NAFTA NAM VIŠE NE TREBA - STIGAO JE VODONIK - MNOGO JE BOLJI, A CENA MU JE BESMISLENA! Ovo je veća energetska revolucija od pronalaska crnog zlata? Već imamo automobile, vozove...
Podeli vest
Električna vozila - elektromobili - već su u modi, ali je potpuno jasno da će njihova upotreba biti ograničena. Jer, slabo su prilagođeni za prevoz na velike udaljenosti, a na avione sa elektromotorima možete potpuno zaboraviti. Takvi avioni će još dugo biti hobi bogatijih entuzijasta...
Međutim: vodonik, barem u teoriji, omogućava rešavanje svih problema. I to: jednim potezom jer ima veliku pogonsku snagu, a ne oslobađa pri sagorevanju štetne gasove (ugljen-dioksid).
Prelazak na ekološki čiste izvore energije može Evropu dovesti do energetske katastrofe već ove zime, piše Forbs
05.10.2021
09:24
Samo, i u njegovom slučaju ipak postoji ne jedno „ali".
U prirodi ga u čistom obliku nema u komercijalnim količinama, pa se mora se proizvesti veštački, a na to se troši „prljava energija".
Najpoznatiji metod njegovog dobijanja je elektroliza vode: pri kojoj se molekuli vode se razdvajaju na atome vodonika i kiseonika, koji se zatim kombinuju u parovima pa formiraju molekule tih gasova.
Prednost ove metode je potpuno odsustvo štetnog otpada. Nedostatak je visoka cena. Čak i uz upotrebu jeftine nuklearne energije, cena 1 kilograma vodonika dostiže oko 4-6 dolara. A kada se koristi električna energija iz solarnih ili vetroelektrana - cena kilograma vodonika stiže do kosmičkih 13-15 dolara po kilogramu!
A vodonik može postati prava alternativa ugljovodoničnoj energiji samo ako se elektroliza obavlja po ceni koja ne prelazi 4 dolara.
Vodonik se može dobiti mešanjem uglja ili gasa sa parom i zagrevanjem na 1.000 stepeni Celzijusa bez kiseonika. Ovom metodom cena kilograma vodonika pada na 2-3 dolara po kilogramu, što je već na granici isplativosti.
Ali pri tom se pored vodonika oslobađa i ugljendioksid ili njegov srodnik, ugljenmonoksid.
Isti nedostatak ima i dobijanje vodonika iz biomase.
Metode vezane za biološke procese smatraju se najperspektivnijim: neke bakterije i alge tokom života proizvode vodonik. U ovoj oblasti, trenutno su u toku aktivna istraživanja u Sjedinjenim Državama, Japanu i drugim zemljama.
Vodonik se može koristiti u iste svrhe kao i prirodni gas, a pri sagorevanju oslobađa veću toplotu.
U transportu se već dosta široko koristi.
Automobile sa pogonom na vodonik već su razvili mnogi automobilski koncerni kao što su Toyota, Nissan, Hyundai, BMW, Audi, Ford i drugi. Na primer, već se proizvodi Ford E450 koji pokreće vodonik, a BMW prodaje Hydrogen 7 sa motorom koji može koristiti i benzin i vodonik.
Australija je jedan od lidera u proizvodnji vodonika
Po ulicama Londona već se kreću avtobusi Mercedes Benz Citaro na vodonik, a 2022-ge će pojaviti slični - koje će proizvoditi ruska firma KamAZ - na ulicama Moskve.
U Danskoj voz koji pokreće vodonik već nekoliko godina saobraća između Vemba i Lemviga.
U Nemačkoj je prvi voz na vodonik krenuo 2018. godine.
Francuska planira da uvede u saobraćaj 12 takvih vozova u Burgundijei, Franš-Komt i Akvitaniji.
Airbus namerava da od 2035. godine počne da proizvodi avione sa motorima na vodonik za 100-200 putnika i sa preletom do 3.700 km bez dopunjavanja gorivom.
Grejanje?
Vodonik se može sagorevati u kotlovima za toplu vodu i sličnim kotlovima na isti način kao i prirodni gas. Odgovarajuća postrojenja već se proizvode u SAD -u, Kini, Japanu, Kanadi i Rusiji.
Po pravilu, takve uređaji ne proizvode samo toplotu, već i električnu energiju.
Stručnjaci Saveta za vodonik veruju da će do 2050. godine vodonik davati 18% ukupne energije u svetu, da će se njegova godišnja potrošnja povećati sa sadašnjih 100 miliona tona na 370, a 2100. godine - na 800 miliona tona.
