• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA

Autor: Ljubav&Zdravlje/N.Lazović

10.04.2017

21:03

KAD SE ČINI DA JE SVEMU KRAJ: U Srbiji je svaka četvrta osoba depresivna!

Ljubav

KAD SE ČINI DA JE SVEMU KRAJ: U Srbiji je svaka četvrta osoba depresivna!

Podeli vest

Depresija je mentalna bolest koja uključuje osećanje tuge, beznađa ili bespomoćnosti u trajanju od dve ili više nedelja. Često je prati gubitak interesovanja za život, umanjena energija, osećaj bezvrednosti...

Iako smo često skloni da, kad god nas ophrva loše raspoloženje, bez mnogo razmišljanja kažemo da smo u depresiji, to najčešće nije slučaj. Depresija je ozbiljno mentalno stanje koje na godišnjem nivou odnosi ogroman broj života, a ono što nam se dešava i što olako proglasimo depresijom zapravo je depresivnost - prolazno stanje lošeg raspoloženja i gubitka energije.

Svetski dan zdravlja (7. april) ove godine je bio usmeren na očuvanje mentalnog zdravlja, i to pod sloganom "Depresija, hajde da razgovaramo". O tome šta je depresija, kako možemo da je prepoznamo i važnosti obraćanja za pomoć razgovaramo s kliničkim psihologom Anom Perišić.

Gubitak apetita, nesanica, brzo zamaranje, smanjenje seksualne želje, poremećaji funkcije želuca fizički su simptomi

Prema najnovijim podacima Svetske zdravstvene organizacije, oko 322 miliona ljudi širom sveta pati od depresije, što znači da se čak svaki 25. stanovnik planete suočava s tim zdravstvenim problemom. Ona je glavni uzrok 800.000 samoubistava godišnje u svetu i predstavlja drugi vodeći uzrok smrti među mladima uzrasta od 15 do 25 godina. U Srbiji je svaka četvrta osoba  depresivna.

Nije PMS ni stres

- Depresija je mentalna bolest koja uključuje osećanje tuge, beznađa ili bespomoćnosti u trajanju od dve ili više nedelja. Često je prati gubitak interesovanja za život, smanjena energija, osećaj bezvrednosti ili nemogućnost da se obavljaju poslovi koji su se pre radili s lakoćom, zbog nedostatka koncentracije. Neke depresivne osobe uopšte ne osećaju tugu, već apatiju, sve im postaje sivo i jednolično. Ne uzbuđuju ih više ni dobre ni loše vesti - objašnjava naša sagovornica.

Određeni događaji, kao što su smrt bliske osobe, prekid ljubavne veze, gubitak posla i slično dovode do depresije kao reakcije. Međutim, ukoliko to stanje traje dugo, ili je intenzivno, može se govoriti i o depresivnoj ličnosti koja je sklona tome da veruje da je prepuštena na milost i nemilost teškim životnim okolnostima i da je nemoćna da išta preduzme protiv njih. Istovremeno krivi sebe za to i svoju ljutnju okreće prema sebi. Možda najuočljivija odlika depresivne osobe jeste nedostatak samopoštovanja, procenjivanje sebe kao beskorisnog i gubitnika.

Ako vaše stanje prate misli da život nije vredan življenja, hitno potražite pomoć!

- Depresija nije isto što i tuga. Često čujemo tinejdžere ili čak odrasle ljude kako govore "u depresiji sam" i sutradan su opet normalni. Depresija nije privremeni osećaj da ste "u bedaku" zbog nekog nesrećnog događaja u vašem životu. Ona nije PMS ni stres. Nije ni lenjost ili slabost karaktera. To je opasna mentalna bolest koja može da znatno unazadi kvalitet života ako se ne leči na vreme. Jako depresivni ljudi često skrivaju svoja osećanja i nastoje da ih drugi vide kao normalne, dok iznutra pate i osećaju samoću i nerazumevanje - naglašava Ana Perišić.

