• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA

Autor: Iskra/Balkanist.rs

30.01.2020

16:55

NATO NAM JE PRESEKAO PUT DO RUSIJE, ALI SADA, POSLE 'TURSKOG TOKA', BEOGRAD I MOSKVA SE NE MOGU ZAUSTAVITI! Emir Kusturica o srpsko-ruskim odnosima!

Politika

NATO NAM JE PRESEKAO PUT DO RUSIJE, ALI SADA, POSLE 'TURSKOG TOKA', BEOGRAD I MOSKVA SE NE MOGU ZAUSTAVITI! Emir Kusturica o srpsko-ruskim odnosima!

Podeli vest

Kod nas često pogrešno kažu da je Rusija daleko, a to je neka inercija te britansko-nemačke ideje da je ovo deo Srednje Evrope, odnosno deo engleskog uticaja i da treba da se preseče ruski uticaj, kaže Emir Kustirica odgovarajući na pitanje kako vidi odnose Srbije i Rusije i šta nam može pomoći da postanemo još bliži?

On dodaje da na putu zbližavanja Rusije i Srbije postoji čitav niz geostrateških problema. 

- Ako pogledate na kartu, glavni grad Uzbekistana je isto toliko daleko od Moskve kao i Beograd. Ali sad nam je NATO presekao put do Rusije, uključivši u alijansu Mađarsku, Rumuniju i Bugarsku. Svoj strateški pohod oni su realizovali veoma pažljivo. Bugarska i Rumunija su postali deo Evropske unije, iako oni nisu bolji od nas ni po jednom kriterijumu. Ali vremena se menjaju i mi ćemo na kraju možda postati deo Evroazije. Narednih 20 godina će se sve drastično promeniti. I činjenica da će u Srbiju doći ruski energenti govori o tome da imamo zajedničku ekonomsku budućnost.
Momenat kada postajemo još bliži pomoću gasovoda i energenata nastupa upravo sada. Ali problem je i što je trgovinska razmena između Srbije i Rusije veoma mala u poređenju sa trgovinskom razmenom sa Zapadom. Bez obzira na to što imamo jedan posto poreza na eksport i import. Nažalost, moramo da priznamo da ekonomska saradnja gotovo i da ne postoji. Tako da moramo pre svega da uvećamo trgovinsku razmenu.
 Posle „Turskog toka" moramo uspostaviti kulturni tok

 Rusko-balkanski gasovod je već skoro izgrađen. Da li će postojati i sličan kulturni tok koji će povezati naše dve države? Ili smo previše daleko?
- Rusija je kapitalistička zemlja gde se sve vrti oko novca, ali srećom postoji crkva i duhovnost kao nasleđe. Ja sam jedan od retkih koji podržavaju kulturne veze između naših država na visokom nivou. U saradnji sa Gaspromom pokušavam da otvorim vrata ruskoj kulturi - od klasične muzike do teatra i filma.
- Kultura je uvek imala manje važno mesto od ekonomije. A sada ona dobija na značaju i postaje jedan od glavnih faktora. Za Slovene je kultura uvek puno značila. Posebno za nas Srbe: ona je deo našeg identiteta, mi se borimo za nju. Nadam se da će Rusija u budućnosti finansirati ne samo fudbal i „Crvenu zvezdu", već i više ulagati u kulturnu budućnost.

Ljubav između Srba i Rusa je večita

U čemu je tajna ljubavi između Rusa i Srba? Naša je istorija različita, čak je i socijalizam svako imao svoj. Pravoslavne tradicije se u detaljima razlikuju: u Rusiji nema porodične slave, a u Srbiji nema dana Petra i Fevronije. Možda se tako jako volimo jer se ne poznajemo? Možda je to ljubav prema dalekom i nepoznatom bratu?
- Ne. Ta bratska ljubav počinje još od Prvog srpskog ustanka protiv Turaka 1804. i od prvog Srpsko-turskog rata 1876. Kad je carska Rusija oslobađala Bugarsku poginulo je preko 2000 ruskih vojnika, onda je dobar deo dobrovoljaca došao da pomogne da se Srpska kneževina oslobodi od Otomanske imperija. Otad nas i povezuje ljubav.
- Mi smo bratski narodi, mi smo braća i sestre. To je veoma jednostavno, tu se nema šta pričati. Naši jezici i naša vera su identični. Naše ideje su lako povezive. Sudbine naših naroda i u prošlom veku i sada su veoma slične. Srbi su 90-ih doživeli ono što se spremalo Rusima. Srećom, na vlast je došao Vladimir Putin koji je promenio vašu sudbinu.

