ŠOK PORUKA IZ SAD: Amerika bi mogla poslati trupe u Ukrajinu
120. 04. 2024. u 13:55
220. 04. 2024. u 13:55
Vesti
Iako su domaći mediji uglavnom u prvi plan izveštaja o Makronovoj poseti Beloj kući stavljali fraze o francusko-američkom prijateljstvu i to što je Tramp skidao perut sa Makronovog sakoa, glavni rezultat ove posete jeste Makronova konstatacija da je "potreban novi sporazum sa Iranom". U prevodu, aktuelni iranski nuklearni sporazum ne valja, a Tramp je u pravu kada ga kritikuje.
Sporna četiri stuba
Makron je istakao "četiri stuba" onoga što bi trebalo da predstavlja budući ,,veliki sporazum" sa Iranom koji bi zamenio onaj Obamin iz 2015. To su denuklearizacija u kratkoročnom periodu, denuklearizacija u dugoročnom periodu, obustavljanje razvoja balističkih raketa i - verovatno najproblematičnije -obuzdavanje regionalnog uticaja Teherana na Bliskom istoku, pri čemu je Makron podvukao da je ,,Sirija deo četvrtog stuba".
- To je jedini način da sačuvamo suverenitet regiona i obezbedimo mir na duge staze. U suprotnom, sigurno ćemo morati da se vratimo u region zbog novih terorističkih grupa - objasnio je Makron, dok ga je Tramp tapšao po ramenu.
Iako jedan deo zapadnih medija ovo tumači kao uspeh Makrona da ubedi Trampa da ostane pri JCPOA uz usvajanje određenih korekcija, daleko je realnije da je Makron od Trampa dobio zadatak da pričom o "potrebi proširenja sporazuma" Evropljanima zasladi gorku pilulu američkog narativa o potrebi odbacivanja starog nuklearnog sporazuma.
Tako se, u stilu podele uloga na dobrog i lošeg policajca, umesto Trampovih pretnji jednostranim povlačenjem iz nuklearnog sporazuma, sada čuje Makronovo pozivanje na ,,proširenje sporazuma", koje u suštini vodi ka istom: deplasiranju aktuelnog sporazuma i podvrgavanju Irana novim zahtevima. Uzgred, ukoliko Islamska Republika odbije "proširenje sporazuma", SAD dobijaju pun legitimitet za jednostrano povlačenje iz njega i nastavak ofanzivnih pritisaka protiv Teherana.
Buđenje agresivnog refleksa
Nema sumnje da je Iran sve veći geopolitički problem za Vašington. Od eliminacije Sadama Huseina kojom je dominacija sunita u Iraku okončana, neuspele intervencije Izraela u Libanu 2006. i građanskih ratova koji su izazvali anarhiju u Siriji i Jemenu, Teheran je preko razbacanog šiitskog faktora postao izrazito uticajan širom Bliskog istoka i sada preti da preko "šiitskog koridora" izbije na Mediteran i opkoli dva glavna američka saveznika u regionu - Izrael i Saudijsku Arabiju.
Ovo opkoljavanje nije puka apstrakcija kada se ima u vidu da se Hezbolah, ta izrazito borbeno sposobna i respektabilno naoružana šiitska paravojska, ukopava u Siriji i Libanu, a Iran gomila sve sofistikovanije balističke rakete sve većeg dometa. Konačno, ogromne rezerve nafte i gasa koje poseduje Iran čine ga značajnim igračem i na globalnom tržištu energenata. U odsustvu direktnog (najverovatnije vojnog) suzbijanja Irana, on će u narednim decenijama postati neprikosnovni regionalni hegemon, čvrsto integrisan u rusko-kineske evroazijske projekte.
Sve ovo u Vašingtonu budi agresivni refleks obračunavanja sa Iranom, što je postalo posebno izraženo u sastavu Trampove administracije. Kadrovski odabiri Donalda Trampa možda uverljivije od bilo čega drugog nagoveštavaju da bi Amerika zaista mogla da zarati sa Iranom.
