IDEMO OVAKO, RUSIJA ĆE POVUĆI VOJSKU SA KRIMA, A AMERI ZATVORITI BONDSTIL I NAPUSTITI TEKSAS! Moskva skinula rukavice, poruke Vašingtonu su...
Podeli vest
Kao što SAD traže od Rusije da povuče vojsku sa Krima, tako Moskva može da zahteva od Vašingtona povlačenje trupa iz Teksasa. Ako Vašington traži povlačenje mirovnjaka iz Pridnjestrovlja, Rusija može zatražiti zatvaranje Bondstila na KiM i povlačenje trupa iz te južne srpske pokrajine
Tako je ruski ekspert Konstantin Sivkov prokomentarisao odgovor SAD i NATO-a na predloge Rusije o bezbednosnim garancijama, koje je objavio španski list „Pais".
Amerika ne može da vodi više operacija širom sveta istovremeno, sve dok traje njena operacija protiv Rusije na istoku Evrope i sučeljavanje sa Kinom na Dalekom istoku. Zato u pojedinim regionima koristi usluge svojih saveznika. U tom smislu treba posmatrati i najavu Velike Britanije da će pojačati vojni angažman u BiH
02.02.2022
22:00
Ruska stručna javnost je saglasna u oceni da odgovori SAD i NATO-a nimalo ne izgledaju diplomatski i konstruktivno, jer se ignorišu ključni zahtevi Moskve, poput onog da se infrastruktura NATO-a vrati na granice iz 1997. godine.
Utisak je da se sva krivica za probleme u svetu, a koje izazivaju SAD i njihovi saveznici, jednostavno prebacuje na Rusiju. Takođe, stiče se utisak da je Zapad spreman na određene dogovore, ali pod uslovom da Rusija deeskalira situaciju u Ukrajini. Pred Moskvu se unapred stavljaju neprihvatljivi uslovi, pošto Rusija uopšte i ne stoji iza eskalacije u Ukrajini, već se, naprotiv, zalaže za poštovanje Minskih sporazuma, stabilizaciju situacije toj zemlji i očuvanje mira.
Konkretno, iz dokumenata sledi da su SAD i NATO ponudili Rusiji dijalog o kontroli naoružanja i merama za sprečavanje incidenata u zamenu za deeskalaciju u Ukrajini i povlačenje ruskih trupa i mirovnih snaga sa Krima, Pridnjestrovlja, Južne Osetije i Abhazije.
Ruski ekspert Konstantin Sivkov ističe da su takvi zahtevi neprihvatljivi i da treba poći od činjenice da je Krim deo Rusije, pa samim tim Moskva ne može da povuče vojsku sa svoje teritorije.
- Krim se prisajedinio Rusiji bez borbe, a na osnovu odluke žitelja Krima, koju su iskazali na referendumu na kome je više od 95 odsto stanovništva glasalo za povratak u sastav Rusiji. Dakle, apsolutno neadekvatni zahtevi - ističe Sivkov.
Ekspert podseća da su nakon oružane agresije Tbilisija na Chinvali u avgustu 2008. godine Abhazija i Južna Osetija dobile nezavisnost, koju su priznale Rusija i niz drugih zemalja, dok su ruski mirovnjaci uspeli da zaustave sukob u Pridnjestrovlju.
- Priznali smo Južnu Osetiju i Abhaziju, gde imamo svoje baze zasnovane na dogovoru o međusobnoj saradnji, dok samo u Pridnjestrovlju imamo mirovnjake… Zato sada i mi možemo da kažemo - hajde, mi ćemo povući trupe iz Pridnjestrovlja, iz Južne Osetije i Abhazije, ali vi obnovite Jugoslaviju u potpunosti. Povucite svoje trupe iz Hrvatske, iz Bosne i Hercegovine, sklonite trupe sa KiM, koje ste takođe bombardovali i čije ste separatiste naoružavali. Hajde, da počnemo od toga - ističe Sivkov.
Ekspert dodaje da bi povlačenje ruske vojske za narode Pridnjestrovlja, Abhazije i Južne Osetije bilo izdaja.
