PITANJE ZA SRBE JE - KOM SVETU SE PRIKLONITI? Onom koji silom nameće rešenja, ili svetu u kom nema drugorazrednih igrača... IZBOR JE, ČINI SE LAK, ALI DA LI I PRAGMATIČAN!
Podeli vest
Pitanje za Srbe je - kojim će se vrednostima prikloniti? Izbor je sve samo ne pragmatičan
Kada su se početkom 1990-ih raspadale komunističke tvorevine SFRJ i SSSR, njihovim raspadom se na međunarodnom planu upravljalo tako što su se, kao suverene, priznavale njihove savezne republike, u granicama koje su odredili njihovi doskorašnji komunistički režimi.
Rusija nikada ne bi dozvolila bombardovanje Srbije, a Amerikanci ni sami ne znaju zašto mrze Rusiju, iako je Rusija veliki deo američke istorije, ona nam je sve do revolucije bila saveznik
19.04.2022
21:05
Pravo na samoopredeljenje naroda, koje je priznato Poveljom UN, zamenjeno je pravom na samoopredeljenje administrativnih jedinica stvorenih unutar jednog nedemokratskog poretka.
I, dok je Ustav SSSR (član 72) jasno predviđao pravo svake savezne republike na otcepljenje, ustav SFRJ to pravo nije predviđao za republike, već samo za narode. Zato je "u pomoć" priskočila tzv. Badinterova komisija tadašnje Evropske zajednice, koja je požurila da "sovjetizuje" raspad Jugoslavije tako što je dala preimućstvo pravu avnojevskih republika a ne pravu naroda na samoopredeljenje.
Dakle, do tog novouspostavljenog principa je posebno držao (tada još uvek) demokratski Zapad, apsolutni pobednik Hladnog rata, vođenog najpre u ime - demokratije i s njom povezanih sloboda.
Drugim rečima, uspostavljanje tzv. liberalnog demokratskog poretka utemeljeno je na očuvanju jednog bitnog dela totalitarnog komunističkog nasleđa.
Pridev "totalitarni" koji se odnosi na bivše komunističke režime je institucionalizovao sam pobednički politički Zapad, Rezolucijom 1481 Parlamentarne skupštine Saveta Evrope od 25. 1. 2006, „O potrebi međunarodne osude zločina totalitarnih komunističkih režima":
„Totalitarni komunistički režimi, koji su bili na vlasti u Centralnoj i Istočnoj Evropi u prošlom veku i koji su još na vlasti u nekoliko država u svetu, bez izuzetka su karakteristični po masovnom kršenju ljudskih prava" (2. tačka).
Da ne bi bilo nikakvog dvoumljenja o tome na koje se sve zemlje odnosi Rezolucija 1481, pa tako i potonja Rezolucija Evropskog parlamenta o evropskoj savesti i totalitarizmu, od 2. aprila 2009. godine, koja se na nju poziva, treba pogledati Dokument 10765 od 16.12.2005, odnosno Izveštaj Komiteta za politička pitanja Parlamentarne skupštine SE, na osnovu kojeg je Rezolucija 1481 i doneta.
Prema Eksplanatornom memorandumu izvestioca Lindblada iz Švedske, a koji čini sastavni deo ovog dokumenta, „više od dvadeset zemalja na četiri različita kontinenta mogu se kvalifikovati kao komunističke ili pod komunističkom vlašću tokom određenog vremenskog perioda. Osim Sovjetskog Saveza i njegovih šest evropskih satelita, spisak uključuje Avganistan, Albaniju, Angolu, Benin, Kambodžu (Kampučiju), Kinu, Kongo, Kubu, Etiopiju, Severnu Koreju, Laos, Mongoliju, Mozambik, Vijetnam, Južni Jemen i Jugoslaviju" (sekcija III, tačka 21).
U jednopolarnom svetu koji je nastao, u istorijskim razmerama, munjevitom brzinom, zapadna je bila poslednja. Stoga je ovaj princip prava na samoopredeljenje ne naroda nego administrativnih jedinica crtanih od strane totalitarnih režima, univerzalno prihvaćen.