Taj put neće biti lak jer će zahtevati ne samo tehnologije za najjeftiniju moguću proizvodnju vodonika, već i infrastrukturu za njegov transport: cevovode, cisterne, vodonične terminale, pumpe i još mnogo toga.
Postoje i čisto tehnički problemi. Zbog male gustine ovog gasa, transport vodonika će zahtevati znatno veće cisterne. Osim toga, vodonik daje mnogo veću temperaturu (2.800) nego metan (2.000 stepeni), što će zahtevati masovnu upotrebu materijala otpornih na toplotu.
Takođe, zbog velike eksplozivnosti vodonika, biće potreban znatno veći nivo sigurnosti pri rukovanju njime.
Vladini programi za razvoj energije vodonika već postoje u SAD, EU, Kini, Japanu, Indiji i Rusiji koja planira da do 2024. godine izvozi do 33,4 miliona tona vodonika, a do 2030. da zauzme najmanje 20% svetskog tržišta ove vrste goriva.
Evropska unija planira da do 2024. poveća kapacitete za proizvodnju vodonika sa sadašnjih 0,1 na 6 gigavata, a da do 2030. dostigne 40 gigavata godine (500 gigavata do 2050. godine).
Generalno, obim ulaganja u energiju vodonika u svetu do 2050. treba da dostignu oko 500 milijardi dolara.
Naučnici već nazivaju tekuće procese pretečom nove energetske revolucije, koja će promeniti svet ne manje od prelaska sa uglja na naftu u prvoj polovini 20. veka ili masovnog širenja nuklearne energije u njegovoj drugoj polovini.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
NIKOLALONDONKRAJINA
pre 2 godine
Bit ce skuplji od dizela i petrola. A tek automobili ?
Poslanik Vrhovne rade Aleksandar Dubinski, koji se nalazi u pritvoru u Ukrajini zbog sumnje za izdaju, rekao je da kijevske vlasti u maju očekuju izuzetno negativna dešavanja u zemlji, o čemu, prema njegovom mišljenju, svedoči sve veća cenzura društvenih mreža.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da će ljudi u Ukrajini dovesti u pitanje legitimitet predsednika Volodimira Zelenskog, dodajući da veruje da je njegova sudbina “zapečaćena”.
Mandatar za izbor Vlade Srbije Miloš Vučević ocenio je danas da priča dela opozicije o bojkotu izbora za njega nije ništa drugo osim rašomonijada i ocenio da to što neko bira gde će izaći, a gde neće ne znači ništa drugo osim da procenjuju gde bi možda mogli da pobede i gde mogu da kontrolišu svoje odbore.
Mandatar za sastav nove Vlade Miloš Vučević rekao je danas posle sednice Predsedništva SNS da za predstojeće lokalne izbore neće biti moguće glasanje po mestu boravišta, kao što je to bilo moguće za republičke izbore.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je da je razgovor između vlasti i opozicije lekovit za parlament, a da je pristojan dijalog političkih stranaka koje drugačije misle nešto što političari duguju svim građanima Srbije, bez obzira na to da li su oni glasali za vlast, opoziciju ili možda nisu uopšte izašli na izbore.
Uzdanica Đilasove koalicije "Srbija protiv nasilja" ponovo je pokušala da javnosti prikaže lažnu sliku i prisvoji pobedu koju opocija na decembarskim izborima u Beogradu nije dobila!
Analitičar Srđan Barac ocenio je danas da Srbiji tek predstoji teška diplomatska bitka i da se Srbija ne nalazi na kursu ni Istoka ni Zapada, već na svom i da opstaje u tom pravcu.
Direktor Kancelarije za KiM Petar Petković istakao je danas, reagujući na izjavu premijera privremenih prištinskih institucija Aljbina Kurtija da dinar kao sredstvo plaćanja na KiM "pripada prošlom veku''.
Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje osigurava na penzijsko i invalidsko osiguranje sva lica koja su po Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju obavezno osigurana i koja su se uključila u ovo osiguranje, bez obzira na to da li su u pitanju zaposleni, osiguranici samostalnih delatnosti ili poljoprivrednici.