„Tomahavci" u Evropi - direktna pretnja Rusiji
SAD su zahtevale da se ne objavi tekst odgovora o bezbednosnim garancijama, što je Rusija prihvatila, ali su se dva dokumenta na engleskom jeziku (odgovor Alijanse na četiri stranice i odgovor Vašingtona na pet stranica) pojavila u medijima, što je u ruskim političkim krugovima pokrenulo pitanje poštovanja diplomatske etike od strane SAD i NATO-a.
Prema jednoj od tačaka dokumenta, vrata za ulazak Ukrajine u NATO ostaju otvorena, što je za Rusiju neprihvatljivo, a ruski predsednik Vladimir Putin je ranije upozorio da bi ulazak Ukrajine u NATO stvorio opasnost od izbijanja vojnog sukoba između Rusije i Alijanse zbog Krima.
Osim toga, Vašington nije u potpunosti uzeo u obzir predloge ruske strane, a „spremnost" Zapada da razgovara o kontroli naoružanja je sporna, s obzirom da se i ranije postignuti dogovori ne sprovode.
Takođe, u dokumentu se navodi da su SAD spremne da razmotre mogućnost potpisivanja sporazuma sa Rusijom o bezbednosnim pitanjima od zajedničkog interesa. SAD i NATO su izjavili da će se uzdržati od raspoređivanja nuklearnog oružja u Istočnoj Evropi i da su SAD spremne na dijalog sa Rusijom o mehanizmu koji će omogućiti da se potvrdi nerazmeštanje krstarećih raketa „Tomahavk" u Rumuniji i Poljskoj, ali tek nakon dogovora sa saveznicima u bloku i pod uslovom da Rusija pristane na recipročne mere i uvid u svoje dve raketne baze.
Sivkov ocenjuje da je vojna inspekcija „dobra stvar" u kontekstu povećanja mera za izgradnju poverenja, ali ostaje problem što se protivraketni sistemi „Edžis ašor" sa lanserima Mk-41 u bazama u Evropi za kratko vreme iz odbrambenih mogu pretvoriti u ofanzivne.
Još ako se ta infrastruktura pomeri dalje, ako se raketni sistemi SAD i NATO pojave u Ukrajini, onda će njihovo vreme leta do Moskve biti smanjeno na 7-10 minuta, a sa razmeštanjem hipersoničnog naoružanja - na pet.
- Da pojasnim, ako izvršimo proveru postojanja ili odsustva 'Tomahavka' na MK-41 u Rumuniji i Poljskoj, ostaje pitanje šta će se dešavati posle te provere, pošto je instaliranje 'Tomahavka' na te lansere pitanje od nekoliko sati. Dakle, mi smo pogledali, a oni su potom zamenili. Promena softvera se takođe brzo može rešiti. S druge strane, ako oni žele da pogledaju naše lansere 'Iskander' i uvere se kakve rakete koristi - neka izvole, ali ako žele da im pokažemo nešto ozbiljnije, onda mislim da to ne treba raditi", kaže Sivkov, podsećajući da je ranije i predsednik Rusije Vladimir Putin predlagao Alijansi da se izvrše provere i utvrdi pravo stanje sistema „Edžis ašor" sa lanserima Mk-41 u bazama u Evropi i raketa 9M729 u objektima u Kalinjingradu.
Strategija globalizma i pritisci na Rusiju
Govoreći o daljem razvoju događaja oko bezbednosnih garancija, Sivkov nije optimističan.
- Cela ova priča oko Ukrajine diktirana je isključivo unutrašnjom političkom situacijom u SAD i Evropi i u službi je te iste unutrašnje politike. S druge strane, to je strategija globalizma, globalnih sila. Dakle, sve dok snage koje sada dominiraju u SAD, a Bajden je instrument globalista, to će se nastaviti - kaže Sivkov.
Ekspert napominje da je još devedesetih godina prošlog veka, kao oficir ruskog Generalštaba, predvideo ove događaje i neminovnost takvog razvoja događaja, a potom je 2008. godine napisao članak „Karakter trećeg svetskog rata: kakav će on biti", u kome je sve to opisao, navodeći da je sukob između Rusije i SAD, odnosno NATO-a, neizbežan.
