LAJČAK O REŠENJU KOSOVSKOG PROBLEMA Biće to bolni kompromis, ali će dijalog Beograda i Prištine doneti održivi mir i prosperitet
Podeli vest
Specijalni izaslanik Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak izjavio je danas da će rešenje kosovskog pitanja biti bolni kompromis i istakao da bi taj proces trebalo držati van dnevne politike.
Lajčak je to rekao na specijalnom on lajn panelu "Beograd-Priština, nema rešenja bez poverenja", u okviru Beogradskog bezbednosnog foruma, na kojem učestvuju i predsednik Srbije Aleksandar Vučić i kosovski premijer Avdulah Hoti, kojima je zahvalio na posvećenosti dijalogu i tome što nekada primaju i teške kritike kod kuće.
Specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak razgovarao je u Italiji sa ministrom spoljnih poslova te zemlje Luiđijem Di Majom o procesu dijaloga dve strane
19.10.2020
22:20
Lajčak ističe da su svejedno "na pravoj strani istorije" i da će istorija to prepoznati.
On je istakao da je dijalog Beograda i Prištine proces koji će doneti održivi mir, prosperitet i bolji život za ljude, bolje šanse za biznis, kao i evropsku budućnost za region.
"Nadam se da ćemo uspeti jer je to u interesu svih građana Srbije, Kosova, Balkana, kao i EU i SAD", rekao je Lajčak.
On je naveo da rešenje zahteva kompromis i da ne može biti pobeda za jednu, a gubitak za drugu stranu, kao i da mora biti izvan dnevne politike.
"Ovo je ekstremno važan, izazovan i težak proces i važno je da smo svi toga svesni. Ovo je proces koji traži kompromis, to ne može biti pobeda za jednu stranu i poraz za drugu i ne bi trebalo da bude instrumentalizovan za dnevnu politiku", rekao je Lajčak.
Istakao je da za dijalog potrebna pomoć međunarodne zajednice, EU i SAD i snažna posvećenost partnera na obe strane.
"Vidim ovu povećenost sa strane Aleksandra Vucičha i Avdulaha Hotija, ali nisu svi na njihovoj strani srećni zbog toga", rekao je Lajčak.
Briselski zvaničnik takođe je rekao da je normalizacija odnosa Beograda i Prištine važan element u rešavanju izazova u regionu i da je suština da se postignu tri cilja - normalizovanje odnosa, postizanje rešenja na evropskim vrednostima i normama kako bi se region približio evropskoj budućnosti, kao i da ceo proces doprinese regionalnoj stabilnosti.
"To nije lak proces, rešenje će biti bolni kompromis, ali će biti vredno toga", rekao je Lajčak Bez mira, kako je istakao, ne može biti rešenja za mnoge regionalne probleme, ni održivog mira bez partnerstva i poverenja, što se odnosi na sve sfere života, od ekonomije do napretka.
Pitanje je, kaže, kako može da se postigne mir i izgradi poverenje.
Jedan od načina je pomirenje, kaže Lajčak i navodi da ceo region mora da se suoči sa bolnom istorijom iz koje mora i da se nauči.
Treba, kako je rekao, svaka strana da otkrije istinu i da snosi posledice, bez ozbira na to koliko će biti bolne.
"Ali to moraju da urade eksperti, istoričari i pravosuđe...Ostavite istoriju istoričarima, a procese pravosuđu. To nije posao za političare, oni moraju da se fokusiraju na današnje probleme, a ne da kapitalizuju od prošlosti", rekao je Lajčak.
Druga stvar je evropska budućnost, rekao je Lajčak i naveo da zemlje Zapadnog Balkana imaju i zajedničku buducnost, a to je evropska budućnost.
Lajčak je rekao da svaki lider na Balkanu, kada se suočava sa nekim problemom, mora da razmisli da li mu korak koji će preduzeti vodi bliže članstvu u EU ili ne.
"Iskreno, ne mislim da se lideri pitaju to dovoljno često, jer da to čine, region bi više napredovao na evropskom putu", rekao je Lajčak.
Naveo je da je evropska perspektiva često "zamućena" i da su i zemlje EU oprezne kad je reč o proširenju, ali da se mora doći do toga da zemlje EU budu ubeđene da je proširenje dobro, a da zemlje kandidati shvate da je evropska perspektiva realna budućnost, a ne daleki san.
"Moj odgovor je težak rad", rekao je Lajčak.