Američki predsednik je sa funkcije državnog sekretara uklonio Reksa Tilersona, koji veruje da bi SAD trebalo da se drže slova JCPOA dokle god ga i Iran poštuje, i na njegovo mesto je stavio Majka Pompea, oštrog kritičara iranskog nuklearnog sporazuma koji Iran naziva ,,ubitačnom imperijom" na čije je bombardovanje (i to sa 2.000 vazdušnih napada) pozivao još 2014.
Devet dana potom, Tramp je uklonio još jednog funkcionera koji je smatrao da SAD ne bi trebalo da se povlače iz nuklearnog sporazuma - savetnika za nacionalnu bezbednost H.R. Mekmastera. Na njegovo mesto je doveo Džona Boltona, super-jastreba pored kog čak i Mekejn deluje oprezno i čiji je, izgleda, omiljeni hobi predlaganje rata protiv Irana.
Potpredsednik SAD Majk Pens je Iran ocenio ,,vodećim državnim sponzorom terorizma", dok je ambasadorka SAD pri UN Niki Hejli (koju je takođe postavio Tramp) eho svih ovih izjava. Praktično jedini oponent politici zaoštravanja sa Iranom je ministar odbrane Džejms ,,Besni pas" Matis. Ovaj Trampov ,,ratni kabinet" - kako ga naziva Patrik Bjukenen - je, uz jasnu nameru da se sruši postignuti nuklearni sporazum, drugi pouzdan pokazatelj da se u Vašingtonu priprema ratni scenario protiv Irana.
Treći pokazatelj je Trampov odabir regionalnih saveznika. Pored Izraela, to je Saudijska Arabija, tačnije mladi saudijski princ Mohamed bin Salman čiji je prezir prema Iranu, koji poredi sa Trećim rajhom, uveliko poznat. Štaviše, upravo je zajednička mržnja prema Iranu jedna od glavnih tačaka zbližavanja Trampa i bin Salmana.
Tramp je i svoju prvu inostranu zvaničnu posetu posvetio Saudijskoj Arabiji, maja prošle godine, i tada je isključivu krivicu za finansiranje terorizma svalio na Iran, iako su saudijske veze sa sunitskim džihadističkim grupama notorna stvar. Ubrzo potom je usledila i izolacija Katara sa namerom da se ta zemlja primora da preseče svoje veze sa Iranom.
Izrael se priprema
Glavni Trampov regionalni saveznik, Izrael, gaji slična gledišta o potrebi obračunavanja sa Iranom, doduše sa većom dozom zabrinutosti nego što je to slučaj u udaljenom Vašingtonu. Izraelska štampa već najmanje godinu dana unazad priprema javnost za sve izvesniji sukob sa proiranskim Hezbolahom i, posledično, Iranom.
Iranska revolucionarna garda i Hezbolah ubrzano grade lanac uporišta opremljenih raketnim sistemima i bespilotnim letelicama duž čitavog izraelskog ,,severnog fronta", što izaziva periodične napade izraelskog ratnog vazduhoplovstva na ova postrojenja unutar Sirije. Ovakvi napadi za sada nisu uspeli da zastraše Iran i on nastavlja da šalje teško naoružanje u Siriju (štaviše, jučerašnji izveštaji govore kako američka obaveštajna zajednica prati intenziviranje ,,sumnjivih" letova teških transportera Iljušin IL-76 iz Irana u Siriju).
Iščekujući sudbonosnu Trampovu odluku o iranskom nuklearnom sporazumu 12. maja, bivši načelnik izraelske vojne obaveštajne službe general-major Amos Jadlin je nedavno izjavio da "nije video tako opasan maj još od maja 1967", aludirajući na Šestodnevni rat između Izraela i Egipta, Jordana i Sirije.
