PROJEKAT O "ZLATNOJ MILIJARDI" IMA VELIKU GREŠKU! Nema tu mesta za stručne, već samo za poslušne, A TO NE IDE! Putin i Ukrajina su to najbolje pokazali...
Podeli vest
Putin boluje od više ozbiljnih bolesti, jedna će mu uskoro doći glave, tvrdio je početkom juna šef ukrajinske vojne Glavne obaveštajne uprave. Još je i dodao da se to može „zvanično potvrditi".
Dve nedelje ranije najavio je da se u Moskvi priprema puč, što će na kraju dovesti do promene rukovodstva Ruske Federacije.
Zapadne zemlje zabranile su Ukrajini da vodi mirovne pregovore i koriste je kao oruđe za obuzdavanje Rusije, rekao je ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov u intervjuu za radio- televiziju bosanskih Srba Radio-televiziju Republike Srpske
06.06.2022
08:21
Na pitanje novinara odakle mu takve informacije, samouvereno je odgovorio:
„Ako ne ja, ko će ovo znati?"
U redu, propagandne i psihološke operacije sastavni su delovi hibridnog ratovanja, a to često uključuje i ciljano širenje dezinformacija i „bombastične najave". Ono što u ovom konkretnom slučaju čudi, jeste da to čini „prvi obaveštajac" u državi.
Popravnog nema
Kada se nešto plasira preko „potvrđenih izvora", političara ili sa nižih nivoa vlasti, tu se još kasnije šteta i može relativizovati ako se sadržaj pokaže netačnim. Kada se to čini sa ovako visokog nivoa, onda „popravnog" nema. Dovodi se u pitanje legitimitet celokupne institucije.
Zašto se to onda čini? Jedna od primetnih karakteristika unutar ukrajinskog sistema, jeste veliki broj mladih ljudi sa nedovoljnim profesionalnim i životnim iskustvom na ključnim mestima. Jedan od njih je i pomenuti šef vojne obaveštajne službe, imenovan na tu funkciju sa svega 34 godine. Simptomatično, pošto se unutar vojnih struktura obično procedure i ustaljene prakse poštuju, čak i kada u „civilnom sektoru" dolazi do velikih lomova, promena ili prevrata.
Odgovornost je veća, neophodna su specifična znanja koja se ne mogu brzo steći, potrebna je rutina koja dolazi postepenim napredovanjem. U vojskama sa dugom tradicijom i uređenim sistemom, u tim godinama najperspektivniji mogu dogurati do čina majora i komandovati bataljonom. Kiril Budanov je ubrzo nakon imenovanja od strane predsednika Vladimira Zelenskog promovisan u general-majora. I to nije izuzetak, njegov prethodnik imenovan je na istu poziciju sa 38. godina.
U „predevromajdanskoj" Ukrajini, na ovo mesto su dolazili oficiri, kao i u većini sličnih institucija drugde, uglavnom oko pedesete godine života. Šta se to promenilo u „evromajdanskoj" zemlji?
Aleksandar Zinovjev je, još krajem devedesetih godina 20. veka, izašao sa zanimljivom tezom: jedan od uzroka raspada Sovjetskog Saveza je loša birokratija, koja i nije mogla biti bolja jer je ostala brojčano mala.
Recimo, birokratski aparat Centralnog komiteta, ključne tačke unutar sistema odlučivanja, brojao je oko 2.000 zaposlenih. Više od tog broja ima „centrala" jedne multinacionalne kompanije. Nasuprot uvreženom mišljenju kako je glomazna administracija usporavala razvoj istočnog bloka, Zinovjev, upoređujući realne pokazatelje, konstatuje da je istočni blok „patio" od nedostatka menadžera-birokrata, administrativnih radnika koji će upravljati sistemom.
Milijarda koja će upravljati svetom
Sa druge strane, zapadni sistem je imao veći broj ljudi na raspolaganju. Nagovestio je Zinovjev i šta će se potom odigravati: „Milijarda zapadoida i njima asimilovanih ljudi upravljaće celim svetom. Međutim, tim milijardama, sa svoje strane, takođe treba upravljati. Za upravljanje svetom potrebno je najverovatnije 200 miliona ljudi. Njih treba birati i obučavati."
