
Shutterstock
UDIŠUĆI ULJE SLATKE POMORANDŽE DOŽIVELA JE KATARZU! Šta sve sadrži ''kutija mirisa''?
Čake 80 odsto identifikovanih mirisa je prilično neprijatno, a čovek može da razlikuje milijardu različitih mirisa
Predugo zanemarene, moći čula mirisa na emocionalni život se sve više razmatraju. Logoped i doktor neuronauka i inženjerskih nauka, dr Auriane Gros radi u Univerzitetskoj bolnici u Nici. Ona je nastavnik-istraživač na Univerzitetu Nice-Azurna obala u laboratoriji CoBTeK (Cognition Behavior Technologi) i obrazovni direktor odeljenja za logopedsku terapiju u Nici.



Izaberite jedno od ovih eteričnih ulja, ono koje vam se sviđa. Stavite kap u svoj zglob. Sada se udobno smjestite, stavite ruke preko lica i... dišite! U kancelariji Laure Maioud, psihologa i nastavnika u Lionu, vreme staje, sesija može da počne. Shutterstock
Miris kao prozor ''otvara'' psihu
Njegovi pacijenti, uglavnom studenti, doživljavaju senzorno i psihosomatsko putovanje.
- U deliću sekunde efekti su primetni! - oduševljen je psiholog. Moji pacijenti imaju jasniji pogled, telo im se opušta. To je kao prozor koji se otvara u njihovu psihu. Ako ih zamolim da mi pričaju o ulju koje su izabrali, nastaju asocijacije, njihove reči se puštaju...


Tako je ova mlada devojka koja je, udišući ulje slatke pomorandže, počela sa afektom da govori iz „bakinih ruku“. Ako je psiholog uključio ovo olfaktorno sredstvo u svoju praksu, to je takođe zato što ona tvrdi da zna za njega „katarzičnu moć“ koju je izmerila na sebi. Štaviše, na sesiji, Laure Mau udiše isti parfem kao i njeni pacijenti.
- Sa njima sam u ovom čulnom iskustvu, često je to čisti trenutak ljudske sinergije! - kaže Laura.
Kultura mirisa
Čulo mirisa sve više dobija na polju psihoterapije. Ovaj entuzijazam nije iznenađenje za Žan Dore, suosnivača i glavnog urednika sajta auparfum.com i Nez, olfaktornog časopisa, odličnog tromjesečnika u kojem se nalaze velika istraživanja o olfaktornim kapacitetima životinja ili moćima ćilibarskih šuma.
- Od sada pa nadalje, discipline kao što su sociologija, istorija ili filozofija istražuju kulturu „mirisa“ koju su do tada preovladavali uglavnom parfimerijski brendovi, primećuje ona. Prečesto smo mislili da nas čulo mirisa približava životinji dok razvija našu inteligenciju i zaslužuje pravo učenje - primećuje Žan.
Danas je aromahologija neophodna. Ako se aromaterapija bavi somatskim problemima (bol u stomaku za ublažavanje bosiljkovog ulja, na primer), aromahologija se u suštini fokusira na psiho-emocionalnu sferu.
- To je nauka o pojavama u vezi sa mirisima, tačnije o uticaju ovih na ponašanje - precizira Peti Čanac, profesor na Višem institutu za parfeme (Isipca, Versaj) i autor Vodiča za mirisne emocije.
Shutterstock
''Kutija'' mirisa
Pre nego što je osmislila radionice otvorene za sve, ova pionirka je donela svoju „kutiju'' mirisa u bolnice.
- U Garčesu sam radila sa neurolozima. Svaki miris je bio poput harpuna koji je poslat u dotično područje neurona da bi se oživela sećanja pacijenata. Miris breskve ili dinje može da oživi apetit onih koji su opterećeni sondom, slatka pomorandža smiruje uznemirene pacijente, kamilica ublažava udarac onima koji su tek saznali za tešku dijagnozu - navodi Peti Kanak.
Ali potrebno je produženo disanje, prepuštanje najmanje pet minuta da bi ova senzorna teritorija regulisala autonomni nervni sistem. Za Peti je miris u kombinaciji sa hipnozom ili tretmanima kineske medicine „veličanstveni alat“ za smirivanje stresa ili fobije od letenja…
Udisanje eteričnog ulja
Ipak, budite oprezni, podsetite sve ove ljubitelje mirisa: čak i ako se intoksikacije uglavnom dešavaju u slučaju gutanja (posebno nepoverenje kod dece), udisanje eteričnog ulja nije bezopasno. Zbog toga je neophodno biti oprezan sa proizvodima koji se koriste i izbegavati ih u slučaju alergije ili iritacije nosa.
Miris i njegove terapeutske moći
- Vekovima je bilo uobičajeno da se u bolnicama prikrivaju mirisi, bilo da se radi o znoju ili mirisu etra. Ova kamuflaža je izazvala nezainteresovanost za miris. Međutim, bilo je dobro poznato da bi kod oralnih poremećaja, na primer kada beba pati od nedostatka sisanja, stavljanje u kontakt sa mirisom majke moglo da je podstakne na sisanje - kaže dr Orijan Gros.
Ona dodaje da se istraživanje fokusira uglavnom o ulozi mirisa u ranom otkrivanju Alchajmerove bolesti i doprinosu mirisa da se vrate emocionalni osećaj pacijenata, koji pate od apatije i vide da su im emocije otupele.
Alchajmer i mirisi
Ako se pacijentu sa Alchajmerovom bolešću, koji je bio pekar, oseti miris vrućeg hleba, on neće nužno moći da prepozna ovaj miris, ali će ostati posebno osetljiv na njega. Takođe se primećuje kod žrtava napada ili ljudi koji su pretrpeli ozbiljne traume: miris krvi budi emocionalno pamćenje.
Individualno iskustvo se uzima u obzir
Kako kaže dr Orijan nekima će se dopasti miris pokošene trave, a drugima ne.
- Zbog toga ciljamo na iskustvo osobe koju želimo da stimulišemo ili umirimo. Važno je i kulturno poreklo. Na Tajvanu ne podnosimo miris vrelog mleka, ali volimo stogodišnja jaja i njihov pokvareni miris! Reaktivnost na određene mirise je takođe povezana sa navikama u ishrani. U Indiji miris karanfilića oduševljava, jer se koristi u mnogim poslasticama, dok kod nas dočarava zubara - zaključuje dr Orijan.
Bonus video: