ŠTA AKO RUSIJA SRBIMA DOSTAVI KALIBRE? Ameri se igraju vatrom, "Monroova doktrina" mogla bi da im se vrati kao bumerang! Svaki pokušaj kolonizacije smatraće se agresijom!
Podeli vest
Nema sumnje da je Vlada Sjedinjenih Američkih država potpuno svesna strateške nužnosti i vitalnog interesa Ruske Federacije da se odbrani od neprijateljski orijentisane, agresivne NATO alijanse
Ne postoji strateški ni operativno taktički dokument ove organizacije, a da u njemu Rusija nije definisana kao vojni i geopolitički neprijatelj. Tog neprijatelja, NATO alijansa je vrlo efikasno pritiskala, okruživala i u samom tako precizno definisanom, neprijateljskom dvorištu, instalirala svoje efektive i vojne potencijale.
Severnoatlanska alijansa još pre ruske invazije na Ukrajinu, koja je započela 24. februara počela je intenzivno da osmatra poljsko-belorusku granicu, poljsko-ukrajinsku, ali i ukrajinsko rusku granicu
05.04.2022
16:52
Iako je odgovor Rusije stigao u završnici ovog procesa, on je ipak doveo u pitanje celokupni, višedecenijski posao Severnoatlantskog saveza.
Sjedinjene Američke Države su zbog toga reagovale ogorčeno, besno i nervozno ali... ipak znaju odlično šta se to sada dešava u Ukrajini i zašto.
SAD su i same imale takav, baš takav problem ali su ga počele rešavati, uz pomoć Velike Britanije, pre tačno dva veka tačnije 1823. godine.
Kada je američki predsednik Džejms Monro, odlučio da formuliše i ozvaniči temeljne principe američkog strateškog interesa, objavio je 2. decembra 1823. godine, jedan dokumenat, svojevrsnu političku doktrinu u kojoj je naveo kako će „...svaki dalji pokušaj evropskih nacija da koloniziraju ili intervenišu u zemljama Sjeverne i Južne Amerike biti smatran činom agresije i zahtijevati intervenciju Sjedinjenih Država“.
Istovremeno je navedeno da se Sjedinjene Države neće uplitati u već postojeće evropske kolonije niti delovati u internim problemima evropskih država.
Doktrina je sačinjena pod vođstvom ministra spoljnih poslova Džona Adamsa.
Dokument je zamišljen kao otpor evropskom kolonijalizmu i dobio je naziv Monroova doktrina (Monroe Doctrine), a kasnije je tumačena i kao pravo i namjera SAD-a da intervenišu u zemljama Južne Amerike kao i u Srednjoj Americi.
Doktrina je donesena u vreme kada su gotovo sve latinoameričke kolonije Španije i Portugala stekle ili se nalazile na pragu sticanja nezavisnosti od Španskog i Portugalskog Imperija; Peru je nezavisnost konsolidovao 1824. godine, a Bolivija će nezavisnost steći 1825. godine, što je značilo da su pod španskom upravom ostale samo Kuba i Portoriko.
Sjedinjene Američke Države su, radeći u dogovoru s Britanijom, željele spriječiti dalji dolazak evropskih sila. Predsjednik Džejms Monro doktrinu je predstavio tokom sedmogodišnjeg govora o stanju Unije u Kongresu.
Sam pojam, "Monroova doktrina", skovan je 1850. godine, uprkos činjenici da je stvarni tvorac doktrine, državni sekretar Džon Kvinsi Adams.
Do kraja 19. veka, Monreova doktrina se smatrala glavnim, definišućim momentom u vanjskoj politici Sjedinjenih Američkih Država, a ujedno je bila i jedan od najdugovječnijih stubova spoljne politike.
Mnogi kasniji državnici i predsjednici pozivat će se na ovu doktrinu, među kojima Teodore Ruzvelt, Džon F. Kennedy, Lindon B. Džonnson, Ronald Regan i drugi.
U jednom amandmanu Teodora Ruzvelta iz 1904. (The Roosvelt Corollary), zaključuje se da SAD imaju pravo nastupati kao "međunarodna policija" (international police power) ako se Karipske i Srednjoameričke države ponašaju "necivilizovano".
Ovaj dodatak često je naglašavan kao verifikacija prava ne miješanje SAD u Latinskoj Americi tokom hladnog rata.
Namjera i utjecaj Monroeove doktrine ostali su na snazi, uz tek manje varijacije, više od jednog stoljeća.
Primarni cilj doktrine bilo je oslobađanje Latinske Amerike straha od evropske intervencije i izbegavanje situacija u kojima bi Novi svijet postao bojno polje za zemlje Staroga sveta, a sve kako bi Sjedinjene Države nesmetano mogle širiti vlastiti uticaj.
Jasno je da su zemlje Latinske Amerike prezirale tu doktrinu zbog njenog naglašenog intervencionizma i suptilnog imperijalizma, a 2013. godine će američki državni sekretar Džon Keri, poslati poruku, da je "era Monroove doktrine završena".
Ta poruka, međutim nije označila kraj američkog intervencionizma nego potvrdu već razvijene američke prakse da interveniše po vlastitom nahođenju u svim djelovima planete.
U stvari, nakon raspada Varšavskog pakta, Sovjetskog Saveza, Jugoslavije i Čehoslovačke, Sjedinjene Američke Države su postojeću doktrinu toliko puta primjenjenu u Latinskoj i Srednjoj Americi, aplicirale na cjelu planetu.
Prvi Zalivski rat, pa bombardovanje Vojske Republike Srpske i Republike Srpske Krajine te bombardovanje Savezne Republike Jugoslavije označili su eru planetarne globalizacije stare doktrine, formulisane za ostvarivanje dominacije u Latinskoj Americi.
Napad na Svetski trgovinski centar, koji su američke vlasti i tajne službe organizovale uz pomoć bosanskih mudžahedina, kamen su temeljac te nove doktrine.
Avganistan, pa ponovo Irak, Tunis, Egipat, Libija i Sirija sa nekoliko miliona mrtvih, uništenim sekularizmom u Arapskom svjetu i Srednjoj Aziji i ponovo sa istim vojnicima radikalnog Islama iz Bosne i Hercegovine, sa Kosova i zemalja Bliskog istoka u eufemistički nazvanoj drami „Arapsko proleće“, nastupilo je Muslimansko bratstvo u istom frontu sa Al Kaidom, Islamskom Državom, Al Nusrom, Hajat Tahrir ul Šam u istom stroju sa američkim specijalcima.
Kroz te vrlo proračunate akcije kristalisala se celokupna geopolitička strategija, politika i američki mentalitet.
Dakle, siguran sam da Sjedinjene Američke Države razumiju opravdanost razloga za provođenje Specijalne vojne operacije u Ukrajini, ali, iako razumiju – oni to ne priznaju.
Ruska Federacija to nije ni očekivala.
Ukloniti, već najavljenu NATO pretnju iz Ukrajine, sa svoga praga... počistiti centre za razvoj oružija za masovno uništenje, biohemijske laboratorije pod kontrolom Pentagona i onemogućiti razvoj nuklearnih potencijala, za Rusiju je predstavljalo pitanje opstanka države u njenim granicama i postojećem formatu.
Svakako i zaštititi ugrožene, svakodnevno napadane stanovnike Donjecka i Luganska (DNR i LNR), te zaštititi stratešku poziciju poluostrva Krim koje je slobodnom voljom i na referendumu zahtevalo povratak u okrilje teritorijalnog integriteta Rusije i, na kraju, izvršiti demilitarizaciju i denacifikaciju Ukrajine.
I to se dešava u skladu sa planovima i odbrambenom doktrinom Ruske Federacije.
Svakako bi Rusija mogla primeniti i mere sopstvene zaštite, primenjujući strategiju zapadnih sila koje u težnji za destabilizacijom jedne države – jednog sveta, uporno i javno ubacuju moćno, smrtonosno oružje u ruke nacističkih fanatika i tvrdokornih šovinista.
Kako bi to izgledalo kada bi Rusija odlučila da javno „ubrza iranski nuklearni program“ ili da pomogne Brazilu, Venecueli i Kubi da to ostvare i budu zaštićeni?
Kako bi izgledao svet kada bi Rusija naoružala Egipat i Siriju hipersoničnim oružijem?