Ministar odbrane Izraela Avigdor Liberman je upozorio da bi ovog leta zaista mogao da izbije rat u kojem bi Izreal morao da se istovremeno nosi sa Iranom, Sirijom, Hezbolahom, libanskom vojskom, Hamasom, Palestinskim islamskim džihadom i raznovrsnim salafijsko-džihadističkim grupama iz Pojasa Gaze i šireg regiona (ovo je uzgred i glavni razlog oklevanja Rusije da Siriji isporuči S-300, jer bi takvo oružje drastično suzilo vazdušnu dominaciju Izraela i samim tim ga egzistencijalno ugrozilo, a njegove protivnike potencijalno ohrabrilo za napad).
Ne treba posebno isticati da bi u takvom scenariju Amerika (a posebno Trampova Amerika) intervenisala da spase Izrael i da bi glavna meta američke odmazde bio Iran.
Vojni potencijali Irana
Međutim, Iran nije tako lak zalogaj. Naprotiv, to bi verovatno bio vojno najjači američkih protivnik još od Korejskog rata. Iran poseduje najmanje četiri baterije najnovije iteracije ruskog raketnog sistema PVO S-300 pod oznakom PMU2 dometa 200 kilometara, kao i sopstvenu kopiju ovog sistema Bavar 373.
Poseban adut ove zemlje je raznovrsan arsenal balističkih raketa, od kojih je najmoćnija Šahab-3, odnosno Koramšar, dometa 2.000 kilometara. Iranske konvencionalne snage su sa svojih više od pola miliona pripadnika aktivnog sastava, 350.000 rezervista, 1.500 tenkova i 334 aviona različitih tipova, kvantitativno respektabilne, a svoju tehnološku inferiornost u odnosu na SAD i Izrael kompenzuju fanatičnom motivisanošću.
Uz sve to, iranska ratna mornarica bi u slučaju sukoba nastojala da minira i zatvori Ormuski tesnac kroz koji prolazi petina svetske nafte, što bi izazvalo krizu globalnih razmera. Iran je, dakle, sposoban za borbu, a svaka vojna konfrontacija sa njim mogla bi da se pretvori u širok regionalni sukob visokog intenziteta čije bi se posledice osetile globalno.
Ali pitanje je koliko bilo šta od ovoga može da odvrati Vašington od zacrtanog kursa. Prvo, kada se radi o nafti, SAD skoro 40 odsto svojih naftnih potreba zadovoljavaju samostalno, a najveći deo onoga što uvoze dolazi iz Kanade, Meksika i Venecuele. Manje od 13 odsto američke nafte potiče sa Bliskog istoka. U tom smislu bi u slučaju napada na Iran Kina i Evropa pretrpele daleko veću štetu nego SAD. Tačno je da bi cene nafte vrtoglavo skočile svuda, ali to bi išlo u prilog američkim petrolejskim kompanijama (kao i Rusiji).
Što se iranske konvencionalne vojne sile tiče, njena brojnost i motivisanost bi okupaciju Irana učinile veoma teškom, ali Vašington uopšte ne mora da pribegne takvoj strategiji. Štaviše, sigurno je da neće. Daleko je izvesnije da bi, ukoliko dođe do rata, težište bilo na koncentrisanim vazdušnim napadima u kojim bi se brojnošću angažovanih aparata i frekventnošću udara nastojala savladati iranska PVO, a potom i razoriti iranska vojna i strateška infrastruktura.
Pri tome je američko ratno vazduhoplovstvo do sada detaljno moglo da se upozna sa sistemom S-300 (doduše starijom verzijom PMU1) i njegovim slabostima zahvaljujući tome što ga poseduju NATO članice Grčka, Bugarska i Slovačka. Iransko ratno vazduhoplovstvo, kojem po nekim procenama oko polovine aviona nije operativno, ne bi imalo mnogo izgleda da se nosi sa najsavremenijim američkim i izraelskim avionima četvrte i pete generacije.
