• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA

Autor: Ljubav&Zdravlje/J.Živković

17.02.2019

19:20

NEKOM ZDRAVLJE, NEKOM MUKA: Sve zablude o mleku - da li ga piti ili ne?

Ljubav

NEKOM ZDRAVLJE, NEKOM MUKA: Sve zablude o mleku - da li ga piti ili ne?

Podeli vest

Čovek je jedini sisar koji pije mleko celog života, i to mleko druge vrste sisara. Da li je to dobro ili loše? I da li je zdravije mleko ili mlečni proizvodi, za "Ljubav i zdravlje" otkrivaju poznati nutricionisti

Poslednjih godina mnogo se polemiše oko toga da li je mleko korisno ili štetno za ljudski organizam. Sprovedeno je mnogo studija, a potrošači ostaju zbunjeni - da li da veruju proizvođačima, koji tvrde da je dobro piti ga celog života, ili onima koji tvrde da mleko treba piti samo u doba odrastanja, a kasnije ga isključiti iz upotrebe i konzumirati samo fermentisane mlečne proizvode.

Postoji i mnogo zanimljivih rezultata koji govore o tome koji ljudi na planeti kada i kako treba ili ne treba da piju mleko, a zanimljiva je i istorija upotrebe mleka kao hrane. Jer, mleko nije oduvek bilo hrana.

Čuvena je ona priča o arheologu Piteru Boguckom, profesoru na Univerzitetu Prinston, koji je još sedamdesetih godina prošlog veka na jednom arheološkom nalazištu u Poljskoj pronašao grnčariju staru oko 7.000 godina. Nađene su posudice sa poklopcem koji je imao rupice. Nešto slično arheolog Bogucki video je u domu svojih prijatelja i oni su mu objasnili da je to posuda za sirenje. Tek 2011. godine, kada su analizirani ostaci masti u glini ovih posudica, potvrđeno je da je grnčarija iz Poljske korišćena za pravljenje sira, i da je najstarija u svetu koja je u te svrhe korišćena... Dakle, davnih dana mleko se prerađivalo, jer kao čisto, ljudi nisu mogli da ga podnesu.

KOJE MLEKO JE ZDRAVIJE: Punomasno ili obrano?

Tolerancija

Mleko je uglavnom bilo toksin. Ljudi ga nisu oduvek koristili u ishrani. Bacalo se, jer ljudima nije prijalo. Čak i danas veliki procenat ljudske populacije ima problem da svari mleko. To je zato što čovek tokom odrastanja postepeno gubi sposobnost da vari laktozu, mlečni šećer, koji čini od dva do 8 odsto čvrste supstance u mleku. Za varenje laktoze potreban je enzim laktaza, koji se sve manje proizvodi kako se dete (kao i drugi sisari) odvikava od dojenja, da bi u nekom trenutku potpuno prestalo da ga toleriše. Zbog toga čak i danas u mnogim delovima sveta čovek mleko ne konzumira posle ranog detinjstva, odnosno perioda sisanja. Ima ljudi koji nikada nisu pili neko drugo mleko osim majčinog.

Foto: Shutterstock

Mutacija

Ali, da bi mleko opstalo, da ga ne bi bacali, davnih dana, stočari su naučili da mleko prilagode ljudima - pravili su fermentisane mlečne proizvode u kojima je sadržaj laktoze znatno manji. Hiljadama godina kasnije u Evropi se raširila genetska mutacija koja je omogućila da i odrasli proizvode laktazu. Naučnici su čak uspeli da utvrde da je mutacija nastala pre oko 7.500 godina na tlu današnje Mađarske. Mutacija se raširila po Evropi, pa zahvaljujući tome danas u Evropi, za razliku od ostatka sveta, veliki procenat ljudi ima toleranciju na laktozu i može da pije mleko celog života. Smatra se da u svetu danas oko 35 odsto ljudi može da vari laktozu i nakon uzrasta od sedam ili osam godina.

ZAČINITE JELA CIMETOM i regulisaćete šećer, trigliceride, holesterol...

Oni koji su netolerantni na laktozu imaju veoma neprijatne probleme nalik dezinteriji, ukoliko piju mleko. Zato je i nastao taj mali "rat" među nutricionistima. Jedni tvrde da je mleko dobro piti, a drugi da su bolji fermentisani proizvodi.