Inače, o Vladimiru Putinu. Da li ćete snimati film o njemu kad ne bude više bio predsednik? Snimili ste dokumentarni film posvećen bivšem legendarnom predsedniku Urugvaja Hoseu Muhiki.
- Ako govorimo o Vladimiru Putinu, o njemu sigurno neću snimati umetnički film. Biće to dokumentarni film.

Foto: Srna

 Šta mislite o tome kada umetnici počinju da se bave politikom? Znamo takve primere: glumac Sergej Trifunović je na čelu opozicionog pokreta, reditelj Nikita Mihalkov vodi politički TV program, pisac Zahar Prilepin se aktivno bavi rusko-ukrajinskim problemima.
- Ja nikada ne bih postao političar. Ja sam politički posmatrač. Volim da učestvujem u akcijama koje imaju konkretnu intelektualnu u emocionalnu misiju. Politika je đubrište u kome čovek uvek ostane nesretan i nezadovoljan. Trudim se da se ne mešam u to. I ako sam se na neki način nekad bavio politikom, toga će biti sve manje.

I još jedno političko pitanje. Smatrate li da se srpske zemlje mogu ujediniti u jednu državu?
-  Za mog života se to dogoditi neće. Ali Srbija, Republika Srpska i Kosovo su uvek želeli da budu u jednoj zemlji.

Želje i planovi 

Šta biste još želeli da uradite u ovom životu? Kakvi su vaši planovi? O čemu maštate?
- Sanjam da snimim film po delu Čingiza Ajtmatova „Beli oblak Džingis-kana". Biće to netipičan pogled na život tog osvajača, na njegove moralne dileme. Kad je Džingis-kan želeo da osvoji čitav svet, zabranio je da se u njegovim logorima rađaju deca. I drama počinje kada je tu zabranu prekršio njegov drug i najbolji vojskovođa. Prorok je rekao Džingis-kanu da će ga bogovi čuvati belim oblakom nad glavom. I dok je tog oblaka sve će biti dobro. Kraj filma je tragičan: zbog toga što je Džingis-kan uradio svom drugu beli oblak nestaje. A sem toga, krajem sledeće godine planiram da počnem snimanje filam „Zločina bez kazne".
Scenario za svoj ruski film Emir Kusturica piše već devet godima. Možda će se upravo na snimanju tog fila ispuniti mašta još jednog čuvenog Srbina, Miloša Bikovića, koji bi veoma želeo da glumi u Kusturičinom filmu i odigra ulogu Porfirija Petroviča?

U šta se pretvorio savremeni film? ako se uloga kulture i filma promenila od početka 20. veka?
- Ako uporedimo savremeni film s onim što je bio početkom 20. veka, možemo slobodno reći da je jako izgubio u kvalitetu. Snima se puno filmova, ali oni su glupi. Nemaju nikakvu duboku duhovnu ideju. Kinematografski populizam se bazira na istim principima kao i potrošačko tržište: bolje je prodati više pa makar nekvalitetno. Isto je i sa filmom. Ranije je film svojom idejom objedinjavao milione gledalaca, a sada je to samo proizvod.

Foto: Fotoilustracija

Šta je uzrast za umetnika? Da li se sa 33 godine stvara drugačije nego sa 55?
- Rezultati su uvek bolji kada je umetnik mlad i ne zna mnoge stvari, živi osećanjima. Vremenom se osećanja troše, a znanje se povećava. Srećni su oni koji do kraja života mogu da miksaju ta dva suprotna pola. Stalni interes da se stvaraju velika dela zapravo utiče podmlađujuće.