Šiptarski ekstremisti predvođeni Kurtijem i Vjosom Osmani hoće da naprave novu Srebrenicu na Kosovu i Metohiji. Samo čekaju da se prizna sramna rezolucija i prihvatanje Kosova i Metohije u Savet Evrope da bi mogli da tuže Srbiju. Na ovu, ali i na druge važne teme u "Info večeri" govorili su Gavrilo Kovačević, predsednik opštine Zemun i Vladimir Kljajić, politikolog. Uživo u program putem vajber uključenja javio se pukovnik Milan Jolović koji je komentarisao moguće donošenje sramne rezolucije o Srebrenici.
Miloš Vučević predložio je ministre za buduću Vladu. O budućim ministrima, o izborima 2. juna, ali i o drugim važnim temama, u "Dnevniku" je govorio Ivan Miletić, ekspert za odbranu i bezbednost.
Velika partija šaha se i dalje igra. Postavlja se pitanje čije figurice su u boljoj pozicji. O ratu u Ukrajini govorili su Na ovu temu u emisiji "Rat uživo" govorili su prof. dr Stevica Deđanski iz Centra za razvoj međunarodne saradnje i Darko Obradović, Forum za strateške analize. U program se, putem vajber uključenja, uživo uključio i analitičar prof. dr Sergej Boljevič.
Napadi na Srbiju dolaze sa svih strana. Najnoviji napad dolazi iz Vojvodine. Ko nam nameće vojvođansku naciju? Na ovu temu govorili su istoričar Jovan Pejin i Ljubomir Đurić iz Centra za Nacionalnu politiku.
Godišnjica stravičnog masakra koji se dogodio u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" na Vračaru, kada je dečak-ubica Kosta Kecmanović uleteo u školu i ubio devetoro dece i čuvara ove obrazovne ustanove, biće obeležena za tri dana.
Više javno tužilaštvo u Pančevu je danas donelo naredbu o sprovođenju istrage protiv osumnjičenog D. B. (39) iz Alibunara zbog sumnje da je neutvrđenog dana u periodu od 27. aprila do 29. aprila ove godine primenom nasilja ugrozio telesni integritet svoje vanbračne partnerke D. S. (42) iz Jabuke tako što ju je u kući u kojoj su živeli u Alibunaru, u Ulici Save Munćana, šakama stegao za vrat usled čega je nastupila smrt oštećene, saopštio je MUP.
Privremeno oduzimanje vozila, mera koju smo počeli da sprovodimo od sredine februara ove godine, predstavlja pun pogodak i jednu od najozbiljnijih izmena u Zakonu o bezbednosti saobraćaja. Nismo očekivali da ćemo za vrlo kratko vreme oduzeti veliki broj vozila i čini mi se da će toga tek biti. Molim sve vozače da obrate pažnju na saobraćajne propise i ne dozvole sebi da u dužem vremenskom roku ostanu bez auta.
Uprava policije Crne Gore objavila je video-snimak na kom se vidi dovođenje Duška Kneževića u Crnu Goru i tok njegove ekstradicije sa aerodroma do Višeg suda u Podgorici.
Drama na "Alijanc areni", Bajern umalo do preokreta, ali je Vinisijus Žunior doneo izjednačenje Realu! Fudbaleri Bajerna odigrali su nerešeno sa Real Madridom 2:2 (0:1) u prvom meču polufinala Lige šampiona.
Trener košarkaša Partizana Željko Obradović čestitao je svojim izbranicima na pobedi protiv Budućnosti uz konstatanciju da je uprkos velikom broju grešaka njegov tim vodio 38 minuta i sve vreme kontrolisao rezultat.
Košarkaši Partizana poveli su u polufinalnoj seriji ABA lige, pošto su večeras u Beogradskoj areni pobedili ekipu Budućnosti sa 78:67 (27:16, 14:13, 18:18, 19:20).
Sezona roštilja je počela, a nijedna prava prvomajska gozba ne može proći bez "barbikju" sosa. Da bi meso bilo kao iz restorana donosimo vam recept po kom ćete napraviti savršen domaći BBQ sos i to za duplo manje pare nego da ga kupite u trgovini.
Osim brojnih vernika, blagodeti, isceljenje i snagu molitve u Miljkovom manastiru sa Hramom Vavedenje Presvete Bogorice u Gložanu, osetila je i monahinja Mihaila, koja je u ovu svetinju došla 2011. godine da bi se, kako kaže, "odužila koliko bude mogla svim svecima, a naročito svetom Amvrosiju".
Najmlađi stanovnici zoološkog vrta na Paliću, blizanci prstenorepi lemuri, rođeni sredinom februara, još su bez imena. Uprava zoološkog vrta pozvala je posetioce i ljubitelje životinja budu kumovi..
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.