Foto: pexels.com

Nasleđen gen

- Mleko, kao i mlečni proizvodi, sastavni je deo svakodnevnog jelovnika. Ako i ne pijete mleko, sigurno jedete neke mlečne proizvode. Kod nas su posebno sirevi sastavni deo ishrane. Pored toga, ono je u sastavu mnogih proizvoda koji se veoma često konzumiraju: u čokoladi ili kao mleko u prahu u raznim suhomesnatim proizvodima. Mnogo se vodi polemike oko toga treba ili ne treba piti mleko - kaže za "Ljubav i zdravlje" Branka Mirković, nutricionista i dodaje:

- Mi spadamo u 30 odsto svetske populacije koje je pre više hiljada godina imalo genetsku mutaciju i nastavilo da proizvodi enzim za laktozu i u zrelom dobu, te možemo da koristimo mleko i mlečne proizvode. Netolerancija na laktozu se pokazuje ako se posle konzumiranja mleka ili mlečnih proizvoda pojavi nadutost, problemi sa varenjem i u digestivnom traktu, česte stolice ili zatvor. Ako nemate te simptome, slobodno nastavite da konzumirate mleko i mlečne proizvode. To znači da sve korisne proteine iz mleka možete da iskoristite i da nesmetano uživate u mleku i mlečnim proizvodima. Ako su vaši roditelji, bake i deke nesmetano uživali u mleku, sigurno ste nasledili mutirajući gen. Ko nije, mora da se zadovolji surogatima i raznim napicima bele boje koji se neopravdano zovu mleko: sojino mleko, pirinčano mleko, bademovo mleko... - kaže nutricionista Branka Mirković.

ZABORAVITE NA PREJEDANJE: Kako da odredite svoju idelanu porciju?

Dobre strane

O tome šta sve dobro mleko sadrži i zašto je dobro Branka Mitrović kaže:

- Mleko je bogato raznim nutrijentima, mineralima, vitaminima i proteinima. Najčešće se koristi kravlje mleko, kao i proizvodi od kravljeg mleka. Ono ima manje šećera, a više proteina. Razlikujemo polutrajne i manje masne mlečne proizvode, i to pre svega kiselo mleko, jogurt i kefir. To su kiseli napici koji se kod nas svakodnevno konzumiraju. Ako su u prirodnom obliku bez nepotrebnog oduzimanja masnoće, oni su veoma zdravi, ali ako su sa sniženim procentom masnoće, dodaju im se ugljeni hidrati radi zgušnjavanja i tada proizvod menja svoje osobine. Posebno treba biti obazriv sa voćnim jogurtima, u koje se dodaju različiti nepotrebni dodaci koji podižu kalorijsku vrednost, pa sadrže više ugljenih hidrata, posebno šećera. Da bi duže održali svežinu, dodaju im se različiti aditivi, emulgatori i pojačivači ukusa. Tako proizvod postaje manje kvalitetan. Najbolje je da sami pripremate voćne jogurte tako što ćete dodati voće u čisti jogurt.

Foto: Shutterstock

Bolji je jogurt?

Nutricionista Jovana Srejić kaže da je uvek bolje koristiti mlečne proizvode, a ne mleko.

ŠTA SU TO POLIFENOLI? Recepti za brze i ukusne obroke pune zdravlja!

- Laktoza može nekim ljudima da smeta, kako starimo, smanjuje se tolerancija na laktozu. Bolje podnosimo mleko sa 20 godina nego sa 40 ili 50. Uvek su postojale dve struje: one koje su protiv i koje su za mleko. Ali i dalje ostaje činjenica da je mleko najbolji izvor kalcijuma. Ja svima savetujem da koriste mlečne proizvode - jogurt i kefir. I to zbog probiotskih bakterija. Sve što ima mleko sadrže i mlečni proizvodi, ali u njima ima manje laktoze, jer se ona razgradi i lakše se vari. Imate onu priču da je mleko od svake životinje prilagođeno za tu vrstu. Naše humano mleko je drugačije strukture od strukture mleka krave, koje mi pijemo celog života. Jedini smo sisari koji piju mleko druge vrste životinja. Na kraju balade, svako treba da čini ono što mu prija. Ja se držim fermentisanih proizvoda, a neka nova istraživanja će možda pokazati da i njih čovek treba potpuno da izbaci. Na primer, keto ishrana nije bila korisna, savetovalo se da se ne koristi ovaj vid ishrane, a sada se kaže da je i te kako korisna - kaže za "Ljubav i zdravlje" Jovana Srejić, nutricionista.
 


Tagovi:

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

Izbori 2024

Vesti

TV

JOŠ TV VESTI

Hronika

Sport

Planeta

Zabava

JOŠ Zabava VESTI

Džet set

Srbija