Ili kada bi takve moćne oružane sisteme koji su neprevaziđeni u svetu, dostavila svojim partnerima i prijateljima na Balkanu...
Da li bi to otreznilo Nemačku koja svoje oružije liferuje prema ruskim granicama i interesima, kada bi se suočila sa pretnjama iz komšiluka?
Upravo tako... Rusija nije skup beduina i arapske sirotinje ili talibana koji trpe decenijama američke bombe i njihovu vojnu silu. Amerikanci dođu, unište, razore, nekada ostanu dvadeset i više godina pa se vrate svojoj kući, da razmisle i odluče ko će biti sledeća meta njihove razbojničke politike.
A Arapi i Talibani nastave svoj život iz početka.
Rusija, međutim, nije takva slaba država – Rusija je sposobna, štiteći sebe, postupiti baš kao Amerikanci, Britanci, Njemci i Francuzi, pa i doneti moćno oružje u njihovo, zapadno, do danas mirno dvorište.
Na Zapadu bi morali, osetiti, ponekad ozbiljnu zebnju pred mogućnošću da neka moćna sila odluči da se ponaša onako kako se oni prema drugima decenijama ponašaju.
Kijevski saveznici smanjuju obim vojne podrške, čak i uprkos prevelikoj ponudi nekih vrsta naoružanja u skladištima zapadnih zemalja, napisao je kolumnista češkog lista Lidovki Marek Gudema.
Sjedinjene Države nastavljaju da pritiskaju zemlje Latinske Amerike da se uključe u proksi rat sa Ruskom Federacijom, kao i da rusko oružje u svom arsenalu pošalju Kijevu, ada potom pod "povoljnim uslovima" dobiju Američko.
Oružane snage Ukrajine navodno nisu gađale zapadnim oružjem rusku teritoriju, izjavio je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski u intervjuu za Rojters.
21.05.2024
09:10
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Milutin
pre 2 godine
Mi srbi živimo za taj dan.sa nestrpljenjem očekujemo rakete kalibar i ostale koje su nam potrebne da bi smo obezbedili svoje granice i isterali neprijatelje sa srpskih teritorija
Severnoatlanska alijansa još pre ruske invazije na Ukrajinu, koja je započela 24. februara počela je intenzivno da osmatra poljsko-belorusku granicu, poljsko-ukrajinsku, ali i ukrajinsko rusku granicu
Ruska vojska oslobodila je još dva mesta – Netajlovo u Donjeckoj Narodnoj Republici (DNR) i Ivanovku u Harkovskoj oblasti, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg pozvao je članice Alijanse da se pripreme za dugotrajan sukob u Ukrajini i saopštio da će NATO na predstojećem julskom samitu u Vašingtonu formirati stalnu strukturu za organizovanje isporuka oružja Ukrajini i njihovo finansiranje.
Član Predsedništva SNS, Zoran Tomić, raskrinkao je opozicionara Srđana Milivojevića koji je odmah potrčao kod svog gazde, tajkuna Dragana Šolaka, da objavi laži kako su se naprednjaci u Kruševcu podelili.
Nekadašnji predsednik Pokreta slobodnih građana Sergej Trifunović otkrio je da su lideri i liderčići opozicije bolesno sujetni i da svako vidi sebe na nekoj od glavnih funkcija u državi.
Šok na političkoj sceni - doktor Branimir Nestorović, koji je pre i posle decembarskih izbora kategorički odbijao da podrži opoziciju, upravo to će sada uraditi u Novom Sadu!
MIinistarstvo odbrane i Vojska Srbije od 1. juna 2024. godine raspisaće sledeći ciklus konkursa za prijem novih pripadnika u 72. brigadu za specijalne operacije i Odred vojne policije specijalne namene „Kobre“.
Predsednik Aleksandar Vučić doveo je Srbiju na stabilan put da građani mogu da se osećaju sigurno i iskažu svoje mišljenje odnosno glasaju po slobodnoj volji, poručuje novinar Aleksa Marković.
Redovni profesor Fakulteta medicinskih nauka Univerziteta u Kragujevcu i rukovodilac Centra za smanjenje štetnih efekata bioloških i hemijskih hazarda Vladislav Volarević rangiran je među 0,05 odsto najboljih naučnika na svetu u proteklih pet godina u oblasti matičnih ćelija.