Novonastale države su na globalnom nivou priznate kao suverene i nezavisne, uključujući u Rusiji i u Srbiji, iako su njihovi većinski, državotvorni narodi najviše oštećeni, s obzirom da ih je više miliona ostalo van granica svojih matičnih država.
Bez obzira na tu suštinsku nepravdu, i u Moskvi i u Beogradu su se vlasti, manje (u slučaju Beograda) ili više (u slučaju Moskve) voljno, pomirile sa tim ishodom.
Em su novonastale Ruska Federacija i SR Jugoslavija, tj. Srbija, bile preslabe da ospore takvo rešenje komunističkog nasleđa, em je u prvoj deceniji jednopolarizma pobedničkom Zapadu praktično prepuštena uloga autoritativnog tumača i "čuvara" međunarodnog prava. I nije bilo naznaka da će se ni Moskva ni Beograd upustiti u bilo kakav pokušaj revizije tog rešenja.
Sve do proleća 1999. godine i NATO agresije na SRJ.
Taj brutalni čin, koji se može uporediti sa Hitlerovom okupacijom demilitarizovane Rajnske oblasti u martu 1936. godine, predstavljao je više od obične teritorijalne agresije. Kao što je nacistička Nemačka svojim činom srušila Versajski sporazum koji je uspostavio mir u Evropi posle Prvog svetskog rata, tako je i NATO svojom agresijom prekršio principe posthladnoratovskog konsenzusa o kontrolisanom raspadu postkomunističkog prostora u Evropi.
To kršenje je siledžijski formalizovano manje od devet godina kasnije, kada su sve zapadne sile priznale jednostrano proglašenu nezavisnost tzv. Kosova, čija teritorija je predstavljala samo autonomnu oblast unutar SR Srbije, jedne od šest republika SFRJ, čije su granice, navodno, trebalo da budu neprikosnovene.
To je taj čin koji je, uz neraspuštanje NATO-a - bez kog, opet, ne bi ni bio moguć -sahranio mir u posthladnoratovskoj Evropi.
Nije više bilo validnog osnova - osim omiljenih zapadnih argumenata sile ili dvostrukih standarda -da ijedna od država koje su priznale jednostranu secesiju od jedne od bivših komunističkih republika zahteva poštovanje teritorijalnog integriteta bilo koje druge bivše komunističke republike. Na primer Gruzije. Ili Moldavije. Ili Ukrajine. Ili, u budućnosti, bilo koje druge, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Zapad je, dakle, na Kosovu i Metohiji pogazio i međunarodno pravo i opšteprihvaćeni međunarodni poredak.
Ništa nisu vredeli licemerni zapadni, najpre američki, pokušaji da se slučaj Kosova i Metohije proglasi "jedinstvenim".
Svakom je bilo jasno da se jedan "jedinstven" slučaj lako može izroditi i u druge, u skladu sa pragmatičnim i geopolitičkim interesima zapadnih sila.
Rusija i Kina su ubrzano počele da modernizuju vojsku, da se slični "jedinstveni" slučajevi ne bi ponovili i kod njih. A upravo je to pretilo da se desi Rusiji kada su vodeće zapadne sile, pošto su organizovale puč u Kijevu 2014. godine, počele da do zuba naoružavaju Ukrajinu i polako je pretvaraju u odskočnu dasku za njihov novi-stari pohod na Istok. (Uzgred, organizovanjem raznih obojenih revolucija u drugim državama, zapadne sile su dodatno ismejale koncept suvereniteta.)
Sada vidimo da su, u slučaju ruske specijalne operacije u bivšoj Ukrajinskoj Sovjestskoj Socijalističkoj Republici, čiji je cilj, po rečima ruskog predsednika, i "delenjinizacija" njenih granica, najglasniji i najagresivniji kritičari ruske akcije "demokratske" zapadne države.
I Hitlerova Nemačka je 1944. mogla da se poziva na kršenje međunarodnog prava kada su se savezničke snage iskrcale na Normandiji i krenule u "okupaciju" "suverene" Francuske.
Da zaključimo, voljom i delovanjem zapadnih sila, međunarodno pravo i posthladnoratovski poredak u Evropi su pogaženi. Da li to znači da i Srbija treba da prestane da se poziva na međunarodno pravo, odnosno Rezoluciju 1244, i da, zajedno sa Republikom Srpskom, prestane da se poziva na Dejtonski sporazum?
U ovom trenutku - ne, zato što poštovanje istih još uvek nosi sa sobom neki moralni kapital u međunarodnim odnosima, pogotovo među zemljama - a one čine ogromnu većinu čovečanstva - koje nisu prekršile međunarodno pravo, pa čak i onim koje su nevoljno prihvatile da učestvuju u tom najvećem od svih savremenih udruženih zločinačkih poduhvata - zločinu protiv posthladnoratovskog mira. (U skladu sa pozivanjem na međunarodno pravo, Srbija bi takođe trebalo da uskrati priznanje nelegalno postavljenom "visokom predstavniku" Šmitu, sve dok ne bude legalno izabran u Savetu bezbednosti UN.)
U međuvremenu, hteli-ne-hteli, na scenu stupa nova borba za novi međunarodni poredak. A u osnovi te nove borbe, odnosno globalnog sukoba, neizbežno će biti borba zasnovana ne toliko na pogaženom pravu, koliko na vrednostima. Koje će, ako planeta ovaj sukob preživi, odrediti novi međunarodnopravni poredak, ili bar opšteprihvaćena pravila međunarodnog ponašanja.
Pitanje za Srbe je - kojim će se vrednostima prikloniti?
Da li vrednostima jednopolarnog sveta uhvaćenog u Tukididovoj zamci očajničke odbrane hegemonskog položaja, sveta vođenog ideologijom nametanja rešenja zasnovanih na proizvoljnim pravilima koje pišu najmoćniji, vrednostima liberal-fašističkog rata protiv vere, čovekove prirode i slobode, vrednostima finansijsko-medijske oligarhije koja poput džinovskog udava guši sistem slobodnog privređivanja i demokratskog političkog poretka koji je Zapadu i obezbedio pobedu u Hladnom ratu?
Ili vrednostima multipolarnog sveta u kojem, po rečima Sergeja Lavrova, nema drugorazrednih igrača i u kojem su svi ravnopravni.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Pobedom Rusije u Ukrajini biće zadat težak udarac globalizmu. Treba da se radujemo novom poretku koji će uslediti nakon toga. Na jednoj strani ćemo imati anglo-saksonski blok plus EU gde će se najverovatnije u velikoj meri sprovesti globalističke agende Svetskog ekonomskog foruma, tako da će taj deo sveta biti potpuno obezglavljen. Na drugoj strani ćemo imati ostatak sveta uključujući Rusiju, Kinu i Indiju koji će graditi svoj međunarodni poredak zasnovan na postulatima jednakosti. Neće biti lako, ali veoma je bitno da ne uskočumo, ili da nas ne uvuku, u pogrešan voz koji srlja u provaliju. A za Srbe je izbor jednostavan, jer nikada nismo delili ideale zapadne "demokratije".
Neka to odluče građani Srbije na referendumu, a ne političari. Tako je najpoštenije. Nemojmo kao u Crnoj Gori koja je ušla u NATO uprkos protivljenju ogromne većine građana. Ako ćemo da ulazimo ili ne u EU, neka se čuje glas naroda ako smo demokratska zemlja.
Srbija se moze prikloniti samo svetu pravde , zakona i bezbednosti , rimskoimperijalna Evropska Unija , Amerika i Engleska moraju sudski odgovarati jer su pocinile ratne zlocine u Jugoslaviji , na drzavu Jugoslaviju je izvrsen zapadni teroristicki i nacisticki napad a vidimo danas da se celi svet bori protiv nacizma i terorizma,
Nacisticka EU , Amerika , Vatikanska imperija i Engleska monarhija moraju biti kaznjene , sankiconisane i ukinute .