Zlatna milijarda, koju u poslednjem obraćanju apostrofira i Vladimir Putin, osiguraće sebi lagodnosti organizacijom sistema globalnog upravljanja. Problem u upravljanju svetom javio se i zbog toga što se nikada nije stiglo da integrisanja u upravljačke strukture 200 miliona ljudi, već je taj broj na vrhuncu moći SAD ostao četiri do pet puta manji (da ne bude zabune, Zinovjev kada govori o upravljačkom aparatu ne misli samo na državnu upravu, vojni i policijski deo, već i na multinacionalne korporacije, transnacionalne banke, političke stranke, nevladine organizacije, medije i ostale institucije koje su uključene u posao održavanja poretka od kojeg imaju korist).
Elite rade za korist zapadoida
Drugi problem koji se tokom dve decenije pojavio jeste slabljenje ubeđenosti u vrednosti koje se brane i koristi od održavanja poretka. To je pogotovo uočljivo u nezapadnom delu sveta, u zemljama koje su projektovane da ostanu mimo zlatne milijarde, ali čije elite su trebalo da rade nauštrb interesa svojih država, a za korist upravo zlatne milijarde.
Preispitivanje se nakon serijskog otvaranja različitih kriza „uvuklo" i među onih dve hiljade angažovanih u sovjetskom Centralnom komitetu, a kamoli da to ne bude slučaj i među milionima uključenih u složeni i po svemu šaroliki (pro)zapadni aparat globalnog upravljanja.
Preveliki zalogaj, kontrola glavnih tokova svetske politike i ekonomije, sa sobom je nosio i velike rizike. Toliko velike da je cilj postao nedostižan.
Sa jedne strane nedostajali su ljudi odmah i sada, sa druge strane regrutna baza za buduće projekcije neprestano se sužavala. Zato je indukovano ubrzavanje ovog procesa čiji su rezultati vidljivi svuda, a najilustrativnije primere pronalazimo u Ukrajini.
Umesto postupnih promena i obnavljanja upravljačkih struktura, u „postevromajdanskom" vremenu krenulo se sa „lomljenjem preko kolena", dovođenjem poslušnih umesto stručnih i osposobljenih - po svaku cenu. Uostalom, tako je kreirana i kampanja Vladimira Zelenskog, odličnog humoriste, ali ipak prosečnog glumca, koji o politici ništa nije znao. Poslušni su poželjni, kod njih nema kritičkog preispitivanja, oni sprovode zacrtano, upregnuti su zarad još jednog pokušaja da milijarda zapadoida i njima asimilovanih ljudi upravlja celim svetom, a da to i ne shvataju.
Takav pristup još bi se nekako, makar i prividno mogao održavati u mirnodopskim uslovima, ali tokom kriza i ratnih stanja, ne samo da se ne može održavati ili praviti privid, već postaje opterećujući za njegove kreatore. A ko će braniti sistem u Ukrajini i tako štiti zapadne interese? Tridesetogodišnjaci dovedeni na vodeće armijske položaje od čijih procena i analiza zavise sudbine države i naroda!? Predsednik koji se ponaša kao da mu je ovo još samo jedna „filmska" uloga!? Njegovi ortaci, pisci scenarija i scenografi, koje je rasporedio po dubini aparata!?
Ukrajina je tek vrh ledenog brega
Međutim, najopasnije po evropske zemlje je to što ukrajinski primer predstavlja tek vrh ledenog brega. U Ukrajini to postaje lako uočljivo, pošto je rasplet duge krize započete još 2014. godine brutalan. U ostatku Evrope, pomalo zbog inercije „pobedničkog kretanja" koje je determinisala hladnoratovska pobeda, pomalo zbog sakrivanja iza kolektivnih odluka EU i NATO-a, pomalo zbog uspeha medijskih kampanja i oblikovanja stavova čitave generacije odškolovane u matrici „političke korektnosti", pomalo iz drugih razloga, to je još uvek tabu tema.