Na kraju krajeva, diskutabilno je i da li bi Iran zaista bio u stanju da "zatvori" Ormuski tesnac na iole duži period pred kombinovanom vatrenom silom američke Pete flote i vazduhoplovnih snaga razmeštenih po bazama širom regiona.
U suštini, najpouzdaniji faktor odvraćanja za Iran jesu hiljade njegovih balističkih raketa raznih tipova i sposobnost da preko šiitskog faktora rasplamsa sukob po čitavom regionu, čime ne bi bili ugroženi samo američki saveznici, nego i američko vojno i civilno osoblje širom Bliskog istoka.
Međutim, čini se da se jedan deo američkih jastrebova zanosi klimavom pretpostavkom da bi bilo moguće zastrašiti Iran da ne pribegne upotrebi svojih balističkih raketa. Ova opasna logika polazi od toga da bi sa izraelskim nuklearnim arsenalom i novom američkom nuklearnom doktrinom - koja upotrebu nuklearnog oružja na taktičkom nivou čini izvesnijom - bilo moguće ubediti Iran da se u slučaju ograničenih napada uzdrži od raketne odmazde kako protiv sebe ne bi isprovocirao totalni rat.
Nadaju se pobubiu Iranaca
To je bio smisao nedavne Trampove pretnje da će "ukoliko Iran učini bilo šta da naudi Americi platiti cenu kakvu je malo država u istoriji platilo".
Iako ovaj scenario ne treba zanemarivati, izvesnije je da će Vašington pokušavati da se drži bezbednije strategije koja polazi od izolacije Irana i njegovog smekšavanja hibridnim merama - subverzijom i sankcijama. Masovni protesti koji su potresli Islamsku Republiku početkom ove godine su imali nesumnjive simpatije, a verovatno i podršku Vašingtona, dok je o namerama da se Iran savlada subverzijom Džon Bolton govorio još 2009: "Napad, u kombinaciji sa efektnom javnom diplomatijom, mogao bi da okrene šaroliko iransko stanovništvo protiv represivne vlasti".
Takva strategija izazivanja implozije Islamske Republike bi aktuelno širenje iranskog uticaja u regionu posmatrala kao šansu za njeno preokretanje u "imperijalno prenaprezanje".
Ovo je upravo ono što "Volstrit džornal" ima na umu kada Trampu predlaže pretvaranje Sirije u "ajatolahov Vijetnam". U tom kontekstu je interesantan proglas koji je tokom pomenutih protesta u Iranu, početkom januara ove godine, izbacila američka privatna vojna kompanija "Sons of Liberty International" u kojem nudi svoje usluge iranskoj opoziciji, u cilju "oslobođenja od represije".
Postoje i glasine da ova kompanija trenutno u Iraku obučava iranske Kurde i iranske opozicionare za vođenje gerilskog rata protiv ajatolahovog režima. Inače, direktor ove firme - Metju van Dajk - je u periodu od 2007-2011 obilazio zemlje Bliskog istoka u kojim je potom izbilo tzv. ,,arapsko proleće", a u Libiji se čak i borio na strani pobunjenika, što govori da ima obimno iskustvo za vođenje hibridnog rata, posebno u bliskoistočnoj sredini.
Neki eksperti, kao pomenuti Patrik Bjukenen, ističu i da američki predsednik nema ovlašćenja da pokrene rat protiv Irana bez dozvole Kongresa. Ovo navodno ograničenje treba uzeti sa velikom dozom rezerve. Ne samo što se značaj kongresnih odobrenja za upotrebu vojne sile od početka "rata protiv terorizma" sve više relativizuje, nego se u Kongresu još od januara prošle godine nalazi predlog zakona o "autorizaciji upotrebe sile protiv Irana" kojim bi se američkom predsedniku "dozvolila upotreba američkih oružanih snaga u cilju sprečavanja Irana da pribavi nuklearno oružje", što znači da bi Tramp u slučaju njegovog usvajanja smeo da pokrene preventivni rat protiv Irana bez ikakvih daljih konsultacija.