Depresija je praćena telesnim simptomima kao sto su: gubitak apetita, nesanica, brzo zamaranje, smanjenje seksualne želje, poremećaj funkcije želuca... Ako vaše stanje prate misli da život nije vredan življenja, hitno potražite pomoć!

Instantgram

S kolena na koleno

Na stresne situacije se inače može reagovati na tri načina koji proističu iz osnovne reakcije "bori se ili beži". Neko se bori, neko beži, a neko se jednostavno parališe, zaledi. Suicidalne osobe su sklone da na ovakve situacije reaguju bežanjem od problema. Ipak, nisu sve depresivne osobe samoubilački nastrojene, niti svako reaguje na teške stresne situacije suicidom.

Značaj neurotransmitera

Naučnici su pronašli razlike u mozgu ljudi koji su depresivni i onih koji nisu. Recimo, hipokampus, maleni deo mozga presudan za čuvanje sećanja, često je manji kod osoba sa istorijom depresije. Manji hipokampus ima manje receptora za serotonin, neurotransmiter (popularno nazivan hormon) koji nam daje osećaj smirenosti i zadovoljstva. U igri su i mnogi drugi neurotransmiteri kao što je dopamin ili noradrenalin. Iako još nije jasno zašto depresivni ljudi imaju manji hipokampus (postoji nekoliko teorija), jedna stvar je jasna - depresija je kompleksna bolest na koju utiču mnogi faktori.

- Fizičko, seksualno ili emocionalno zlostavljanje u prošlosti može rezultirati depresijom kasnije u životu. Neki lekovi koji se koriste za lečenje visokog krvnog pritiska, kao što su beta-blokatori ili "rezerpin" mogu povećati rizik od pojave depresije. Neki ljudi imaju porodičnu istoriju depresije i mogu je dobiti bez nekog posebnog razloga. Takođe, oko 30 odsto zavisnika od alkohola ili drugih štetnih supstanci ima tešku kliničku depresiju - navodi klinički psiholog.

Svetlo na kraju tunela

Ako mislite da će depresiju izlečiti neko čudo bez vaše intervencije, grdno se varate. Čekanje i odlaganje lečenja jeste najgora stvar koju možete da uradite.

90
odsto pacijenata reaguje pozitivno na razne oblike lečenja

- Iako se tako ne čini depresivnim osobama, u pitanju je vrlo izlečiva bolest. Do 90 odsto pacijenata reaguje pozitivno na razne oblike lečenja. Nekada je psihoterapija ili odlazak kod psihologa na savetovanje sve što je potrebno, a pored toga postoji široka lepeza antidepresiva i drugih alternativa za lečenje depresije. Najsigurniji put ka izlečenju jeste odlazak kod psihijatra ili psihologa, što je ujedno i preporuka, mada postoje i alternative - kaže naša sagovornica. Ona navodi šest koraka, koji su, između ostalog, razlog što ljudi u afričkim plemenima nisu depresivni iako žive u višestruko gorim uslovima nego mi:

Shutterstock

# konzumirajte omega-3 masne kiseline
# prestanite da razmišljate o negativnim stvarima kad ste sami
# izlažite se prirodnom svetlu u dovoljnoj meri
# stimulišite hormone za dobro raspoloženje putem vežbanja
# provodite vreme u društvu i uspostavite pozitivne odnose s ljudima
# spavajte dovoljno i u redovnim intervalima.

- Jednom prilikom sam pitala svoju pacijentkinju koja boluje od depresije zašto ne obuče svoju omiljenu odeću, našminka se, namesti frizuru, jednom rečju, zašto se ne dotera, na šta mi je odgovorila da nema volje. Želim da naglasim da je volja uvek prisutna kod čoveka, što ne znači da je i pravilno usmerena. Ova žena je volju usmerila ka tami, a moj savet je da birate svetlo - sugeriše Ana, i dodaje:

- Jedna rečenica, koja je lek za sve životne boljke, glasi: sve potiče iz glave. Vi birate kako ćete misliti, kako ćete se osećati, kako ćete reagovati na nešto. Ne postoji neizlečiva bolest, već samo neizlečiv čovek koji bira da bude bolestan. Preusmerite sopstvenu volju. Usmerite svoj put ka boljitku, ka zdravlju, a ne ka bolesti.