Miistar spoljnih poslova Srbije, Marko Đurić, reagovao je na izjavu Ministra spoljnih poslova BiH Elmedina Konakovića koji je pozvao srpskog predsednika Aleksandra Vučića u Njujork, na Generalnu skupštinu UN 11. jula ove godine na prvo obeležavanje Međunarodnog dana sećanja na genocid u Srebrenici, navodeći da može da se ogrne zastavom, a i ne mora.
Predsednik Hrvatske Zoran Milanović rekao je da je način na koji je Hrvatska kosponzorirala donošenje Rezolucije o Srebrenici bio protiv ustava. Po njegovim rečima, on bi u svakom slučaju ovu rezoluciju podržao, ali je to učinjeno njemu iza leđa. O donošenju sramne Rezolucije o Srebrenici u "Info danu" govorili su analitičar, prof. dr Stevica Deđanski i Darko Obradović iz Centra za stratešku analizu. Uživo u program javio se Jugoslav Nikolić, predsednik stanara Nušićeve br. 6 u Beogradu gde je doživeo incident sa predstavnicima opozicije.
Nedavno glasanje o Rezoluciji u Srebrenici bilo je vrlo tesno. Ako se saberu oni koji su bili uzdržani, brojke idu u drugom smeru. Predsednik Vučić postavio je pitanje kome je potrebna ova rezolucija i zašto o njoj govorimo baš sada, međutim, odgovore nije dobio. Na ovu temu u emisiji "Info dan" govorili su Demo Beriša, predsednik Matice Albanaca u Srbiji i Aleksandar Jerković iz pokreta "Nema nazad, iza je Srbija" i Demo Beriša, predsednik Matice Albanaca u Srbiji.
Predsednik opštine Novi Beograd Bojan Bovan i novinarka Informera Branka Lazić, napadnuti su od strane opozicione aktivistkinje, a o tome u Info jutru govorili su upravo akteri ovog događaja.
Plan da porodica Isakov iz Novog Bečeja provede lep vikend na salašu, nekoliko kilometara od varoši na Tisi, zla igra sudbine osujetila je i u smrt odvela tridesetšestogodišnju Moniku koja je bila u sedmom mesecu trudnoće.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Policijske uprave za grad Beograd identifikovali su i priveli vozača koji se sumnjiči da je noćas, oko 1.15 časova, u Bulevaru Patrijarha Pavla vozilom udario pripadnika saobraćajne policije na dužnosti.
Tokom popodnevnih sati u mestu Zablaće kod Čačka pronađeno je telo, za koje se sumnja daje A.K koja je skočila 9. janura u Zapadnu Moravu sa glavne gradske brane u Čačku.
Košarkaš Real Madrida Mario Hezonja (29) smatra da je na fajnal-foru u Berlinu sve bilo podređeno Panatinaikosu, kako bi grčki tim pobedio i osvojio titulu Evrolige.
Frontmen popularne jugoslovenske rok grupe "Bijelo dugme" opisao je jednom prilikom kako je izgledalo kada su zasvirali pred predsednikom SFRJ Josipom Brozom Titom.
Glumac Čarls Dens (77) i njegova 22 godine mlađa devojka Alesandra Masi, poznata italijanska glumica, uslikani su potpuno nagi na nudističkoj plaži popularnog španskog osrtva Formentera.
Svima je dobro poznato kako izgleda pešački prelaz, ali ako se nađete u Novom Pazaru, možda ćete biti u nedoumici da li pređete ulicu baš na tom mestu!
"Međugeneracijska solidarnost kroz likovnu koloniju" u organizaciji Udruženja građana "Teofilos", pod pokroviteljstvom Ministarstva za brigu o porodici i demografiju, okupila je u Zavodu za smeštaj odraslih lica "Male Pčelice" veliki broj ostvarenih umetnika ali i onih budućih, učenike kragujevačkih osnovnih škola i talentovanih korisnika Zavoda.
U organizaciji Udruženja Herojska 549. motorizovana brigada "Car Dušan Silni" obeležana je 25. godišnjica od početka Bitke na Paštriku, kod spomenika u kasarni "Vojvoda Petar Bojović" u Donjim Sinkovcima kod Leskovca.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.