To što ovaj zakon još nije usvojen ga ne čini manje značajnim, jer američka legislativna praksa poznaje primere akata koji hiberniraju u formi predloga sve dok ih ne aktuelizuje neka kriza, nakon koje bivaju promptno usvojeni. Ta kriza bi mogao da bude neuspeh ubeđivanja Irana da prihvati nove uslove pregovaranja ili oružani sukob Izraela i (pro)iranskih snaga u Siriji i Libanu.
O tome koliko je situacija ozbiljna svedoči i iznenadni apel iranskog šefa diplomatije Muhameda Džavada Zarifa prošlog utorka na ,,novi regionalni dijalog" kojim bi se smanjile tenzije na Bliskom istoku, a odnosi sa Saudijskom Arabijom normalizovali na temeljima uzajamnog uvažavanja. Očigledno je da Teheran vidi približavanje olujnih oblaka pa pokušava da ,,smiri situaciju" pre nego što ona nepovratno eskalira.
Da rezimiramo, brojni pokazatelji američke unutrašnje i spoljašnje politike, kao i regionalna bezbednosna dinamika na Bliskom istoku, ukazuju na to da je oružani sukob SAD i Izraela (verovatno i zalivskih monarhija) sa jedne, i Irana i šiitskih oružanih grupa sa druge strane, vrlo verovatan.
Ukoliko američki predsednik 12. maja odbaci iranski nuklearni sporazum, ta verovatnoća će biti još veća. Vašington ni u kom slučaju neće pasivno posmatrati kako kontrolu nad Bliskim istokom uspostavlja država koja ga naziva "Velikim satanom".
pre 5 godina
Tramp ne bira sredstva u borbi za opstanak na vlasti.Bitno mu je da zadovolji vojni i vojnoindustrijski establiment sto je bila i politika ranijih predsednika ,narocito posle drugog svetskog rata.Isto tako mi nije jasno gde se prelivaju ta silna sredstva iz vojnog budeta kad npr. zemlje sa visestruko manjim vojnim budetima sustizu i prestizu SAD u vojnoj tehnologiji.
Potpredsednik Srpske napredne stranke Vladimir Orlić oglasio se putem socijalne platforme "X" gde je možda najslikovitije opisao trenutni problem opozicije okupljene oko Dragana Đilasa.
20.04.2024
11:12
Miki Aleksić očitao je bukvicu Mariniki Tepić!
20.04.2024
10:31
Dok se unutar opozicije vodi "ratno stanje" oko odluke da li će izaći na izbore 2. juna, stranka "Zajedno", koja je deo Srbije protiv nasilja, odlučila se na drastičnu odluku - da sve one koji ne poštuju stav stranke budu izbačeni!
20.04.2024
10:23
Đilasovi desničari u potpunosti prolupali, pa sami sebi uskaču u usta!
20.04.2024
10:21
Pojedini Đilasovi liderčići, poput Aleksandra Jovanovića Ćute, počeli su da se utrkuju u međusobno oprečnim izjavama, kao da unapred traže alibi za siguran poraz na izborima, koji su raspisani za 2. jun!
20.04.2024
10:05
Posle glavnoj jela mnogi vole da i da se zaslade nekom poslasticom, ali je jednoj porodici iz Beograda to preselo!
20.04.2024
13:38
Međunarodni dani razgovora s Austrijom, na kojima će savetodavci iz austrijskog Zavoda za penzijsko osiguranje i Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) Srbije pružiti pravnu pomoć ljudima koji ostvaruju prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja primenom sporazuma iz oblasti socijalnog osiguranja zaključenog između naše zemlje i Austrije, biće održani sledeće nedelje.
20.04.2024
13:36
Novosadskе dadiljе i bеbisitеrkе naplaćuju čuvanjе jеdnog dеtеta najčеšćе 600 dinara po satu, a 700 ukoliko čuvaju dvojе dеcе.