- Dakle, sve je predvidivo i sasvim sigurno - konfrontacija će se nastaviti. Ovo je geopolitika. Sve dok SAD ne uspostave kontrolu nad Rusijom vršiće pritisak na nju. Pokušavaće ili da je unište ili da preuzmu kontrolu, nema druge. Bez toga globalisti ne mogu uspostaviti globalni svet koji grade, kao što je i Klaus Švab napisao u svojoj knjizi - kaže Sivkov.
On napominje da bi takav razvoj događaja mogao da izostane ako dođe do političkih promena u Americi.
Sivkov ponavlja da će se konfrontacija Moskve i Zapada nastaviti i da samo jaka i osnažena Rusija to može zaustaviti. On podseća da su ogromne tenzije postojale i između Sovjetskog Saveza i Amerike, sve dok SSSR nije stvorio nuklearnu trijadu koja je primorala Amerikance da sednu za pregovarački sto.
- Tada je postojao plan 'Dropšot', koji je predviđao nanošenje nuklearnog udara na 300 sovjetskih gradova radi njihovog uništenja. U to vreme su stalno narušavali naše teritorijalne vazdušne granice - mi smo obarali američke avione, a Amerikanci naše, čak i u neutralnim vodama. Događale su se strašne stvari. Zatim je došlo do direktnog rata u Koreji između SAD i Sovjetskog Saveza. Kada je SSSR dostigao tu moć koju je imao sve se završilo, jer su oni savršeno razumeli da će SAD stradati od jednog udara Sovjetskog Saveza - rekao je Sivkov.
Govoreći o daljim pregovorima Rusije sa SAD i NATO-om oko bezbednosnih garancija, ruski ekspert Andrej Kortunov ističe da Moskva neće „zalupiti vratima", ali istovremeno neće ni odustati od zahteva koje je iznela u svojim predlozima.
On takođe smatra i da neke od ideja iznete u odgovoru NATO-a i SAD zaslužuju pažnju, a to se pre svega odnosi na spremnost SAD da započnu dijalog sa Rusijom o kontroli naoružanja.
- To se, pre svega, tiče konkretnih pregovora, posebno u vezi sa moratorijumom na razmeštanje novih raketa srednjeg dometa od strane Rusije i SAD u Evropi, a takođe i pregovora o određenim vrstama vojnih aktivnosti između Rusije i NATO-a i oživljavanja Saveta Rusija-NATO. Sve ovo zaslužuje pažnju - smatra Kortunov.
Američki državni sekretar Entoni Blinken izjavio je da je Kina "dobavljač broj jedan" za ruski vojno-industrijski sektor i poručio da su SAD spremne da preduzmu dodatne mere da prekinu tu saradnju.
Od ranih jutarnji sati u vazdušnom prostoru nad međunarodnim vodama Crnog mora izvedeno je više letova aviona i bespilotnih letelica Pomorskog vazduhoplovstva i Mornarice SAD.
24.04.2024
13:40
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Amerika ne može da vodi više operacija širom sveta istovremeno, sve dok traje njena operacija protiv Rusije na istoku Evrope i sučeljavanje sa Kinom na Dalekom istoku. Zato u pojedinim regionima koristi usluge svojih saveznika. U tom smislu treba posmatrati i najavu Velike Britanije da će pojačati vojni angažman u BiH
Lista Dragan Marković Palma - Jedinstvena Srbija - Ivica Dačić - Socijalistička partija Srbije "Za domaćinsku Jagodinu" koja će se na lokalnim izborima u Jagodini 2. juna naći pod rednim brojem 1, započela je danas svoju predizbornu kampanju obilaskom sela Belica, Šantarovac i Bunar.
"Očekujem da će biti teška kampanja. Očekujem da odnesemo pobedu, ali za to je potrebno mnogo da radimo, zato što maj neće biti nimalo lak. Mi nemamo mnogo vremena za kampanju, zato što se bavimo ozbiljnim pitanjima od nacionalnog interesa", rekla je predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić za "Blic" TV.
Koalicija okupljena oko Srpske napredne stranke na listi "Aleksandar Vučić – Niš sutra" predala je noćas izbornu listu za predstojeće lokalne izbore u Nišu.
