske snage uspele da brzo napreduju u Donbasu i potisnu kijevske trupe, objavio je u petak Fajnenšel tajms.
Regrutori CIA namerno lažu Ruse i druge nacionalnosti u okviru svog rutinskog procesa regrutovanja u sedam koraka kako bi ih ubedili da izdaju svoju zemlju, rekao je bivši visoki zvaničnik američke špijunaže za CNBC u novoj seriji, prema izveštajima u petak.
U novom Vikend Info jutru o benefitima društvenih mreža, ali i o tome na koji način je moguće zaraditi od socijalnih mreža, govorila je Jelena Stevanović, "Jelena Oflajn", tiktokerka.
O skandaloznom osuđivanju krajiške grupe "Jandrino jato" od strane hrvatske policije i pravosuđa, zbog navodnog "veličanja četništva i Republike Srpske Krajine", ali i svakog Srbina koji se nađe u toj zemlji, govorili su gosti Info jutra, Mile Bosnić, predsednik udruženja Srba Krajišnika i Tomislav Bokan pokret Dinara-Drina-Dunav.
Slavica Đukić Dejanović, ministarka prosvete, bila je gošća Info jutra, a upravo ona je govorila o unapređenju prosvete i školstva u svim aspektima među kojima je plata i bezbednost prosvetnih radnika.
Gosti novog Info jutra bili su analitičar Miljan Jovićević i Biljana Radomirović, novinarka "Politike" sa KiM, a upravo oni su govorili o divljanju tzv. kosovske policije na severu KiM i u mestima gde žive Srbi.
Gosti "Rata uživo" bili su politikolog Andreja Lović i Mladen Duvnjak iz organizacije "Srbi za Trampa". Govorili su, između ostalog, o predstojećim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama, kao i o potencijalnim posledicama koje će njihov ishod imati na Evropu i NATO pakt. Takođe, komentarisali su i političku situaciju u Americi i Nemačkoj.
Slučaj Ane Volš, Beograđanke koju je, kako se sumnja, ubio suprug Brajan, a onda se otarasio njenog tela, pod znakom je pitanja i istaga tapka u mestu jer je američki policajac koji je 2023. godine istraživao Anin nestanak suspendovan zbog pristrasnosti.
Radnik (23) Osnovnog suda u Zaječaru, koji radi kao daktilograf, izboden je u krvavom obračunu koji se juče popodne dogodio na uglu Sremske i Kotorske ulice u Zaječaru.
Srpske stonoteniserke Nada Matić i Borislava Perić-Ranković osvojile su srebrnu medalju na Paraolimpijskim igrama u Parizu, nakon što su u finalu poražene od kineskog para Gu Šaodan i Pan Điamin rezultatom 3:1.
Teniska javnost je ostala u neverici nakon što je Aleksej Popirin uspeo da eliminiše Novaka Đokovića u 3. kolu Ju-Es opena, ali Australijanac je još jednom iznenadio sve svojim izjavama posle meča.
Srpski paraolimpijac Nebojša Đurić, kome su organizatori Paraolimpijskih igara oduzeli srebrnu medalju, oglasio se za Radio televiziju Srbije i poručio da je nad njim učinjena najveća nepravda u istoriji paraolimpizma.
Poplave u Nigeriji su ubile skoro 200 ljudi i odnele domove i poljoprivredno zemljište, saopštila je agencija za upravljanje katastrofama, što dodatno ugrožava snabdevanje hranom, posebno u teško pogođenom severnom regionu.
Očajnički želeći da ojača ukrajinsku odbranu oko Pokrovska, važnog logističkog čvorišta 40 kilometara zapadno od ruševina Avdijevke u istočnoj Ukrajini, ukrajinska nacionalna garda je rasporedila jednu od svojih retkih ofanzivnih brigada - Kara-Dag brigada.
Stranka levice „Nepokorena Francuska“ pokrenula je danas inicijativu za opoziv francuskog predsednika Emanuela Makrona pošto je on odbio kandidaturu Lusi Kastets iz Novog narodnog fronta za premijera.
Ministar odbrane Litvanije Laurinas Kašjunas pozvao je danas saveznike da dozvole Ukrajini da koristi zapadno oružje dugog dometa za napade na ciljeve unutar teritorije Rusiji.
Dodelom nagrada svečano su završeni 59. „Filmski susreti“ u Nišu. Najveće priznanje festivala nagradna Gran-pri „Naisa“, pripala je glumcu Nikoli Rakočeviću za ulogu Mirka Jovića u filmu „Heroji Halijarda“ i za ulogu Vase u filmu „Za danas toliko“.
Knjige "Priče o životinjama za odrasle" i "Priča o jednom čoveku i dve žene" autorke Ljiljane Jovanović, koja nas je prerano napustila u prodaji su od 24. jula.
U raskoši Venecijanskog filmskog festivala, gde se granica između stvarnosti i mašte često zamagli, jedan film je zasijao posebnim sjajem. To nije bio običan film – to je bio povratak duha koji nije od juče, ali svakako zna kako da osvoji srca publike.
Roditelji četvoro dece, Fil i Brodi Mekenzi, odlučili su da uklone ekrane iz života svoje dece. Zabranili su svojim sinovima da koriste mobilne telefone, tablete i televizijske ekrane.
Pevačica i ove godine očekuje fantastičan provod na Informerovoj proslavi, a pred našim kamerama otkrila je nekoliko zanimljivih detalja iz poslovnog i privatnog života.
Čista ovčja vuna širom Srbije danas se često baca ili prodaje po niskim cenama, dok su bojadžije i vunovlačari postali prava retkost. U Tršiću, ipak, desetak godina meštani čuvaju i neguju stare veštine.
Kad bi se udružili majstori roštilja iz Leskovca i pekari poznate užičke pekare "Kod Šuljage" nema sumnje da bi nahranili stotine ljudi i to samo jednom pljeskavicom u lepinji!
U porti srednjovekovnog manastira Kalenić kod Rekovca i na Letnjoj pozornici kraj Kalenićke reke sutra počinje 54. Sabor narodnog stvaralaštva "Prođoh Levač, prođoh Šumadiju".
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.