Zato se svi prave da znaju šta rade i o čemu pričaju. Zato i donose odluke u korist evropske štete. Uz obrazloženje da ni Putin neće još dugo, a i ako slučajno poživi oboriće ga pučisti.
Zinovjev je u mnogim stvarima bio u pravu, ali je, eto, prevideo kako će se odvijati procesi „biranja i obučavanja". Nema tu mesta za stručne i osposobljene, već samo za poslušne. Izgleda je to usud svake imperije, terminalna faza njenog propadanja.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da Rusija nikada nije odbacila pregovore o Ukrajini, ali da ju je Zapad prevario i da sada mora da vidi kome može veruje.
U "Čapajevu", sovjetskom filmskom klasiku iz 1930-ih, koji je još uvek dobro poznat u ruskoj i ukrajinskoj popularnoj kulturi, poznata ključna scena prikazuje "psihološki napad". U filmu se ovo ne odnosi na propagandu ili informacioni rat, kao što bismo sada mogli pretpostaviti. Umesto toga, napad je disciplinovano napredovanje preko pravog bojnog polja, izvedeno sa toliko sjaja da gotovo uspaniči branioce u porazu. U starom sovjetskom filmu, ovaj napad je odbijen.
Ako padne grad Harkov, sa njim će pasti i cela Ukrajina, ocena je zapadnih analitičara. Nakon što je Rusija u ofanzivi u Harkovskoj oblasti ostvarila značajne uspehe na frontu, stručnjaci kažu da bi zauzimanje tog drugog po veličini grada u Ukrajini moglo da primora Zapad da pritisne Kijev na mirovne pregovore sa Moskvom.
15.05.2024
06:15
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Zapadne zemlje zabranile su Ukrajini da vodi mirovne pregovore i koriste je kao oruđe za obuzdavanje Rusije, rekao je ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov u intervjuu za radio- televiziju bosanskih Srba Radio-televiziju Republike Srpske
Predsednik Srbije i član SNS Aleksandar Vučić poručio je danas na predizbornoj konvenciji naprednjaka i koalicionih partnera u Novom Sadu da su izbori 2. juna od ogromnog značaja za sve opštine i gradove u kojima će biti održani i za celu Srbiju.
Opozicija više ne zna gde udara i radi upravo ono protiv čega su se oni borili pre i posle 17. decembra, a to su fantomski birači. Iz dana u dan isplivavaju novi fantomski birtači i kandidati iz redova opoziicje.
Pred Srbijom je jedan od najtežih političkih momenata u modernoj istoriji - 23. maja je sednica Generalne skupštine Ujedinjenih nacija na kojoj će se u 16 časova glasati o sramnoj rezoluciji o navodnom genocidu u Srebrenici. Zbog toga je, sada više nego ikada, važno da se zbiju redovi i da svi stanu uz predsednika Srbije Aleksandra Vučića u teškoj borbi koju vodi za očuvanje nacionalnih interesa.
Pred Srbijom je jedan od najtežih političkih momenata u modernoj istoriji - 23. maja je sednica Generalne skupštine Ujedinjenih nacija na kojoj će se u 16 časova glasati o sramnoj rezoluciji o navodnom genocidu u Srebrenici. Zbog toga je, sada više nego ikada, važno da se zbiju redovi i da svi stanu uz predsednika Srbije Aleksandra Vučića u teškoj borbi koju vodi za očuvanje nacionalnih interesa.
Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) najavio je da se do kraja dana očekuje naoblačenje s kišom i lokalanim pljuskovima s grmljavinom, koje će uveče zahvatiti zapadne i jugozapadne delove Srbije, a kasnije će se proširiti i na ostale predele.
Naša zemlja je pod ogromnim pritiskom. Da li će nam staviti žig genocidnog naroda? Predsednik Vučić čini sve što može u Savetu Evrope kako do ove sramne rezolucije ne bi došlo. Gosti "Info večeri" bili su Miloš Terzić, iz Kancelarije za Kosovo i Metohiju i Miloje Pršić, pukovnik u penziji.