 


Tagovi:

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

Izbori 2024

Vesti

TV

Šta će biti sa parkovima po Beogradu? Opozicija pokušava da manipuliše građanima!
Live TV

Šta će biti sa parkovima po Beogradu? Opozicija pokušava da manipuliše građanima!

Pred beogradske izbore članovi opozicije pokušavaju da izmanipulišu građane Beograda. Malo, malo dižu paniku netačnim informacijama: tvrde da će pešački prelazi nestati sa mesta na kojima su neophodni, spinuju da je država dozvolila građenje stambenog objekta na mestu dečijeg parka, dižu paniku gde je nema. Sa druge strane, kada zađete među građane i kada popričate sa njima uglavnom komentarišu da Beograd nikada lepše nije izgledao. Gost "Info jutra" bio je glavni gradski urbanista Marko Stojčić sa kojim smo razgovarali o EXPU koji će se održati u Beogradu 2027. godine, ali i drugim važnim temama vezanim za naš glavni grad.

28.03.2024

10:35

Dinko Gruhonjić decu od 8 godina nazivao genocidnim! Nikada neće odgovarati za svoje reči jer je duboka država!
Live TV

Dinko Gruhonjić decu od 8 godina nazivao genocidnim! Nikada neće odgovarati za svoje reči jer je duboka država!

Predsenik Srbije Aleksandar Vučić kaže da su vitalni nacionalni interesi naše zemlje ugroženi. "U ovom trenutku, nije lako da kažem kakve smo vesti dobili u poslednjih 48 sati. Direktno nam ugrožavaju vitalne nacionalne interese i Srbije i Srpske. Narednih dana upoznaću narod Srbije sa svim izazovima koji su pred nama. Biće teško, najteže do sad. Borićemo se. Pobediće Srbija", napisao je Vučić na svom Instagram profilu. Na ovu temu u "Info jutru" govorio je novinar Tomislav Lovreković.

28.03.2024

10:11

Potpukovnik protivvazduhoplovne odbrane o obaranju "nevidljivog": Prva dva pokušaja bila su neuspešna, ali nismo gubili nadu! (VIDEO)
Live TV

Potpukovnik protivvazduhoplovne odbrane o obaranju "nevidljivog": Prva dva pokušaja bila su neuspešna, ali nismo gubili nadu! (VIDEO)

Na današnji dan pre 25 godine, četvrte noći NATO agresije na našu zemlju, Vojska Jugoslavije oborila je američki bombarder F-117A. Do tada se smatralo da ovaj tip aviona, koji je zbog smanjenog radarskog odraza zvan „nevidljivi”, nije moguće locirati na nebu. Ipak, to je uspelo Trećem raketnom divizionu 250. raketne brigade Vojske Jugoslavije, 27. marta 1999. u 20.42 časa. Dva projektila tipa „neva” ispaljena su iz atara Šimanovaca, a jedan je pogodio F-117A, koji se posle bombardovanja podzemnog komandnog centra u brdu Straževica u Beogradu zaputio ka vazdušnom prostoru Mađarske. Letelica u plamenu sunovratila se na njive u ataru sremskog sela Buđanovci. Pilot se katapultirao i prizemljio pomoću padobrana. Ostaci oborenog F-117A „noćni soko”, što je pun naziv aviona, danas se čuvaju u Muzeju vazduhoplovstva, kao trofej kojim nijedna vojska na svetu ne može da se podiči. O ovom poduhvatu Vojske Jugoslavije za Informer TV govorio je Đorđe Aničić, potpukovnik protivvazdušne odbrane, u emisiji "Info jutro".

27.03.2024

10:15

JOŠ TV VESTI

Hronika

Sport

Planeta

Zabava

JOŠ Zabava VESTI

Džet set

Srbija