Srpska napredna stranka danas prikuplja potpise u Novom Sadu u Master centru Novosadskog sajma kao i u mesnim zajednicama u Futogu i Kaću, a velike gužve na lokaciji gde se glasovi prikupljaju govore da je izlaznost velika.
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić potpisao je podršku izbornoj listi SNS "Aleksandar Vučić - Vračar sutra" za izbore za Skupštinu gradske opštine Vračar.
Bivši šef BIA Aleksandar Vulin kaže da kampanja mržnje Dinka Gruhonjića koju vodi protiv Srbije, od Dubrovnika, Cetinja, pa preko Sarajeva, nije mera naše tolerancije, već mera našeg odsustva samopoštovanja.
Prosečne februarske plate u javnom sektoru su prema podacima Republičkog zavoda za statistiku iznosile 98.886 dinara što je za oko 4.700 dinara više od ukupnog republičkog proseka koji je iznosio 94.125 dinara.
Polovinom marta jе u okviru Zakona o rodnoj ravnopravnosti počеo da važi Pravilnik koji rеgulišе prava za nеplaćеni rad - onih koji radе, a nе dobijaju novčanu nadoknadu za to.
Tomislav Bokan, predsednik pokreta Dinara-Drina-Dunav i Tomo Lovrenković, novinar i politički aktivista gostovali su u emisiji "Info jutro" na Informer TV i diskutovali o srpskoj opoziciji.
Tomo Kovač, bivši ministar policije Republike Srpske i ekspert za bezbednost Dževad Galijašević analizirali su sramnu Rezoluciju o Srebrenici za Informer TV u emisiji "Info jutro".
Bratislav Jugović, član Glavnog odbora Srpske napredne stranke i Zoran Spasić iz Centra za bezbednosnu i međunarodnu politiku gostovali su u "Info jutru" Informer TV. Oni su govorili o opoziciji u Srbiji, a posebno o njenom delu okupljenom oko Dragana Đilasa.
Andrijana Arnautović iz Srpske radikalne stranke i potpredsednik Centra za nacionalnu politiku Ljubomir Đurić komentarisali su odnose Srbije i Kine tokom gostovanja u "Info jutru" Informer TV.
Od kontroverznog crnogorskog biznismena Branislava Brana Mićunovića (71), koji je preminuo u petak 19. aprila, oprostio se i bivši komadant Armije Bosne i Hercegovine, Naser Orić, koji je bio optužen za zločin nad ratnim zarobljenicima na području Srebrenice i Bratunca.
Ovlašćena službena lica Ministarstva unutrašnjih poslova Direkcije policije Policijske uprave za grad Beograd Uprave saobraćajne policije SPI za uviđaje saobraćajnih nezgoda, su po nalogu Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, 27. aprila ove godine odredila zadržavanje u trajanju od 48 sati Č.L. (21) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo protiv bezbednosti javnog saobraćaja.
Srđan Đoković, otac najboljeg tenisera sveta Novaka Đokovića, danas je primljen u Urgentni centar! Informaciju je preneo Kurir, a prema saznanjima Informera, otac prvog reketa sveta povredio je rame i zato je hospitalizovan!
Košarkaši Denver Nagetsa jutros su poraženi od Los Anđeles Lejkersa u gostima sa 119:108, a pre utakmice viđena je nesvakidašnja situacija, koja je može se reći itekako uticala da aktuelni prvak izgubi meč u "Kripto Areni".
Crvena zvezda planira da vrati golmana Milana Borjana (36) i kupi mladog Veljka Ilića (20) iz TSC-a, ukoliko proda Omrija Glazera (28), saznaje Informer.
Košarkaš Majamija Džimi Batler (34) zbog povrede nije bio u stroju na meču gde je njegova ekipa deklasirana od košarkaša Bostona (104:84) u trećem duelu plej-ofa, ali bez obzira na to Amerikanac se potrudio da bude u centru pažnje.
Miljko Živojinović kaže da je dozvolu za premeštanje očevog tela dobio još pre četiri godine, ali da je zbog pandemije koronavirusa sve bilo stopirano.
Porodica Marka Utržana (20) iz Kikinde, svirepo mučenog i ubijenog vojnika JNA 1991. godine u hrvatskom logoru Rakitje u Zagrebu, nije dobila pravdu koju je čekala 33 godine.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.