Rusija nikada ne bi dozvolila bombardovanje Srbije, a Amerikanci ni sami ne znaju zašto mrze Rusiju, iako je Rusija veliki deo američke istorije, ona nam je sve do revolucije bila saveznik
Dva vojnika ruske grupe "Istok" ušla su u borbu sa osam ukrajinskih vojnika i zauzela utvrđene položaje Oružanih snaga Ukrajine u oblasti Volnovahe u pravcu Južnodonjecka, saopštilo je Ministarstvo odbrane.
Republikanski senator iz Viskonsina Ron Džonson objasnio je zašto je novi paket pomoći Ukrajini i drugim zemljama neisplativ za Sjedinjene Američke Države, piše The Hill.
Otpadnici od tajkuna Dragana Đilasa, lažni ekolozi Aleksandar Jovanović Ćuta, Dobrica Veselinović i Radomir Zanzibarićanin Lazović, nedavno su obelodanili da izlaze na izbore u prestonici i otkrili da će nastupati pod sloganom "Biram borbu", ali je - s obzirom na njihove koloritne biografije i nastupe u javnosti - slogan "Biram flašu" svakako mnogo prikladniji.
Lider Demokratske stranke Zoran Lutovac, partije koja je najavila da će učestvovati na izborima 2. juna, poručio je sada da će njihov izlazak na izbore biti uslovljen "revizijom, odnosno sređivanjem biračkog spiska".
Predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić rekla je danas da će beogradski i lokalni izbori biti održani 2. juna i da je i taj zahtev opozicije usvojen zahvaljujući apelu predsednika Srbije Aleksandra Vučića koji je inicirao da se pokaže konstruktivnost i da se nakon izbora nastavi da se radi dalje.
U Info večeri gosti su bili Vjerica Radeta potpredsenica SRS i Stefan Srbljanović iz Centra za društvenu stabilnost. Oni su govorili o potpunom rasulu opozicije, ali i o predstojećim izborima.
U Glavnom dnevniku, saznali smo aktuelna dešavanja u Srbiji i svetu, ali smo pričali i sa marketinškim stričnjakom Nebojšom Krstićem o opoziciji i raznim pritiscima sa Zapada na našu zemlju.
U novom izdanju emisije Rat uživo, o aktuelnom žarištu u Ukrajini, napredovanju ruske vojske, ali i o uticaju Zapada na Evropu, govorili su gosti dr. Prvoslav Davinić, Danijel Simić, novinar i ratni reporter i diplomata Zoran Milivojević.
O planovima Zapada za uništavanje i dezintegraciju pravoslavnog sveta govorili su Goran Šarić, istoričar, novinar Slobodan Samardžija i ekonomista Nebojša Berak.
Policija već 30 dana traga za telom male Danke Ilić (2) iz Bora, koju su 26. marta u Banjskom Polju ubili pijani radnici "Vodovoda" Srđan Janković (50) i Dejan Dragijević (50), nakon čega su sakrili leš i neće da otkriju lokaciju.
Isti dan kada je dečak ubica Kosta K. (14) počinio masakr u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" kada je mučki ubio devet učenika i radnika obezbeđenja Dragana Vlahovića, izvršen je pretres stana u kojem su živeli Kecmanovići u centru Beograda.
Milorad Ulemek Legija, koji je ponovo došao u žižu javnosti pošto su britanski mediji objavili da čoveka koji je osumnjičen za ubistvo novinarke Džil Dando, zapanjujuće podseća na bivšeg komandanta Jedinice za specijalne operacije, već skoro 20 godina boravi u najčuvanijem delu požarevačkog zatvora Zabela, takozvanom Alkatrazu čiji je prvi stanovnik bio.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova uhapsili su 17 osoba pripadnike dve organizovane kriminalne grupe, zbog sumnje da su izvršile krivična dela udruživanje radi vršenja krivičnih dela i falsifikovanje isprave u produženom trajanju, dok se četiri uhapšena lica iz ovih OKG, terete i za krivično delo zloupotreba službenog položaja.