Upitan šta će EU učiniti kako bi postala još jači partner na Balkanu, budući da postoje šumovi da je EU izgubila svoju atraktivnost u regionu, Lajčak je rekao da je činjenica da se EU suočava sa mnogim izazovima, ali da to uspešno čini.
Kako je naveo, usvojen je sedmogodišnji budžet, ekonomski plan oporavka, EU je pomogla državama članicama u borbi protiv kovida, kao i partnerima na Zapadnom Balkanu.
Podsetio je da je EU odvojila veliku sumu novca za partnere na Zapadnom Balkanu za oporavak ekonomije u kovid krizi i da je demonstrirala da je tu za partnere na Zapadnom Balkanu kao niko drugi.
"Čuo sam od mnogih lidera u regionu da ne bi mogli da se izbore sa covidom bez pomoći EU", rekao je Lajčak.
On kaže da bi EU mogla da bude brža u donošenju nekih političkih odluka, ali da je EU postojana, da poštuje svoje obaveze i da nema sumnje da će obećano i omogućiti, ali da i njeni partneri moraju da pokažu da su im integracije prioritet broj jedan.
"To je proces koji traje, bilo bi dobro da je brži, ali nisu nam potrebne nikakve nove ideje, treba da budemo pošteni i da implementiramo ideje koje su već na stolu", rekao je Lajčak.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak razgovarao je u Italiji sa ministrom spoljnih poslova te zemlje Luiđijem Di Majom o procesu dijaloga dve strane
Ruski bombarder Tu-22M3 Vazdušno-kosmičkih snaga Rusije srušio se u Stavropoljskoj teritoriji nakon završenog borbenog zadatka pri povratku na matični aerodrom, saopštilo je Ministarstvo odbrane Ruske Federacije.
Ukrajina neće moći odmah da primi ceo iznos zamrznutih ruskih sredstava ako ih Zapad zapleni, prenosi Rojters, pozivajući se na visokog zvaničnika američkog Ministarstva finansija.
Predsednik Narodne stranke Vladimir Gajić oglasio se na društvenim mrežama oko izbora zakazanih za 2. jun i opleo po koaliciji okupljenoj oko tajkuna Dragana Đilasa.
Lider takozvane koalicije "Srbija protiv nasilja" Dragan Đilas još se nije oglasio povodom odluke predsednice Skupštine Srbije Ane Brnabić da se beogradski i lokalni izbori održe 2. juna, ali zato jeste automehaničar iz Berlina.
Predsednik Stranke Srbija centar Zdravko Ponoš izjavio je da ponuda koju je objavila predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić da će lokalni izbori biti istog dana kad i beogradski, odnosno 2. juna, "nije dobra".
Direktor Centra za odgovorne medije Marko Matić istakao je danas da odluka predsednice Skupštine Ane Brnabić da objedini beogradske i druge lokalne izbore za drugi jun odudara od demokratskih standarda, ali da je, zarad mira u kući i smirivanja tenzija u društvu, vlast napravila maksimalan mogući ustupak.
U novom izdanju Info večeri o prijemu tzv. Kosova u Savet Evrope, opoziciji, ali i o sramnoj rezoluciji o navodnom genocidu u Srebrenici, govorili su gosti analitičar Veljko Jovanović, potpredsednica SRS Vjerica Radeta, državni sekretar Đorđe Dabić, Goran Đorđević, advokat, analitičar Slobodan Josipović.
Rezolucija o lažnom genocidu u Srebrenici bila je glavna tema emisije Rat uživo. O toj nepravdi i pritisku Zapada govorili su gosti bivši ministar policije RS Tomo Kovač, prof. Branko Nadoveza, sa Instituta za noviju istoriju, prof. Radomir Milašinović sa Fakluteta bezbednosti u Beogradu i Nebojša Kuzmanović direktor Arhiva Vojvodine.
U Info danu o sramnoj rezoluciji o navodnom genocidu u Srebrenici, govorili su Saša Milovanović, direktor "Srpskog Telegrafa" i novinar Aleksandar Gajović.
Inspektori Četvrtog odeljenja beogradske policije priveli su večeras glumca i političkog aktivistu Sergeja Trifunovića i to nakon što su kod njega našli nekoliko grama opojne droge, nezvanično saznaje Informer!
Suđenje Zoranu Marjanoviću, koji je optužen za ubistvo supruge Jelene (33) 2. aprila 2016. godine na nasipu Crvenka u Borči, biće nastavljeno sutra u Višem sudu u Beogradu.