Tagovi:

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

komentari
MilosObilic1389

pre 4 godine

Када се више људи удруже ради криминала - то је банда...Када се више ДРЖАВА удруже ради криминала, то је НАТО...!

mirko

pre 4 godine

Milose, odlican komentar. Originalan. U potpunosti se slazem. Ne pet vec, Deset zlatnih zvezdica.

Izbori 2024

TV

Zapad ne dozvoljava temu NATO agresije na Jugoslaviju! Plaše se da se suoče sa istinom u vezi sa njom!
Live TV

Zapad ne dozvoljava temu NATO agresije na Jugoslaviju! Plaše se da se suoče sa istinom u vezi sa njom!

Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija (SB UN) večeras još jednom nije prihvatio da raspravlja o NATO agresiji na Jugoslaviju pošto za predloženi dnevni red nije glasao dovoljan broj članica tog tela. Kao i na sednici SB UN 25. marta, i na večerašnjoj, ponovo zakazanoj na zahtev Rusije, Francuska je zatražila takozvano proceduralno glasanje o dnevnom redu. Za dnevni red, odnosno raspravu o NATO agresiji na Jugoslaviju 1999. godine, večeras je glasalo šest od 15 članica Saveta bezbednosti, dok je ostalih devet bilo uzdržano. Za usvajanje dnevnog reda bilo je potrebno devet glasova. Ovu odluku, u emisiji "Info veče" Informer TV, komentarisali su analitičari Veljko Jovanović i Luka Stajić, kao i Nebojša Obrknežev iz Ruske stranke.

28.03.2024

23:01

Napad u Moskvi je pokušaj državnog udara! Pitanje je dana kad će ukrajinska vojska kapitulirati, zato je potrebno da se Rusija destabilizuje iznutra! (VIDEO)
Live TV

Napad u Moskvi je pokušaj državnog udara! Pitanje je dana kad će ukrajinska vojska kapitulirati, zato je potrebno da se Rusija destabilizuje iznutra! (VIDEO)

Goran Petronijević, advokat, Nikola Jović, politikolog, prof. dr Aleksandar Lukić sa Instituta za političke studije i akademik prof. dr Dragan Radenović govorili su u emisiji "Info dan" na Informer TV o terorističkom napadu u Moskvi i tome šta on zapravo predstavlja i kako će uticati na budućnost Rusije.

28.03.2024

18:01

JOŠ TV VESTI

Hronika

"Laže da ga je Vuk pretukao": Na suđenju Đuri Nikoliću za ubistvo u Jakovu svedočila majka žrtve
Hronika

"Laže da ga je Vuk pretukao": Na suđenju Đuri Nikoliću za ubistvo u Jakovu svedočila majka žrtve

Bila sam u dvorištu Novakovića, u tu kuću je udata moja ćerka i bavila sam se decom. Čula sam da je došao Milan Nikolić i udario mog sina Vuka sa obe šake. Nisam videla, ali sam čula tada šta se desilo. Milan mu je zapretio prstom i rekao, "j....u ti majku", a Vuk mu je odgovorio, "ti da j...š moju Draganu. Milan je mali čovek, ali je poskočio i sa obe šake udario Vuka. To su snimile kamere.

28.03.2024

18:01

Sport

Planeta

Sestre preživele teroristički napad u Volgodonsku, pa ubijene u Krokusu! Kako ovo objasniti, majka ne prihvata da su mrtve!
Bože, ima li te?!

Sestre preživele teroristički napad u Volgodonsku, pa ubijene u Krokusu! Kako ovo objasniti, majka ne prihvata da su mrtve!

Među žrtvama tragedije u Krokus siti holu bile su i sestre koje su preživele teroristički napad u Volgodonsku 16. septembra 1999. godine. Tada je porodica živela u Rostovskoj oblasti, a u blizini njihove kuće, teroristi su digli u vazduh kamion sa eksplozivom. Poginulo je 19 ljudi, a Tatjana i Ana Makarski su povređene, ali su preživele.

28.03.2024

20:45

Zabava

JOŠ Zabava VESTI

Magazin

Džet set

Srbija