ZEMLJE EU LAŽIRAJU UGOVORE KAKO BI DOŠLI DO PŠENICE! Svet suvim zlatom plaća SRPSKO ZRNO!
Podeli vest
Srpsko žito, u jeku rata u Ukrajini, bezmalo bi moglo da košta kao suvo zlato! Kriza u ovoj zemlji ponovo je pokazala koliko je naša žitnica vredna i koliko bi trebalo da je čuvamo
I dok je žetva ukrajinske pšenice pod upitom, pritisci na našu zemlju rastu, jer mnoge zemlje EU žele da se dokopaju upravo srpskog zrna. U jesenjoj setvi zasejana je pšenica na nekih 630.000 hektara, što je znatno više nego što je nama potrebno.
Setva prolećnih useva u Ukrajini može da dostigne u 2022. godini nivo od 80 odsto površina pre rata ako zemlja uspe da očisti mine u severnim regionima, izjavio je danas zamenik ministra poljoprivrede Taras Visocki, prema izveštaju državne novinske agencije Ukrinform
11.04.2022
09:14
Proizvodnja pšenice, u ovim uslovima, dostigla je rang blaga, pa ne čudi što je jedna država EU, antidatirala postojeće ugovore, kako bi se dokopala naše pšenice i kukuruza.
Umalo nije nastao diplomatski skandal jer su prijavljeni zahtevi prevazišli učtivost diplomatske prakse.
Državne službe češljaju sada sve ugovore koji su sklopljeni pre odluke Vlade o zabrani izvoza pšenice, brašna, kukuruza i suncokretovog ulja. Falsifikovanjem isprava povećavaju se količine žita koje su prvobitnim ugovorima bile predviđene.
Prošlogodišnji rod pšenice bio je 3,5 miliona tona. Potrebe Srbije su oko 1.550.000 tona, a to znači da ostatak može da se izveze. U našoj zemlji i sada imamo dovoljno pšenice za izvoz, ali je Vlada stavila zabranu i ograničenja. Tako, određene količine mogu da izađu samo u Severnu Makedoniju, Albaniju i Italiju.
- Kukuruz i pšenicu najviše izvozimo u Rumuniju i Italiju, a zatim u BiH, Severnu Makedoniju, Albaniju, Austriju, Crnu Goru i Nemačku - kazao je Branislav Gulan, agroanalitičar.
I dok Srbija pokušava zabranom izvoza da stabilizuje sopstveno tržište, cene na svetskim berzama kukuruza i pšenice "lete u nebo". Tako je, kako su nam rekli u Produktnoj berzi Novi Sad, pšenica u Čikagu, prošle nedelje, koštala 384,05 dolara po toni, dok je u Parizu bila 364,50 evra po toni. U Čikagu se juče trgovalo pšenicom po ceni od 405,51 dolar po toni, a u Parizu 399,25 evra po toni. To znači da je pšenica u Americi poskupela za 5,6 odsto, a u Parizu za 9,5 procenata, i to samo za nedelju dana.
- Osim zbog rata u Ukrajini, cena pšenice u Čikagu raste i zbog suše u tim područjima, ali i inflacije - ističu u Produktnoj berzi Novi Sad.
- U Francuskoj je generalno manja površina posejana. A Ukrajina, na kraju, utiče na sve.
Što se tiče Srbije, prošle nedelje se trgovalo po ceni od 34,70 do 35,50 dinara za kilogram, bez PDV. Ponuda je bilo i za 36 dinara, ali nije postojala tražnja. Ove nedelje trgovalo se po ceni od 35,50 dinara za kilogram, bez PDV. To su uglavnom naši kupci, domaći prerađivači.
Zbog rata u Ukrajini, ali i zabrane izvoza žitarica iz Rusije, procenjuje se da bi oko 30 odsto sveta moglo da ostane bez pšenice. Naročito ako se zna da ove dve države učestvuju sa oko 30 odsto u svetskom izvozu pšenice, a kod kukuruza oko 20 procenata. U robnim rezervama trenutno ima 800.000 tona pšenice i milion tona kukuruza.
ZABRANA IZVOZA ŠTETI MLINARIMA
VLADA Srbije odobrila je izvoz već ugovorenih količina žitarica za Severnu Makedoniju, Albaniju i Italiju. Izvoz brašna, inače je zabranjen, što dodatno urušava mlinsku industriju u našoj zemlji.
- Odobren je izvoz pšenice u Severnu Makedoniju, u količini od oko 100.000 tona, a znamo da je ova zemlja, poslednjih deset godina, od Srbije u proseku kupovala 67.288 tona pšenice - istakao je Zdravko Šajatović, direktor "Žitounije" Novi Sad.
- Uz to, u prvih devet meseci tekuće ekonomske godine 60.306 tona. Da li uopšte znamo koja će količina te pšenice otići u reeksport susednim državama, našim direktnim konkurentima.