Darko Simić, nekadašnji zamenik predsednika OO DS Lazarevac i simpatizer Miroslava Aleskića odavno je poznat javnosti, ne po obavljanju svoje funkcije i pristojnom ponašnju, već po spopadanju žena čemu su svedočile i prepiske koje su ugledale svetlost dana.
Više tužilaštvo u Zaječaru saopštilo je da se ispitivanje svedoka nastavlja sledeće nedelje kada će biti saslušan Dušan Janković, otac osumnjičenog Srđana Jankovića.
19. APRILA 1972. godine rođen je legendarni brazilski fudbaler Rivaldo. Afirmisao se u Palmeirasu, pa igrao za Deportivo La Korunju, Barselonu, Milan, Kruzeiro, Olimpijakos, AEK... Sa Brazilom je bio prvak sveta 2002, sa Milanom prvak Evrope 2003, a Zlatnu loptu je dobio 1999. godine.
Poznati su prvi polufinalisti Lige Evrope! Fudbaleri Atalante, Rome i Bajer Leverkuzena i Marseja igraće u završnici drugog po jačini elitnog takmičenja.
U preostala dva revanš meča četvrtfinala Lige Konferencija, plasman dalje i šansu da se bore za finale obezbedili su Klub Briž, koji je slavio protiv PAOK-a sa 2:0, dok je Fenerbahče ispao nakon izvođenja jedanaestaraca.
Evropska fudbalska unija(UEFA) kaznila Barselonu zbog rasističkih ispada njenih pristalica u Parizu, tokom utakmice četvrtfinala Lige šampiona protiv Pariz Sen Žermena, objavljeno je na njihovom sajtu.
Ukrajina neće moći odmah da primi ceo iznos zamrznutih ruskih sredstava ako ih Zapad zapleni, prenosi Rojters, pozivajući se na visokog zvaničnika američkog Ministarstva finansija.
S obzirom da ruske trupe napreduju i da se efikasno koriste klizne bombe, najkritičniji problemi za ukrajinske oružane snage ostaju nedostatak municije, dobro obučenih trupa i sposobnosti protivvazdušne odbrane, napisao je kolumnista Njujork tajmsa Mark Santora.
Predsednik Rusije Vladimir Putin je jasno stavio do znanja da Rusija nikada nije odbila da pregovara o okončanju sukoba u Ukrajini, rekao je bivši analitičar CIA Rej Mekgavern u intervjuu za Jutjub kanal "Dialogue works".
Dugoočekivani blokbaster “Građanski rat: Svakom carstvu dođe kraj”, najskuplji akcioni film reditelja Aleksa Garlanda, koji se posle samo nekoliko dana prikazivanja u Americi našao na prvom mestu američke box office liste, premijerno je prikazan u Beogradu.
Tim princa Harija pobedio je na jednom polo turniru na Floridi, ali ukus pobede pokvarila mu je supruga Megan Markl i njen poljubac sa drugim muškarcem.
Iako su se Anđelina Džoli i Bred Pit razveli još 2019. godine, to nije bio kraj nesuglasica i sudskih sporova oko starateljstva nad decom i vlasništva nad vinarijom u Francuskoj.
Italijanski grad Viganela nema sunčevu svetlost 3 meseca - od novembra do februara. Zbog toga je iznad grada postavljeno ogromno ogledalo koje reflektuje sunčevu svetlost.
Kako dalje je ključno pitanje za mnoge koji pate od slomljenog srca. Uz nekoliko saveta stručnjaka za ljubavne odnose, možete se oporaviti brže nego što mislite.
Nakon što je Koraima Tores, svetskoj publici poznata po telenoveli "Kasandra", za Informer izjavila da bi volela da glumi sa Milošem Bikovićem, producenti su rešili da joj ponude ulogu koju neće moći da odbije.
Folker Era Ojdanić već nekoliko godina ima kuću na crnogorskom primorju gde svake godine letuje, a svojevremeno je doživeo šok kada mu je nekretnina obijena.
U Reljanu kod Preševa, aprila 1999. u toku vazdušnog napada NATO bombardera stradala su sedmorica pripadnika 78. motorizovane brigade Vojske Jugoslavije...
Tim lekara Klinike za kardiologiju Kliničkog centra u Kragujevcu, prvi je - južno od Beograda, ugradio srčanu mini-pumpu impelu najtežim pacijentima. Ta vrsta mehaničke podrške omogućava bezbednije intervencije kod životno ugroženih bolesnika.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.