20.04.2024
13:21
Ako nema napretka po pitanju formiranja Zajednice srpskih opština teško da se može očekivati napredak u normalizaciji odnosa Beograda i Prištine, izjavio je specijalni izaslanik Evropske unije za dijalog Miroslav Lajčak.
20.04.2024
13:14
Osnivač Pokreta socijalista i bivši šef BIA Aleksandar Vulin oglasio se nakon današnjeg sastanka predsednika Srbije Aleksandra Vučića i pomoćnikom sekretara Biroa za evropske i evroazijske poslove Stejt departmenta Džejmsom O'Brajanom.
20.04.2024
12:56
Ljuban Karan, penzionisani pukovnik KOS i politički filozof Dragoljub Kojčić bavili su se temom sukoba Izraela i Irana. Oni su svoja mišljenja izneli u Informerovoj emisiji "Info jutro".
20.04.2024
13:01
Profesor dr Zoran Milosavljević sa Instituta za političke studije i Marko Miškeljin iz Centra za društvenu stabilnost gostovali su u emisiji "Info jutro" Informer televezije.
20.04.2024
12:39
Milica Đurđević Stamenkovski, predsednica Zavetnika, bila je gost "Info jutra" Informer TV. Tokom svog gostovanja pričala je o stradanju Srba tokom ratova u regionu.
20.04.2024
10:18
Istoričar Dušan Mišković i Marko Matić iz Centra za odgovorne medije komentarisali su opoziciju u Srbiji, kao i predstojeće izbore u našoj državi.
20.04.2024
10:01
Glumac Sergej Trifunović, koji je uhapšen pošto je kod njega pronađeno pet grama marihuane, priznao je u Višem tužilaštvu da je droga njegova. On je istakao da je držao drogu za ličnu upotrebu, saznaje Informer.
20.04.2024
11:54
Dejan Dragijević (50) i Srđan Janković (50), koji se terete da su 26. marta u Banjskom Polju kod Bora kolima udarili Danku Ilić (2), nakon čega su je zadavili i bacili na deponiju, u zatvoru se šale i smeju!
20.04.2024
07:54
Suzana Ranković, rođena sestra Dalibora Todorovića koji je ubijen stravičnom majskom masakru u Duboni, objavila je na društvenim mrežama potresnu pesmu posvećenu ubijenom bratu.
20.04.2024
08:35
Predmet protiv bivšeg ministra prosvete Republike Srpske Nenada Suzića (74) koji je prvostepenom presudom osuđen na devet godina zatvora zbog zlostavljanja devojčice (14) konačno će biti zakazan u Vrhovnom sudu Republike Srpske
20.04.2024
12:41
Jelena Perović direktorka Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Crne Gore koja je uhapešna u četvrtak u akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) u Podgorici zbog sumnje da je zloupotrebila položaj, nakon salušanja kod istreažnog sudije Višeg suda puštena je da se brani sa slobode.
20.04.2024
09:05
Nemile scene u centru Beograda gde policija i dalje intenzivno traga za akterima masovne tuče između navijačkih grupa Crvene zvezde i Partizana.
20.04.2024
14:20
Fudbalski reprezentativac Srbije Aleksandar Mitrović progovorio je o dešavanjima ma Svetskom prvenstvu u Kataru 2022. godine i aferama o kojima su tada brujali domači mediji!
20.04.2024
11:35
Kod nas je Kevin Panter igrao za 160.000 dolara, doveo ga je Šakota. Odradio je fantastičan posao, a onda je došao i rekao: 'Voleo bih da ostanem u Crvenoj zvezdi, ali imam veću ponudu, otkrio je Nebojša Čović, prvi čovek kluba sa Malog Kalemegdana.
20.04.2024
13:47
Malo mi se sve smučilo ono kod Baraka Bahara, jer se nije znalo ni ko igra, ni u kom sistemu se igra. Sve nešto zbrda-zdola, pa šta uradimo, poručio je Filip Stojković (31), bivši fudbaler Crvene zvezde, koji se osvrnuo na igru tog tima pod Barakom Baharom.