SASTANAK U VLADI KOD PREMIJERKE
Ppredsednica Vlade Srbije Ana Brnabić juče je razgovarala za predstavnicima Udruženja žita Srbije. Tema sastanka bila je odluka Vlade o privremenoj zabrani izvoza pšenice, kukuruza i suncokretovog ulja. Premijerka je predložila da se nastavi analiza trenutne situacije na domaćem tržištu, posle čega će biti održan novi sastanak, pišu Novosti.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Setva prolećnih useva u Ukrajini može da dostigne u 2022. godini nivo od 80 odsto površina pre rata ako zemlja uspe da očisti mine u severnim regionima, izjavio je danas zamenik ministra poljoprivrede Taras Visocki, prema izveštaju državne novinske agencije Ukrinform
Američki ambasador u Finskoj, Daglas Hiki, izjavio je u intervjuu za Ilta-Sanomat da ne vidi mogućnost uspostavljanja stalnih vojnih baza na teritoriji te zemlje.
U novom izdanju emisije Rat uživo, gosti Ljuan Koko, politikolog i pisac i režiser Dragoslav Bokan su komentarisali sva najaktuelnija ratna žarišta u svetu, sa akcentom na rusku specijalnu operaciju u Ukrajini, ali i mogućoj upotrebi nuklearnog oružja.
Gosti emisije Otvoreni studio penzionisani general Vidosav Kovačević, Jasmina Andrić, urednica magazina "Odbrana i bezbednost", Saša Milovanović, direktor Srpskog telegrafa, govorili su o tome kome smeta jaka vojska Srbije.
Predsednik Irana želi ukidanje zapadnih sankcija. Po privi put od kad je Putin izabran za predsednika imamo pretnju nuklearnim oružjem. Po prvi put smo imali prilike da čujemo predsednika Putina da govori na ovu temu. Na ovu temu u "Info jutru" govorio je Branko Bogdanović, portal "Oružje online".
Televizija N1 objavila je sraman prilog gde slavi teroristu Aljbina Kurtija. Da li postoji barem neko iz redova opozicije zbog tri srpska mlada života koja su izgubljena ili im je u redu to što Kurti Srbe naziva plaćenicima? Na ovu temu u "Info jutru" govorili su Marko Miškeljin iz Centra za društvenu stabilnosti i analitičar Miljan Jovićević.
Zoran Mišović, profesor u Osnovnoj školi na Vračaru u kojoj je dečak ubio devetoro vršnjaka i radnika obezbeđenja 3. maja prošle godine je na rukama izneo ranjenog dečaka.
Danas je u Specijalnom sudu u Beogradu završen glavni pretres Urošu i Radiši Blažiću zbog ubistva devet osoba i nanošenja teških telesnih povreda dvanaest osoba vatrenim oružjem.
Istražujuće tajne libanskih tunela, Hezbolahove posvećenosti ka njihovoj izgradnji i mogućnosti za potencijalne napade iz ovih tunela, novinar sa lica mesta otkriva kako izgleda ova mreža tunela.
Nekoliko ljudi zarobljeno je pod vodom, nakon što se manji, jednomotorni avion srušio u jezero u američkoj saveznoj državi Juti, saopštile su lokalne hitne službe, a putnici su bili pod vodom "duži vremenski period".
Predsednik Vlade Mađarske, koja je u mandatu predsedavajuće Evropskom unijom, Viktor Orban, ocenio je danas u Ohridu da je istorijska greška Brisela to što su pregovori o članstvu Severne Makedonije i Albanije odvojeni i ponudio je da zvanična Budimpešta posreduje u rešavanju sporazuma između Skoplja i Sofije.
Iranska ambasada u Libanu saopštila je danas na platformi X (Tviter) da današnji izraelski napad na južna predgrađa Bejruta predstavlja opasnu eskalaciju koja menja pravila igre i koja će "doneti počiniocu odgovarajuću kaznu", javlja Rojters.
"Pravo na samoodbranu ne može opravdati ubistvo desetina hiljada civila", rekao je saudijski ministar spoljnih poslova Fejsal bin Farhan u sedištu UN u Njujorku.
Serija "Krunska 11", novo ostvarenje producentskih kuća Zillion Film i Telekom Srbija počinje sa emitovanjem u ponedeljak 30. septembra u 21h na kanalu Superstar.
Međunarodni beogradski sajam knjiga biće održan od 19. do 27. oktobra na Beogradskom sajmu, pod sloganom "Reč je slobodna", a zemlja počasni gost je Kuba, najavili su danas organizatori.
Na konkurs za mesto u studentskom domu u Kragujevcu, prijavilo se 260 brucoša, a studenti starijih godina dokumentaciju mogu da dostave do 31. oktobra.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.