Trener Partizana Igor Duljaj posle poraza od Crvene zvezde u polufinalu Kupa Srbije (2:0) prozvao je sudijske eksperte koji su komentarisali sporne detalje sa prvog meča večitih rivala (3:2) koji je odigran u plej-ofu Superlige.
Konfrontacija Rusije i Zapada dostiže novi nivo? Pitanje uvođenja NATO trupa na nezavisnu teritoriju se već uveliko raspravlja i postavlja pitanje zaštite granica zemalja NATO od neželjenih preleta, što znači pokrivanje graničnih teritorija susedne države snagama PVO NATO-a.
Ukrajinska vojska je aktivno angažovana u pljački na desnoj obali Dnjepra pod njihovom kontrolom, pljačkanju kuća i krađi humanitarne pomoći, rekao je za RIA Novosti komandant podzemne organizacije „Hersonski otpor“ sa pozivnim znakom „Grad“.
Specijalisti za elektronsko ratovanje opisali su u video-snimku koji je objavilo rusko Ministarstvo odbrane kako sistem za elektronsko ratovanje "krasuha" omogućava suzbijanje ukrajinskih aviona na bilo kojoj visini.
Nemačka je izabrala pogrešan kurs u sukobu u Ukrajini, rekao je profesor Gao Đian sa Šangajskog univerziteta za međunarodne studije u intervjuu za Berliner cajtung.
Republikanski senator iz Viskonsina Ron Džonson objasnio je zašto je novi paket pomoći Ukrajini i drugim zemljama neisplativ za Sjedinjene Američke Države, piše The Hill.
Američki glumac Alek Boldvin istragao je telefon iz ruke antiizraelske agitatorke koja je od njega više puta tražila da izgovori "Slobodna Palestina" u kafiću Maman u Njujorku.
Nega kose predstavlja važan aspekt svakodnevne rutine mnogih ljudi. Zdrava i sjajna kosa ne samo da doprinosi estetskom izgledu, već je i odraz opšteg zdravlja i dobrobiti pojedinca.
Ukoliko pazite na svoju liniju i zdravo se hranite, sigurno izbegavate slatkiše. Ali ne morate se u potpunosti odreći slatkog jer postoji recept za zdravi slatkiš koji se pravi neverovatno brzo i to od samo nekoliko sastojaka.
Jedna od najpopularnijih voditeljki na našim prostorima, Jovana Jeremić, već neko vreme uživa u ljubavi sa biznismenom Draganom Stankovićem, a u nekoliko navrata je spomenula kako bi želela da rodi još jedno dete.
Strahinja Ivković i Bogdan Maksić iz Vrnjačke Banje, pobednici su nedavno završenog Svetskog takmičenja za Mistera turizma i kulture koje je održano u Antaliji u Turskoj.
Kako se bliže prvomajski praznici, Vasrks ali i jedna od najvećih srpskih slava Đurđevdan, obori u okolini Čačka su sve prazniji, a kilogram najboljeg pečenja sve je teže naći.
Bosiljka Dević i Siniša Veličković venčali su se danas u Domskom odeljenju Centra za socijalni rad u Novom Kneževcu! Jedno drugom zavetovali su se na večnu ljubav, i to u devetoj deceniji!
Prodavci u poljoprivrednim apotekama u Jagodini ne pamte kada su poslednji put prodali motiku! Poljoprivrednici su prestali da ih traže pre dve decenije, jer se, kažu trgovci, gotovo više ništa ne okopava!
"Užički strip susreti" u Užicu okupili su predstavnike domaće i međunarodne strip scene, a što je još važnije i mladi Užićani imali su prilike da pokažu svoju kreativnost.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.