20.04.2024
13:05
Holandski klub Vitese ispao je iz elitnog fudbalskog ranga Holandije nakon 35 godina, a britanski mediji pišu da je glavni krivac za to ruski tajkun Roman Abramovič.
20.04.2024
11:19
Svi su ostali u čudu kada su videli Robertovu najstariju ćerku, Kristijanu.
18.04.2024
16:14
Dugoočekivani blokbaster “Građanski rat: Svakom carstvu dođe kraj”, najskuplji akcioni film reditelja Aleksa Garlanda, koji se posle samo nekoliko dana prikazivanja u Americi našao na prvom mestu američke box office liste, premijerno je prikazan u Beogradu.
18.04.2024
11:14
Tim princa Harija pobedio je na jednom polo turniru na Floridi, ali ukus pobede pokvarila mu je supruga Megan Markl i njen poljubac sa drugim muškarcem.
17.04.2024
22:53
Iako su se Anđelina Džoli i Bred Pit razveli još 2019. godine, to nije bio kraj nesuglasica i sudskih sporova oko starateljstva nad decom i vlasništva nad vinarijom u Francuskoj.
17.04.2024
20:25
Tim istraživača sa Biološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu pronašli su više od 100 vrsta životinja u Resavskoj pećini.
20.04.2024
13:02
Sve što vam je potrebno kako biste limun iscedili bez cediljke i nereda jeste jedan oštar nožić.
20.04.2024
12:15
Pozdrav Ž, ti si Škorpija, sa podznakom u Raku.
20.04.2024
12:00
Jedna influenserka Natali Rejnolds je razbesnela mnoge svoje pratioce, kada je postavila objave sa morskim psom.
20.04.2024
11:30
Manekenka Krisi Tajgen je u svoju kancelariju otišla u potpuno kućnom izdanju, odnosno bademantilu.
20.04.2024
09:30
Rajo Simonović, polufinalista muzičkog takmičenja "Zvezde Granda", otkrio je da je za dlaku izbegao smrt.
20.04.2024
13:47
Voditeljka kultne emisije "City", Bojana Janković, preminula je juče u 46. godini.
20.04.2024
11:21
Jovan Memedović skoro da nikada ne govori o svom privatnom životu. Poznato je da sa bivšom suprugom, sa kojom je bio u braku do 2014. godine, ima sina i ćerku.
20.04.2024
10:41
Bivši rijaliti učesnik, Filip Car, sinoć je, povodom rođenja ćerke Leone, u svojoj rodnoj Crikvenici organizovao veliku proslavu.
20.04.2024
10:12
Javnost je potresla vest o smrti bivše voditeljke "Pinka", Bojane Janković u 46. godini.
20.04.2024
09:29
Na obroncima planine Cer četvrti put odrzana je OCR planinska trka sa preprekama u kojoj je jučestvovalo oko 1.000 takmičara iz Srbije i zemalja u okruženju.
20.04.2024
14:52
Momir Stanković, poštar iz sela Busilovac nadomak Paraćina ima zanimljiv hobi.
20.04.2024
12:38
Jedna inicijativa građana Nove Varoši sprovedena je u delo, pa sad pored škola, dečjih igrališta ali i kroz centar grada nema brze vožnje.
20.04.2024
11:50
Na ekonomiji Srednje poljoprivredne škole u Šapcu proizvodi se najbolji rasad povrća, cveća i začinskog bilja, pa se više hiljada sadnica rasproda za svega nekoliko dana.
20.04.2024
11:08
Šumadija sajam u Kragujevcu sve do nedelje biće najlepše mesto u ovom gradu. Na najvećem Sajmu hortikulture u regionu već prvog dana na platou ali i pod krovom velike hale, okupilo se stotinu izlagača i nekoliko puta više posetilaca.
19.04.2024
17:43
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.