Udarna tema u svim svetskim medijima jeste pad helikoptera iranskog predsednika. Pojavljuje se veliki broj dezinformacija. Predsednik nije bio sam. Postojala su još dva helikoptera sa ministrima. Da li je predsednik Irana još uvek živ ili nije? Gosti "Info večeri" bili su Dragan Vasiljković, iz fondacije Kapetan Dragan, kao i profesor dr Miloje Pršić, pukovnik u penziji.
Gosti Intervjua dana bio je novinar Aleksandar Apostolovski. On je govorio o nestanku helikoptera iranskog predsednika, ali i o svim drugim aktuelnim temama u svetu i u regionu.
Profesor dr Dragan Radenović, akademik i Slobodan Samardžija, bivši dopisnik "Politike" iz Moskve, bili su gosti emisije "Info dan" Informer TV. Komentarisali su interesovanje afričkih zemalja za pristupanje BRIKS-u, ali i današnji pad helikoptera iranskog predsednika Ibrahima Raisija.
U Crepaji kod Pančeva danas se dogodio ozbiljan incident kada je grupa muškaraca i žena odgurivala dvojicu policajaca koji su izašli na teren zbog prijave o nasilju!
Pripadnici Uprave saobraćajne policije danas oko 17 časova, na putu Stari Žednik - Mali Beograd, zaustavili su pedesetogodišnjeg muškarca iz okoline Bačke Palanke, koji je upravljao vozilom "audi" brzinom od 187,9 kilometara na čas, na delu puta gde je ograničenje 80.
Mladić Tijang Kim (21) iz Nortbruka, svojom bahatom vožnjom izazvao je nesreću u kojoj je 12. maja 2024. godine poginuo srpski tinejdžer Marko Niketić (17), usled čega je još dvoje mladih osoba u kritičnom stanju!
Osumnjičeni za ubistvo Danke Ilić dvogodišnje devojčice iz Bora koja je nestala 26. marta u mestu Banjsko Polje, dok je bila pod nadzorom majke, Dejan Dragijević iz Zlota i Srđan Janković iz Luke, za koje je utvrđeno deset dana kasnije da su devojčicu udarili službenim kolima tamošnjeg vodovoda, a potom je udavili, bili su na psihijatrijskom veštačenju u bolnici u okviru Centralnog zatvora u Beogradu.
Nikola Jokić je posle eliminacije Denvera pričao o reprezentaciji Srbije i Olimpijskim igrama, nažalost još nema dobre vesti za navijače u rodnoj zemlji.
Trener Partizana, Željko Obradović istakao je na pres konferenciji nakon trećeg uzastopnog poraza od Crvene zvezde u finalu ABA lige da on i njegovi igrači nisu mogli da utiču na neke stvari i da mu je to bilo jasno od posle prvog meča.
Danas je u pirotskom selu Krupac, podno Stare planine, počela deveta po redu Jagnjijada, na kojoj se veliki broj takmičara nadmetao u pripremi najukusnije jagnjetine u brojnim "disciplinama", na ražnju, na pari, u vurnji, odnosno furuni...
Tri ratna druga, Igor Vukašinović (54), Novica Pejić (63) i Ostoja Medić (68), prošli su danas kroz Užice na svom krstonosnom hodu sa Pala na Krf. Sa njima je i četvrtičlan Petar Dragaš u pratnji sa kombijem, a na put dug 1.200 km pošli su 14. maja.
U pomoravskom kraju sve su popularnije poljoprivredne škole jer prate savremene svetske trendove u poljoprivrednoj proizvodnji pa čak i da se usavršavaju u inostranstvu.
U selu Jagnjilu kod Mladenovca i danas će biti živo! Od juče, kada je zvanično otvorena Jagnjijada, ovde je sve u znaku dobre zabave, a subota je centralni deo manifestacije.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.